Malo mjesta na Mediteranu može se mjeriti s onim što nudi Ulcinj. Ovo je grad u kojem se ilirski bedemi tvrđave susreću s osmanskim minaretima, gdje se poziv na molitvu nadvija nad tirkiznim zalivom, gdje se 13 kilometara duga plaža od tamnog pijeska proteže prema albanskoj granici i gdje flamingosi gacaju kroz drevne solane svega nekoliko minuta od grada. Ulcinj je najjužniji grad Crne Gore i, za mnoge putnike, njen najintrigantniji. Ne podsjeća nimalo na venecijansku eleganciju Kotora niti na uglađenost budvanskih ljetovališta. Ovdje je dominantni jezik albanski, kuhinja slobodno prelazi granice, a atmosfera nosi sjevernoafrički prizvuk koji vodi porijeklo od berberskih gusara koji su nekada ovo mjesto zvali domom.
Bez obzira na to da li vas privlači kajtsurfing, posmatranje ptica, divlje plaže ili jednostavno želja da doživite kutak Evrope koji djeluje istinski drugačije, ovaj vodič pokriva sve što vam je potrebno.

Sadržaj
- Kratka historija Ulcinja
- Stari grad (Kalaja)
- Plaže
- Ada Bojana
- Kajtsurfing i vodeni sportovi
- Ulcinjska solana i posmatranje ptica
- Gdje jesti
- Pijace i kupovina
- Noćni život
- Jednodnevni izleti iz Ulcinja
- Gdje odsjesti
- Kako stići
- Praktični savjeti
Kratka historija Ulcinja
Ulcinj je jedan od najstarijih neprekidno naseljenih gradova na jadranskoj obali, s korijenima koji sežu daleko više od dva milenija unazad. Razumijevanje njegove historije čini da grad oživi dok šetate kroz njega.
Ilirsko i rimsko porijeklo
Šira oblast naseljena je još od bronzanog doba, o čemu svjedoče ilirske grobnice otkrivene u obližnjem selu Zogaj. Iliri su podigli utvrđeno naselje na stjenovitom poluostrvu na kojem danas stoji Stari grad, a tragovi njihovih masivnih kiklopskih zidina i dalje su vidljivi unutar citadele. Kada se Rim širio prema istoku, naselje je bilo poznato kao Olcinium. Tokom Trećeg ilirskog rata 168. godine prije nove ere, Olcinium se odvojio od ilirskog kralja Gentija i prešao na stranu Rima. Rimljani su mu dodijelili status slobodnog grada i on je postao važna usputna stanica duž jadranske obale.
Srednjovjekovni period i dinastija Balšić
Kroz srednjovjekovne vijekove Ulcinj je prolazio kroz vizantijske, srpske i venecijanske ruke. Moćna dinastija Balšić, plemićka porodica iz oblasti Skadra, učinila je Ulcinj svojom rezidencijom krajem 14. i početkom 15. vijeka, izgradivši impozantnu kulu koja i danas dominira gornjom citadelom.
Pirati, gusari i tržnica robova
Ovdje priča Ulcinja dobija svoj najživopisniji obrt. Godine 1571. Osmansko carstvo je osvojilo Ulcinj uz pomoć sjevernoafričkih gusara tokom previranja oko Lepantske bitke. Tokom narednih vijekova grad je postao zloglasna piratska baza. U 17. i 18. vijeku ulcinjska flota je navodno brojala oko 400 brodova, s posadama gusara sjevernoafričkog i albanskog porijekla koji su pljačkali širom Mediterana. Otimali su bogate italijanske trgovce radi otkupa i upravljali onim što je postalo najveća tržnica robova na Jadranu.
