Posmatrajte životinjski svijet na Tari Postoji li veće zadovoljstvo nego da se ugnijezdite u divnoj kućici usred netaknute prirode? Rezervat Tare jedno je od takvih mjesta za uživanje. Biosferni rezervat Tare prostire se na površini od 1.820 km2 i jedno je od omiljenih mjesta koja gosti posjećuju tokom boravka u Crnoj Gori. Rezervat Tare uvršten je u UNESCO-ov program "Čovjek i biosfera" još od 1977. godine, što je dodatni razlog za posjetu ovom zadivljujućem mjestu. Eko kamp Kljajevića Luka jedno je od onih skrivenih mjesta koja izgledaju kao da su prepisana s razglednice, na najljepšem, ikoničnom dijelu Đurđevića na Tari. Ovo mjesto, s divnim pogledom na Đurđevića most preko Tare, savršeno je za odmor i opuštanje. Prostire se na lijepoj zelenoj površini od 5 hektara sa sportskim terenima, drvenim brvnarama, nekoliko ljetnih kuća te više mjesta za kampovanje i autokamp. Osim uživanja u zvucima prirode i opuštajućeg odmora u prirodi, ovaj kamp ima odličnu lokaciju za planinare i izviđače.

Posjetioci mogu uživati u svim prednostima Žabljaka, Durmitora i Tare, od aktivnog odmora do lokalnih specijaliteta. Fantastični pejzaži, pitome doline i divlje šume, brzaci iznad kojih se uzdiže crni bor i divna plava boja vode oduzimaju dah čak i najprobranijim svjetskim putnicima. Rijeka Tara je također odličan rezervat za posmatranje divljači. Sliv Tare idealan je za život divokoze, jer joj omogućava sezonsko kretanje (zimi na vrhovima Durmitora, a ljeti u kanjonskoj regiji). Osim njih, stanovnici taranskih šuma i livada su srne i divlje svinje. U slivu rijeke možete pronaći pastrmku, ribu koja živi samo u izuzetno čistoj vodi, mrenu i brojne druge vrste.

Ulcinjska solana i flamingosi Ulcinjska solana jedna je od najvećih morskih solana na Mediteranu i jedno od rijetkih mjesta u Evropi gdje žive divlji flamingosi. Proglašena je močvarom od međunarodnog značaja 2019. godine i uvrštena na svjetsku Ramsarsku listu močvara. Smatra se najvažnijim staništem za ptice na istočnoj obali Jadrana, pogodnim za gniježdenje i zimovanje, ali i kao mjesto odmora tokom njihove migracije u Afriku i nazad. Neobična kombinacija industrijske zone i jedinstvenog rezervata ptica čini ovo iskustvo posebnim. Ulcinjska solana duga je 15 km2, a ulazak je besplatan, pri čemu također dobijate i bicikl kako biste se mjestom kretali na jednostavniji način, dok šetnja traje 3-4 sata opuštenim tempom. Solana je stanište za preko 250 različitih vrsta ptica i nalazi se na mjestu prirodne lagune u delti Ade Bojane.

Više od 80 godina ovdje se sol proizvodi iz morske vode ispumpane iz Jadrana. Od 1935. do 2013. godine sol se sakupljala na ovom mjestu, ali je proizvodnja obustavljena zbog bankrota. Da biste vidjeli fantastične primjerke flaminga, morate ići do samog kraja solane. Nakon oko 5 km vožnje, naići ćete na osmatračnicu za ptice gdje se flamingosi uglavnom nalaze. Pogled na te lijepe i rijetke ptice doista je fascinantan i mnogo bolji nego na fotografijama. Na kraju, sigurno ćete biti iznenađeni zaštićenom prirodom i pticama ovog divnog mjesta. Flamingosi su jedinstvene ptice koje se prepoznaju po bijeloj boji s nijansama ružičaste i crvene, te crnim letnim perima, dok im je kljun, osim vrha, crn. Mladi su sivo-smeđe boje i postaju ružičasti tek nakon druge godine života. Mogu se prepoznati i po ružičastim nogama, koje nisu prekrivene perjem, kao i po stajanju na jednoj nozi. Na taj način kontrolišu kontakt s vodom i sprječavaju gubitak tjelesne temperature. Dužina flaminga kreće se od 160 do 180 cm, dok im je raspon krila 270-320 cm. Obično se kreću i hrane u velikim jatima radi zaštite od grabljivaca. Hrane se sitnim organizmima i planktonom s dna, a najdraža hrana su im rakovi, zahvaljujući kojima dobijaju poznati ružičasti pigment. Proces ishrane flaminga zove se filtriranje. Zahvataju vodu kljunom i propuštaju je kako bi zadržali hranu. U Crnoj Gori se flamingosi najčešće mogu vidjeti na Ulcinjskoj solani, pa zato ne propustite ovo izuzetno iskustvo.

