Promatrajte životinjski svijet na Tari Postoji li veće zadovoljstvo nego ugnijezditi se u prekrasnoj kućici usred netaknute prirode? Rezervat Tara jedno je od takvih mjesta za uživanje. Biosferni rezervat Tara prostire se na površini od 1.820 km2 i jedno je od najomiljenijih mjesta koja gosti posjećuju tijekom boravka u Crnoj Gori. Rezervat Tara uvršten je u UNESCO-ov program "Čovjek i biosfera" još 1977. godine, što je dodatan razlog za posjet ovom zadivljujućem mjestu. Eko kamp Kljajevića Luka jedno je od onih skrivenih mjesta koja izgledaju kao da su prepisana s razglednice, na najljepšem, ikoničnom dijelu Đurđevića na Tari. To mjesto, s divnim pogledom na most Đurđevića preko Tare, savršeno je za odmor i opuštanje. Prostire se na lijepoj zelenoj površini od 5 hektara sa sportskim terenima, drvenim brvnarama, nekoliko ljetnih kućica te više mjesta za kampiranje i autokamp. Osim uživanja u zvukovima prirode i opuštajućeg odmora u prirodi, taj kamp ima izvrsnu lokaciju za planinare i izviđače.

Posjetitelji mogu uživati u svim prednostima Žabljaka, Durmitora i Tare, od aktivnog odmora do lokalnih specijaliteta. Fantastični krajolici, pitome doline i divlje šume, brzaci iznad kojih se uzdiže crni bor i divna plava boja vode oduzimaju dah čak i najprobirljivijim putnicima svijeta. Rijeka Tara također je izvrstan rezervat za promatranje divljači. Sliv Tare idealan je za život divokoze jer joj omogućuje sezonsko kretanje (zimi na vrhovima Durmitora, a ljeti u području kanjona). Osim njih, stanovnici tarskih šuma i livada jesu srne i divlje svinje. U slivu rijeke možete pronaći pastrvu, ribu koja živi samo u iznimno čistoj vodi, mrenu i brojne druge vrste.

Ulcinjska solana i flamingosi Ulcinjska solana jedna je od najvećih morskih solana na Sredozemlju i jedno od rijetkih mjesta u Europi gdje žive divlji flamingosi. Proglašena je močvarom od međunarodne važnosti 2019. godine i uvrštena na svjetski Ramsarski popis močvara. Smatra se najvažnijim staništem za ptice na istočnoj obali Jadrana, pogodnim za gniježđenje i zimovanje, ali i kao mjesto odmora tijekom njihove migracije u Afriku i natrag. Neobična kombinacija industrijske zone i jedinstvenog ptičjeg rezervata čini ovo iskustvo posebnim. Ulcinjska solana duga je 15 km2, a ulaz je besplatan; uz to dobivate i bicikl kako biste lakše obišli to mjesto, dok šetnja opuštenim tempom traje 3-4 sata. Solana je stanište za više od 250 različitih vrsta ptica i nalazi se na mjestu prirodne lagune u delti Bojane.

Više od 80 godina sol se ovdje proizvodi iz morske vode koja se crpi iz Jadrana. Od 1935. do 2013. sol se prikupljala na ovom mjestu, no proizvodnja je zaustavljena zbog stečaja. Da biste vidjeli fantastične primjerke flaminga, morate otići do samog kraja solane. Nakon otprilike 5 km vožnje, naići ćete na promatračnicu za ptice na kojoj se flamingosi uglavnom i nalaze. Pogled na te lijepe i rijetke ptice doista je fascinantan i mnogo ljepši nego na fotografijama. Naposljetku, sigurno ćete biti iznenađeni zaštićenom prirodom i pticama tog divnog mjesta. Flamingosi su jedinstvene ptice koje se mogu prepoznati po bijeloj boji s nijansama ružičaste i crvene te po crnom ljetnom perju, dok im je kljun, osim vrha, crn. Mladi su sivo-smeđe boje i postaju ružičasti tek nakon druge godine života. Mogu se prepoznati i po ružičastim nogama, koje nisu pokrivene perjem, kao i po stajanju na jednoj nozi. Na taj način kontroliraju dodir s vodom i sprječavaju gubitak tjelesne topline. Duljina flaminga kreće se od 160 do 180 cm, dok im je raspon krila 270-320 cm. Obično se kreću i hrane u velikim jatima radi zaštite od grabežljivaca. Hrane se malim organizmima i planktonom s dna, a omiljena hrana su im rakovi, zahvaljujući kojima dobivaju poznati ružičasti pigment. Proces hranjenja flaminga naziva se filtriranjem. Zahvaćaju vodu kljunom i propuštaju je kako bi zadržali hranu. U Crnoj Gori flamingosi se najčešće mogu vidjeti na Ulcinjskoj solani, stoga nemojte propustiti to izvanredno iskustvo.