Uporna legenda tvrdi da je španski pisac Miguel de Cervantes ovdje bio držan kao rob nakon što ga je 1575. godine zarobio gusarski kapetan Arnaut Mami. Priča kaže da je Cervantes proveo pet godina u zarobljeništvu prije nego što je otkupljen za 500 zlatnih talira i da je jedna žena iz Ulcinja inspirisala njegov lik Dulcineje del Toboso -- što potkrepljuje činjenica da je italijanski naziv Ulcinja Dulcigno. Iako historičari uglavnom smještaju Cervantesovo zarobljeništvo u Alžir, legenda je utkana u identitet grada. U Starom gradu ćete pronaći Cervantesov spomenik i nemali broj mještana spremnih da ispričaju priču.
Osmanska vladavina i albansko naslijeđe
Osmanski period trajao je preko 300 godina i iz temelja je oblikovao karakter grada. Izgrađene su džamije, hamami, sahat-kula i bazar. Stanovništvo je postalo pretežno muslimansko, a albanski je postao dominantni jezik. Kada je Berlinski kongres 1878. godine dodijelio Ulcinj Crnoj Gori, lokalno albansko stanovništvo se isprva opiralo predaji. Velike sile su naposljetku posredovale u primopredaji, ali je Ulcinj zadržao svoj prepoznatljivi albansko-muslimanski identitet. Danas je otprilike 70 posto stanovništva općine etnički albansko, a grad nosi kulturnu atmosferu sasvim drugačiju od bilo kojeg drugog mjesta na crnogorskoj obali.
Stari grad (Kalaja)
Stari grad Ulcinja, lokalno poznat kao Kalaja (albanski za tvrđavu), jedan je od najstarijih urbanih arhitektonskih kompleksa na Jadranu. Smješten je na stjenovitom poluostrvu koje se uvlači u zaliv, uzdignut iznad plaže Mala plaža, ograđen odbrambenim zidinama koje je gradila, rušila i ponovo gradila svaka civilizacija koja je držala grad.
Šetnja kroz tvrđavu
Ulazeći kroz glavnu kapiju, prolazite kroz zidine koje u podnožju sadrže ilirsku gradnju, venecijansko građevinarstvo u srednjim slojevima i osmanske preinake na vrhu. Slojevitost civilizacija nije metafora -- možete je vidjeti u zidovima.
Uske uličice vijugaju naviše kroz kamene kuće pretvorene u male hotele, galerije i restorane. Za razliku od Dubrovnika ili čak Kotora, ulcinjski Stari grad nije preplavljen turizmom, pa biste tihog jutra mogli imati čitave dijelove samo za sebe.
Kula Balšića
Kula Balšića, na najvišoj tački gornje citadele, najistaknutiji je orijentir. Izgradila ju je dinastija Balšić krajem 14. vijeka, a kasnije su je preinačili Osmanlije, koji su dodali treći sprat i sferičnu kupolu. Smatra se jednim od najljepših primjera srednjovjekovne arhitekture u Crnoj Gori, a kula danas funkcioniše kao galerija i prostor za događaje. Vedrim danima pogledi s gornjih nivoa pružaju se preko zaliva sve do albanskih planina.

Muzej tvrđave i Trg tržnice robova
Mali muzej unutar citadele čuva arheološke nalaze s lokaliteta, uključujući ilirske artefakte, predmete iz rimskog doba i stvari iz osmanskog perioda. Postavka je skromna, ali djelotvorna u prenošenju duge historije grada. U blizini se nalazi mali trg koji je označen kao mjesto nekadašnje tržnice robova, gdje su tokom gusarske ere kupovani i prodavani zarobljenici. Informativna tabla prepričava legendu o Cervantesu.
Šta tražiti
Obratite pažnju na lokalitete iskopavanja gdje stalni arheološki radovi povremeno otkrivaju nove nalaze. Crkva-džamija Ulcinja, zdanje koje je u različitim periodima služilo i hrišćanskom i muslimanskom bogosluženju, još je jedan upečatljiv podsjetnik na slojeviti identitet grada. Ne propustite poglede s morskih zidina pri zalasku sunca, kada svjetlost pretvara kamen u zlatan, a zaliv prelazi iz tirkizne u tamnoplavu boju.