Ledena pećina na Durmitoru Znate li da postoji mjesto u Crnoj Gori gdje zima vječno traje i gdje ledom obloženi stalaktiti i stalagmiti privlače pažnju odvažnih posjetilaca tokom cijele godine? Upravo tako, na visini od 2156 m, na jednom od mnogih vrhova Durmitora, Obloj Glavi, postoji čudo prirode - Ledena pećina. Pećina je prekrivena vječnim snijegom od samog ulaza, koji je dug 40 m i seže sve do ledom okovanog poda pećine. Ovom prirodnom fenomenu može se pristupiti samo penjanjem uz pomoć dereza ili pomoću užeta.

Brojni ledeni stupovi različitih veličina i oblika krase dno pećine, što predstavlja nevjerovatnu igru prirode, od manjih oblika do nekoliko metara visokih. Tokom ljetnih mjeseci ova pećina je često mjesto gdje se planinari rashlađuju. U dvorani dužine 40 m i širine 20 m, čista ledena voda koja kaplja sa svoda stvara čarobne ledene figure veličine čovjeka. Ledena pećina je utočište za posjetioce gdje mogu dopuniti svoje zalihe vode dok istražuju skrivene ljepote jedne od najfascinantnijih planina u Crnoj Gori.

Meandri Ćehotine kod Pljevalja Dvadeset kilometara od Pljevalja, na putu Pljevlja-Vrulja u selu Mataruge, postoji mjesto s kojeg se mogu vidjeti sve čari prirode, a to su meandri Ćehotine. Rijeka Ćehotina je planinska rijeka koja nastaje u blizini grada Donji Kolašin, blizu granice Srbije i Crne Gore. Duga je 125 kilometara i teče kroz Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, gdje se ulijeva u Drinu. Zbog kanjona, Ćehotina nije dostupna posjetiocima cijelom dužinom. Ipak, postoji nekoliko mjesta na rijeci gdje mogu proći čamci, kajaci i turistički brodovi.

Otkako je vidikovac Meandri Ćehotine valorizovan, sve veći broj turista dolazi u ovaj kraj. Ljepota ovog pogleda doista je zadivljujuća. Pogled na panoramu koju presijeca rijeka Ćehotina može se uživati s vidikovca koji se nalazi 20 km od grada, na putu Pljevlja-Vrulja, u selu Mataruge. S vidikovca Meandri Ćehotine pogled se prostire do spektakularnih zavoja rijeke koji oblikuju njen tok između brežuljaka. Pogled koji kao da je naslikan dopunjava stara borovina stara nekoliko stoljeća koja prkosi vremenu.

Probudite dijete u sebi i prenoćite u dvorcu Ako ste odlučili odsjesti na mjestu koje se nikada ne zaboravlja, kao iz bajke, pogledajte hotel Iberostar, najveću palaču iz 18. vijeka u Perastu. Nekadašnja Smekja palača, danas je u potpunosti obnovljena i nudi potpuno jedinstveno iskustvo. Nalazi se na samoj obali mora i šetalištu u Perastu, sa spektakularnim paralelnim pogledom na ostrva i okolne brežuljke. Ovo monumentalno zdanje udaljeno je dvije minute hoda od muzeja. Od 15. do 18. vijeka Perast je bio dio Mletačke republike.

Ovdje ćete otkriti svu veličanstvenost uticaja mletačke kulture i historije na arhitekturu Perasta i okolnih gradova, što je doprinijelo tome da grad danas bude zaštićen pod UNESCO-om. Vrijedi odsjesti u hotelu makar i samo jednu noć. Da biste u potpunosti doživjeli ovo fascinantno mjesto, možete ustati rano ujutro kako biste palaču imali samo za sebe, uživati na velikoj terasi ili u veličanstvenom unutrašnjem bazenu bez mnogo ljudi oko vas. Provedite vrijeme među istraživačima šišmiša Ako vas zanima ili ste barem djelimično radoznali da vidite šišmiše, tokom posjete Crnoj Gori za to postoji mogućnost! U Crnoj Gori postoji preko 29 vrsta, odnosno četiri porodice šišmiša. Prema stručnjacima, postoji mogućnost pronalaska najmanje četiri do pet dodatnih vrsta. Znate li da šišmiši, kao jedni od najznačajnijih regulatora broja insekata na Zemlji, postoje više od 50 miliona godina, i to u gotovo nepromijenjenom letećem obliku? Zadivljujuće, zar ne? Ne samo u Crnoj Gori, već i na Balkanu, zabilježeni su do sada na oko 200 lokacija. Istraživanja su uglavnom provedena u priobalnom području i na Skadarskom jezeru, jer su ta mjesta najjednostavnija za istraživanje. Skadarsko jezero je najvažnije stanište šišmiša u Crnoj Gori. Tokom zimskog pregleda skloništa, 2015. godine, pronađena je najveća poznata zimska kolonija šišmiša na jugozapadnom Balkanu. Kao jedni od najboljih prirodnih pokazatelja zdravlja okoline, mogu se pronaći na ovom području na svim nadmorskim visinama, od nula do 1900 m.