Ledena pećina Durmitora Znate li da postoji mjesto u Crnoj Gori gdje zima vječno traje i gdje stalaktiti i stalagmiti obloženi ledom privlače pozornost odvažnih posjetitelja tijekom cijele godine? Upravo tako, na visini od 2156 m, na jednom od mnogih vrhova Durmitora, Obloj Glavi, postoji čudo prirode - Ledena pećina. Pećina je prekrivena vječnim snijegom od samog ulaza, koji je dug 40 m i seže sve do ledom okovanog dna pećine. Ovom prirodnom fenomenu može se pristupiti samo penjanjem uz pomoć dereza ili uz pomoć užeta.

Brojni ledeni stupovi različitih veličina i oblika krase dno pećine, što predstavlja nevjerojatnu igru prirode, od onih manjih do nekoliko metara visokih. Tijekom ljetnih mjeseci ta je pećina često mjesto na kojem se planinari rashlade. U dvorani duljine 40 m i širine 20 m, čista ledena voda koja pada sa svoda tvori čarobne ledene figure veličine čovjeka. Ledena pećina utočište je za posjetitelje gdje mogu dopuniti svoje zalihe vode dok istražuju skrivene ljepote jedne od najfascinantnijih planina u Crnoj Gori.

Meandri Ćehotine u Pljevljima 20 km od Pljevlja, na cesti Pljevlja-Vrulja u selu Mataruge, postoji mjesto s kojega se mogu vidjeti sva čuda prirode, naime meandri Ćehotine. Rijeka Ćehotina brdska je rijeka koja nastaje blizu grada Donjeg Kolašina, blizu granice Srbije i Crne Gore. Duga je 125 kilometara i teče kroz Crnu Goru te Bosnu i Hercegovinu, gdje se ulijeva u Drinu. Zbog kanjona, Ćehotina nije dostupna posjetiteljima cijelom svojom duljinom. Međutim, postoji nekoliko točaka na rijeci kroz koje mogu proći čamci, kajaci i turističke barke.

Otkako je vidikovac Meandri Ćehotine valoriziran, sve veći broj turista dolazi u to područje. Ljepota tog pogleda doista je zapanjujuća. Pogled na panoramu koju presijeca rijeka Ćehotina može se uživati s promatračke točke koja se nalazi 20 km od grada, na cesti Pljevlja-Vrulja, u selu Mataruge. S točke Meandri Ćehotine pogled se prostire do spektakularnih zavoja rijeke koji oblikuju njezin tok između brežuljaka. Pogled poput naslikanog dopunjava nekoliko stoljeća stara bukva koja prkosi vremenu.

Probudite dijete u sebi i prenoćite u dvorcu Ako ste odlučili odsjesti na mjestu koje se nikada ne zaboravlja, poput onoga iz bajke, pogledajte hotel Iberostar, najveću palaču iz 18. stoljeća u Perastu. Nekoć palača Smekja, danas je potpuno obnovljena i nudi posve jedinstveno iskustvo. Nalazi se na samoj morskoj obali i šetnici u Perastu, sa spektakularnim usporednim pogledom na otoke i okolne brežuljke. Ta monumentalna građevina udaljena je samo dvije minute hoda od muzeja. Od 15. do 18. stoljeća Perast je bio dio Mletačke Republike.

Ovdje ćete otkriti svu veličanstvenost utjecaja mletačke kulture i povijesti na arhitekturu Perasta i okolnih gradova, što je pridonijelo tome da je grad danas zaštićen pod okriljem UNESCO-a. Vrijedi odsjesti u hotelu makar samo na jednu noć. Da biste u potpunosti doživjeli to fascinantno mjesto, možete se probuditi rano ujutro kako biste palaču imali samo za sebe, uživati na velikoj terasi ili u veličanstvenom unutarnjem bazenu bez previše ljudi oko sebe. Provedite vrijeme među istraživačima šišmiša Ako vas zanima ili ste barem djelomično znatiželjni vidjeti šišmiše, tijekom vašeg posjeta Crnoj Gori postoji ta mogućnost! U Crnoj Gori postoji više od 29 vrsta, odnosno četiri obitelji šišmiša. Prema stručnjacima, postoji mogućnost pronalaska još najmanje četiri do pet dodatnih vrsta. Znate li da šišmiši, kao iznimno vrijedni regulatori broja kukaca na Zemlji, postoje više od 50 milijuna godina, i to u gotovo nepromijenjenom letećem obliku? Zapanjujuće, zar ne? Ne samo u Crnoj Gori, već i na Balkanu, zabilježeni su dosad na oko 200 lokacija. Istraživanja su uglavnom provedena u priobalnom području i na Skadarskom jezeru, jer su ta mjesta najpogodnija za istraživanja. Skadarsko jezero najvažnije je stanište za šišmiše u Crnoj Gori. Tijekom zimskog pregleda skloništa 2015. godine pronađena je najveća poznata zimska kolonija šišmiša na jugozapadnom Balkanu. Kao jedan od najboljih prirodnih pokazatelja zdravlja okoliša, mogu se pronaći na ovom području na svim nadmorskim visinama, od nula do 1900 m.