Plaže
Ulcinj ima najraznovrsniji plažni pejzaž od svih gradova na crnogorskoj obali. Od sićušnih uvala do jedne od najdužih pješčanih dionica u cijeloj Evropi, mogućnosti ovdje zadovoljavaju svaki ukus.
Mala plaža
Smještena tačno ispod zidina Starog grada, Mala plaža je gradska plaža Ulcinja i društveno središte ljetnog života. Ovaj polumjesec finog tamnog pijeska, dug otprilike 400 metara, naslonjen je na šetalište oivičeno kafićima i restoranima. Voda je mirna, plitka uz obalu i topla od juna do septembra. U julu i augustu postane prepuna, ali okruženje -- zidine tvrđave koje se uzdižu tačno iza vas -- nenadmašno je.
Velika plaža
Velika plaža je glavna atrakcija. Protežući se otprilike 13 kilometara od kanala Port Milena na jugoistok do delte rijeke Bojane, jedna je od najdužih neprekidnih pješčanih plaža u Evropi. Pijesak je ovdje taman, gotovo siv, finog kvaliteta koji mu daje poseban karakter. Plaža je dovoljno široka da i u jeku sezone možete pronaći slobodan prostor, naročito kako se udaljavate od grada.
Ulcinjski kraj ima plažne klubove, iznajmljivanje ležaljki i restorane. Srednji dio je prirodniji i rijetko izgrađen. Krajnji jugoistočni dio prelazi u kajtsurfing zonu kod Ade Bojane. Šetnja cijelom dužinom, s albanskim planinama vidljivim u izmaglici na jugu i otvorenim Jadranom s vaše desne strane, doživljaj je koji vam dočarava razmjere prirodnog svijeta.

Ženska plaža
Jedna od neobičnijih plaža u Evropi, Ženska plaža je mala zaštićena uvala blizu Starog grada rezervisana isključivo za žene od maja do oktobra. Muškarcima i dječacima nije dozvoljen pristup. Plaža je ograđena i privatna.
Pored svog kulturnog značaja, Ženska plaža je poznata po vodama bogatim mineralima. Podvodni sumporni izvor utiče u plitki kupališni dio, stvarajući prirodnu mješavinu sumpora, radijuma i morskih soli. Lokalni ljekari preporučuju ove vode u terapijske svrhe već više od 80 godina. Bez obzira na to da li vjerujete u ljekovita svojstva, okruženje je prelijepo, a tradicija isključivo ženskog kupanja ovdje seže generacijama unazad.
Valdanos
Oko osam kilometara sjeverno od Ulcinja, Valdanos je šljunkovita uvala u obliku polumjeseca okružena jednim od najvećih maslinjaka u Crnoj Gori, procijenjenih 18.000 maslinovih stabala na površini od preko 400.000 kvadratnih metara. Voda je kristalno bistra, okruženje je potpuno prirodno, a plaža je tiša od većine drugih u oblasti. Valdanos je zvanično proglašen spomenikom prirode i to je mjesto kamo treba doći ako želite samoću, bistru vodu i zvuk ničega osim cvrčaka u maslinama. Pristup je automobilom ili dugom šetnjom.
Ada Bojana
Ada Bojana je trouglasto riječno deltno ostrvo na samom južnom vrhu Crne Gore, s dvije strane omeđeno rijekom Bojanom, a s treće Jadranskim morem. S površinom od 4,8 kvadratnih kilometara, to je svijet za sebe, čak i po ulcinjskim mjerilima.
Plaža
Plaža Ade Bojane proteže se preko tri kilometra duž morske strane ostrva. Pijesak je fin i taman, voda topla, a okruženje djeluje divno udaljeno. Plaža je jedna od najpoznatijih naturističkih destinacija na Mediteranu još od 1970-ih, a naturizam ostaje središnji za identitet ostrva, mada je kupanje u kupaćem kostimu također uobičajeno u za to određenim dijelovima. Iza plaže mediteranska makija i močvare bogate pticama stvaraju prirodni tampon.
Plutajući riblji restorani
Strana Ade Bojane uz rijeku Bojanu poznata je po svojim plutajućim ribljim restoranima -- drvenim platformskim konstrukcijama izgrađenim direktno iznad vode. To su djelatne ribarske operacije gdje se ulov servira svjež u roku od nekoliko sati. Jelo od ribe na žaru ili bogata riblja čorba na jednoj od ovih platformi dok sunce zalazi nad rijekom jedan je od ključnih gastronomskih doživljaja južne Crne Gore. Popularna jela uključuju riblju supu serviranu u kovanim bakarnim loncima, odreske tune na žaru i rižota s plodovima mora.

Rijeka i granica
Rijeka Bojana je plovna i čini dio granice s Albanijom. U unutrašnjosti se povezuje sa Skadarskim jezerom, stvarajući jedinstven slatkovodno-slanovodni ekosistem. Izleti čamcem nude priliku da se ptice močvarica vide s vode, dok je albanska granica vidljiva preko kanala.
Kajtsurfing i vodeni sportovi
Ulcinj se etablirao kao jedna od vrhunskih kajtsurfing destinacija na Mediteranu. Ogromna ravna plaža Velike plaže, ujednačeni termalni vjetrovi i plitka voda uz obalu stvaraju idealne uslove i za početnike i za napredne jahače.
Zašto Ulcinj funkcioniše
Sistem termalnih vjetrova duž Velike plaže izuzetno je pouzdan. Od maja do septembra obalni povjetarci se pouzdano razvijaju, obično jačaju kasno ujutro i traju kroz popodne. Plaža je dovoljno duga i široka za više kajt škola i desetine nezavisnih jahača bez gužve. Blizu delte rijeke Bojane na jugoistočnom kraju uslovi vjetra su najjači i to područje je postalo glavna kajt zona.
Voda je plitka 20 do 30 metara od obale, što je značajna prednost za one koji uče. Padovi se dešavaju u vodi do struka, a ne preko glave, čime je krivulja učenja daleko manje zastrašujuća.
Škole i iznajmljivanje
Nekoliko etabliranih kajtsurfing škola posluje duž Velike plaže i na Adi Bojani, nudeći lekcije za sve nivoe, iznajmljivanje opreme i smještaj opreme. Većina radi od maja do oktobra. Tipičan početnički kurs traje dva do tri dana i obuhvata kontrolu kajta, vučenje tijela i prve vožnje. Iskusni jahači mogu samostalno iznajmiti opremu.
Ostali vodeni sportovi
Velika plaža i Ada Bojana također nude veslanje na dasci stojeći (SUP), windsurfing i kajakarenje. Mirna rijeka Bojana posebno je dobra za SUP, s veslanjem po mirnoj vodi kroz slikovite močvare. Vožnja džet-skijem i parasailing dostupni su blizu Port Milene.
Ulcinjska solana i posmatranje ptica
Ulcinjska solana, prostran kompleks nekadašnjih bazena za proizvodnju soli neposredno istočno od grada, jedan je od najvažnijih lokaliteta za posmatranje ptica na cijeloj istočnojadranskoj obali. Ako imate makar i usputan interes za divlje životinje, nemojte je propustiti.
Solni bazeni
So se ovdje vadila vjekovima, a plitki bazeni bogati mineralima postali su kritično stanište za migratorne i stalne ptice. Nakon što je komercijalna proizvodnja napuštena, lokalitet je bio pod rizikom od izgradnje, ali su napori na zaštiti prevladali. Godine 2019. općina je proglasila Ulcinjsku solanu parkom prirode i ona je uvrštena na Ramsarsku listu močvara od međunarodnog značaja.
Često se navodi poređenje da je Ulcinjska solana za jadranski ptičji koridor ono što je aerodrom Heathrow za evropski vazdušni saobraćaj: ključno čvorište kroz koje prolaze ogromne količine saobraćaja.
Ptice
Na solani je zabilježeno preko 250 vrsta ptica. Najistaknutiji stanovnici su crveni flamingosi -- procijenjenih 2.500 sada živi u tom području, čime je Ulcinjska solana jedino mjesto na istočnom Jadranu gdje flamingosi borave tokom cijele godine. Posmatranje jata kako gaca kroz plitke, ružičasto obojene bazene, s crnogorskim planinama kao pozadinom, istinski je nadrealno.
Kudravi pelikan, jedna od najrjeđih ptica Evrope, još je jedna ključna vrsta. Bijele žličarke, vlastelice, sabljarke, razne čaplje i desetine vrsta plivuša prolaze sezonski. Tokom proljetne i jesenje migracije raznovrsnost je izvanredna.

Posjeta
Solana je dostupna kratkom vožnjom ili 20-minutnom vožnjom biciklom iz centra grada. Nekoliko osmatračnica i pješačkih staza omogućava vam da istražite bazene bez uznemiravanja ptica. Ponesite dvogled. Rano jutro je najbolje, kada su ptice najaktivnije, a svjetlost meka. Vođene ture dostupne su preko lokalnih organizacija za zaštitu prirode od proljeća do jeseni.
Gdje jesti
Gastronomska scena Ulcinja odražava njegov položaj na raskršću crnogorske, albanske i mediteranske kulinarske tradicije. Ovo nije grad vrhunskog ugostiteljstva. To je grad odlične, poštene hrane u okruženjima koja se kreću od drevnih kamenih dvorišta do drvenih platformi koje plutaju na rijeci.
Restorani Starog grada
Unutar zidina tvrđave mali restorani zauzimaju terase sa zadivljujućim pogledima na zaliv. Naglasak je na plodovima mora: riba s roštilja u cijelosti, kalamari, salata od hobotnice i riblje supe u tradicionalnom crnogorskom stilu. Cijene su umjerene po mediteranskim standardima, a svježi plodovi mora uz pogled na zalazak sunca nad Jadranom teško se mogu nadmašiti.
Plutajući restorani Ade Bojane
Plutajući riblji restorani na rijeci Bojani neizostavan su doživljaj. Riba se lovi lokalno, često istog dana, a priprema je jednostavna: na žaru, pečena ili kuhana. Riječna pastrmka, brancin, orada i jegulja česti su. Stignite prije zalaska sunca da dobijete dobar sto i ostanite da gledate kako se svjetlost mijenja nad vodom.
Albanska kuhinja
Albansko naslijeđe Ulcinja donosi jela koja nećete pronaći dalje uz crnogorsku obalu. Potražite byrek (albanski način pisanja burek), pravljen od slojeva tankog jufkastog tijesta punjenog špinatom, sirom ili mesom. Tave kosi, možda najpoznatije albansko nacionalno jelo, bogata je zapečena pita od jagnjetine pečena u kremastoj mješavini jogurta i jaja, slasna i blago kiselkasta. Flija, slojevita palačinkasta poslastica pečena pod metalnim zvonom, pojavljuje se u tradicionalnijim ugostiteljskim objektima.
Albanski uticaj se ispoljava i u izdašnom mesu s roštilja, svježim salatama bogatim paradajzom i bijelim sirom te jakoj kafi na turski način uz svaku priliku. Pekare prodaju svjež burek od ranog jutra -- burek s jogurtom odličan je i pristupačan doručak.
Plodovi mora duž Male plaže
Šetalište iza Male plaže oivičeno je restoranima koji nude sve, od večera s plodovima mora do pice i laganih zalogaja. Kvalitet varira, ali bolji objekti serviraju zaista dobru ribu s roštilja po razumnim cijenama. Za najbolju vrijednost, pratite mještane.
Pijace i kupovina
Trgovinski život Ulcinja ima tradicionalniji, manje turistički orijentisan osjećaj nego Budva ili Kotor.
Bazar
Bazarsko područje, između Starog grada i savremenog centra, posluje u nekom obliku još od osmanskog perioda. Danas miješa male radnje koje prodaju svakodnevnu robu uz prodavce koji nude lokalne proizvode. Atmosfera je živahna i neuglađena -- više radna nego slikovita, ali autentična.
Lokalni proizvodi
Maslinovo ulje iz valdanoskih maslinjaka istaknuti je lokalni proizvod. Mali proizvođači prodaju odlično ekstra djevičansko ulje po cijenama znatno nižim od uporedivog kvaliteta u Italiji ili Grčkoj. Lokalni med s okolnih brda još je jedna odlična kupovina, s vrstama od poljskog cvijeća do žalfije. Albanski zanatski proizvodi -- ručno pleteni predmeti, bakarno posuđe, tradicionalni tekstil -- mogu se pronaći u malim radnjama u Starom gradu i bazaru.
Pijačni dani
Sedmična pijaca na otvorenom privlači prodavce iz okolnog područja, koji prodaju svježe proizvode, sir, sušeno meso i kućne potrepštine. Cijene su niske. Ovo je mjesto gdje tokom ljeta možete nabaviti svježe smokve, paradajz, paprike i lubenice.
Noćni život
Ako očekujete klupsku scenu Budve, prilagodite očekivanja. Noćni život Ulcinja je opušteniji, ličniji i zbog toga zanimljiviji.
Barovi Starog grada
Nekoliko barova unutar zidina tvrđave nudi piće uz izvanredne poglede. Koktel ili čaša lokalnog vina na terasi dok svjetla ribarskih brodica trepere na tamnoj vodi ispod kvintesencijalno je ulcinjsko veče.
Plažni barovi i ljetne zabave
Duž Male plaže i šetališta plažni barovi ožive tokom jula i augusta. Muzika naginje ka mediteranskom popu, albanskim i turskim uticajima te međunarodnoj plesnoj muzici. Neki plažni barovi na Velikoj plaži priređuju veće zabave, mada razmjere ostaju skromne u poređenju s Budvom.
Uticaj albanske muzike
Albanska popularna muzika, s drugačijim zvukom i energijom od srpskog turbo-folka koji dominira dalje na sjeveru, dodaje prepoznatljiv kulturni sloj noćnom životu Ulcinja.
Sveukupna atmosfera
Noćni život ovdje obično znači dugu večeru praćenu pićem s prijateljima, uz povremeno življe veče u nekom plažnom objektu. Odgovara putnicima koji preferiraju atmosferu nad glasnoćom. Grad je porodičan i nakon mraka, jer šetališta i uličice Starog grada ostaju sigurni i gostoljubivi do kasno u veče.
Jednodnevni izleti iz Ulcinja
Položaj Ulcinja blizu albanske granice i u dometu nekoliko značajnih crnogorskih lokaliteta čini ga odličnom bazom za jednodnevne izlete.
Skadarsko jezero
Najveće jezero Crne Gore i nacionalni park, Skadarsko jezero udaljeno je oko sat vremena vožnje od Ulcinja. Dijeli ga s Albanijom i dom je jedne od najvećih pelikanskih kolonija u Evropi te brojnih historijskih manastira na svojim obalama i ostrvima. Izleti čamcem polaze iz Virpazara. Kombinacija vožnje, vožnje čamcem i ručka uz jezero čini jedan od najboljih jednodnevnih izleta u Crnoj Gori.
Skadar, Albanija
Albanski grad Skadar leži svega 45 minuta na jug preko granice. Jedan od najstarijih i kulturno najznačajnijih gradova Albanije, okupljen je oko masivne tvrđave Rozafa koja se nadvija nad ušćem rijeka i jezera. Granični prelaz je jednostavan za nosioce pasoša EU i većine zapadnih zemalja. Skadar nudi odlične albanske restorane, živahnu pješačku zonu i, za one koji još nisu posjetili Albaniju, lak i nagrađujući uvod.
Bar i Stari Bar
Bar, oko 40 minuta na sjever autobusom ili automobilom, služi kao kapija ka Starom Baru, jednom od najsugestivnijih historijskih lokaliteta Crne Gore. Stari Bar je potpuno napušten srednjovjekovni grad u ruševinama, smješten na brdima iznad savremenog grada. Lutajte njegovim kaldrmisanim ulicama, istražite ostatke zidina tvrđave, crkava i džamija i posjetite legendarnu Staru maslinu u Mirovici, za koju se vjeruje da je stara preko 2.000 godina. Oko desetak dnevnih autobusa povezuje Ulcinj s Barom, čime ovo postaje jednostavan poludnevni izlet.

Gdje odsjesti
Ulcinj nudi smještaj u širokom rasponu budžeta i stilova, s najboljim opcijama koje se svrstavaju u četiri zasebna područja.
Stari grad
Boravak unutar zidina tvrđave najsugestivniji je izbor. Butik hoteli i pansioni zauzimaju obnovljene kamene građevine, nudeći karakterne sobe s debelim zidovima i pogledom na more. Sama kula Balšića pretvorena je u smještaj. Ove opcije se rano popune ljeti. Cijena toga su strme kaldrmisane uličice i stepenice, koje možda neće svima odgovarati.
Područje Male plaže
Područje koje okružuje gradsku plažu nudi najširi izbor smještaja, od hotela srednje kategorije do privatnih apartmana. Ovo je najpogodnija lokacija, s lakim pristupom Starom gradu iznad, plaži ispod te restoranima i radnjama. Mnogi objekti nude pogled na more i balkone.
Velika plaža
Nekoliko hotela i apartmanskih kompleksa duž Velike plaže udovoljava posjetiocima usmjerenim na plažu. Prednost je direktan pristup plaži i više prostora; nedostatak je udaljenost od Starog grada. Ovo područje posebno dobro odgovara porodicama i kajtsurferima.
Ada Bojana
Smještaj na Adi Bojani kreće se od historijskog naturističkog ljetovališta do privatnih vila i eko-kuća. To znači maksimalnu izolovanost i direktan pristup plaži, riječnim restoranima i kajtsurfingu. To je najudaljenija opcija, koja zahtijeva automobil ili taksi da se stigne do grada.
Kako stići
Ulcinj je najjužniji grad na crnogorskoj obali, nešto udaljeniji od međunarodnih ulaznih tačaka nego Budva ili Kotor. Ali veze su jednostavne.
Iz aerodroma Podgorica
Međunarodni aerodrom u Podgorici (TGD) najbliži je veliki aerodrom. Vožnja traje otprilike sat i 20 minuta autoputem na jug kroz kraj Skadarskog jezera. Direktni autobusi voze nekoliko puta dnevno (oko 90 minuta). Taksiji i privatni transferi također su dostupni.
Iz aerodroma Tivat
Aerodrom Tivat (TIV), koji opslužuje Bokokotorski zaliv, udaljeniji je -- otprilike dva i po do tri sata automobilom obalskim putem kroz Budvu i Bar. Slikovito, ali sporo ljeti.
Iz Tirane, Albanija
Međunarodni aerodrom u Tirani (TIA) udaljen je otprilike tri sata automobilom, uz prelazak granice na Sukobinu/Muriqanu. Sve veći broj niskobudžetnih letova za Tiranu čini ovu rutu sve praktičnijom.
Iz Budve i crnogorske obale
Vožnja na jug od Budve traje otprilike sat i po do dva sata preko Petrovca i Bara, prateći obalu. Redovne autobuske linije povezuju sve veće obalske gradove s Ulcinjem tokom cijelog dana.
Vožnja automobilom
Automobil je koristan za dolazak do Velike plaže, Ade Bojane, Valdanosa i odredišta za jednodnevne izlete. Centar grada je pješačiv, ali udaljenosti između znamenitosti čine vozilo korisnim. Parkiranje može biti tijesno u centru tokom vrhunca ljeta, ali je dostupno blizu Velike plaže i Ade Bojane.

Praktični savjeti
Jedinstvena kulturna atmosfera
Ulcinj djeluje drugačije od ostatka crnogorske obale jer i jeste drugačiji. Većinsko albansko stanovništvo, osmansko arhitektonsko naslijeđe, prevlast islama i blizina albanske granice stvaraju kulturni identitet na sjecištu nekoliko tradicija. Čut ćete poziv na molitvu s gradskih džamija pet puta dnevno, vidjeti natpise na albanskom jeziku uz one na crnogorskom i susresti običaje koji spajaju balkanske, mediteranske i osmanske uticaje.
Ovo je jedan od glavnih razloga za posjetu. Ulcinj nudi kulturno bogatstvo s kojim se ujednačeniji turistički gradovi ne mogu mjeriti.
Najbolje vrijeme za posjetu
Sezona kupanja traje od juna do septembra, pri čemu su jul i august najtopliji i najprometniji. Za kajtsurfing pouzdani termalni vjetrovi traju od maja do oktobra. Proljeće (april-maj) i rana jesen (septembar-oktobar) idealni su za razgledanje, posmatranje ptica i planinarenje, s prijatnim temperaturama i daleko manje gužve. Flamingosi su prisutni tokom cijele godine, ali migracijske sezone donose najveću raznovrsnost ptičjih vrsta.
Jezik
Albanski je glavni jezik. Crnogorski (srpski) se naširoko razumije. Engleski je sve češći u objektima orijentisanim na turiste, mada manje nego u Budvi ili Kotoru. Učenje nekoliko riječi albanskog -- faleminderit (hvala), miredita (zdravo) -- uvijek je cijenjeno.
Valuta i plaćanja
Crna Gora koristi euro. Bankomati su dostupni u centru grada. Gotovina je poželjnija u manjim restoranima, na pijačnim tezgama i kod nekih pružalaca smještaja, mada prihvatanje kartica raste.
Radno vrijeme prodavnica
Prodavnice u centru grada i bazaru rade po mediteranskom radnom vremenu, sa sporijim periodom u rano popodne. Restorani i kafići ostaju otvoreni do kasno u veče tokom ljeta.
Sigurnost
Ulcinj je siguran grad za posjetioce. Vrijede uobičajene mjere opreza zdravog razuma: pazite na svoje stvari na prepunim plažama, zaključajte automobil i budite oprezni na strmim kaldrmisanim uličicama Starog grada nakon kiše, kada mogu biti klizave.
Pravila odijevanja
Iako je Ulcinj primorski grad i ležerno odijevanje je norma na plažama i šetalištima, vodite računa o skromnom odijevanju ako posjećujete džamije. Žene treba da pokriju ramena i kosu, a obuću treba izuti prije ulaska.
Ulcinjski ritam
Ulcinj funkcioniše u sporijem ritmu od većeg dijela crnogorske obale. Obroci su dugi. Usluga je neužurbana. Naručite tursku kafu, sjednite na terasu s pogledom na zaliv i pustite da vam Ulcinj dođe sam.

Ulcinj nije najlakše mjesto za stići u Crnoj Gori, niti najuglađenije, niti najočiglednije. Ali mogao bi biti najnagrađujuće. To je grad gdje se Evropa susreće s nečim starijim i složenijim, gdje historija nije priređena za turiste već je jednostavno prisutna u kamenju i ulicama i licima ljudi koji ovdje žive. Od flaminga u solnim bazenima do kajtova nad Velikom plažom, od plutajućih restorana na Bojani do zidina tvrđave iznad zaliva, Ulcinj pruža doživljaje s kojima se nijedan drugi grad na ovoj obali ne može mjeriti. Dođite sa znatiželjom i vremenom i nećete se razočarati.



