Andrijevica, Crna Gora Andrijevica se nalazi na gotovo 800 metara nadmorske visine, na sjeveroistoku Crne Gore. Udaljena je od Berana (v. to) 17 km, Plava 30 km (v. to), Gusinja 42 km (v. to), Bijelog Polja 53 km (v. to) i Podgorice – oko 100 km... Gornji su podaci dobrodošli svakomu tko u Andrijevicu dolazi s bilo koje strane, s zemljovidom u rukama ili opremljen suvremenim uređajima za pozicioniranje.

Ljepše i slikovitije pozicioniranje bilo bi ono prema kojem se Andrijevica nalazi uz lijevu obalu Lima, rijeke koja se probija između brežuljaka i plodnih nizina na svojem putu od Plavskoga jezera. Posvuda uokolo prostiru se bukove i jelove šume, upravo one koje Andrijevici daju tipičan, živopisan izgled.

Gradić je ime dobio po crkvi Andrijevici, oko koje se 1877. godine počelo rađati naselje. Prema drugoj inačici, naselje je na nadmorskoj visini od 798 metara podigao Andrija Kršikapa, premda o njemu kao o osnivaču nema mnogo relevantnih podataka.

Andrijevica je danas središte istoimene općine, lokalno upravno, kulturno i gospodarsko središte. I na prvi je pogled riječ o tipičnoj planinskoj varoši. Arhitektura nalikuje onim uzorima iz prošlosti, što mjestu daje posebnu čar minulih vremena. Ovdje se zaista ne možemo oteti dojmu prema kojem, iako egzaktna znanost tvrdi drukčije, lokalno vrijeme na nekim zemljopisnim položajima ipak traje dulje.

Taj vremenski paradoks svakako valja imati na umu kada smo na godišnjem odmoru! Crna Gora je u tom smislu povlaštena jer je puna zemljopisnih mjesta na kojima odmor kao da dobiva na vremenu, kaže li se metaforično. Iskreno, nemojmo se zavaravati: dok negdje ubrzano odmiče 21. stoljeće, ima mjesta na Zemlji na kojima je jedva 20. stoljeće. Ako u gospodarskom smislu nije, u turističko-ekološkom – to svakako može biti kompliment i Andrijevici i Crnoj Gori!

Bilo kako bilo, do mjesta se spuštaju strme litice pune vodotokova i ulijevaju se u Lim – rječice Kraljštica i Zlorečica. Nakon Drugoga svjetskog rata naselje počinje gospodarski postojati u modernom smislu te riječi. Razvija se voćarstvo i poljodjelstvo. Na padinama brda Željavice, u obližnjem zaseoku Zabrđu (5 km), otkrivene su bogate naslage šarenoga mramora. Od svih industrijskih pogona do danas ih je ostalo malo. Preostalo neraseljeno seosko stanovništvo bavi se uglavnom stočarstvom i poljodjelstvom. Andrijevica je jedna od najsiromašnijih općina u Crnoj Gori.

Okolica mjesta kao da je predodređena za status zračne lječilišne oaze. Odavde se kreće na planinske turističke ture, do Visitora, Bjelasice i do Komova – planinskoga vijenca. Ekološki netaknuti vijenac Komova prošaran je mjestimičnim pašnjacima, šumama, strmim liticama i dolinama. Masiv sadrži kvarcne slojeve koji izbijaju na površinu i mjestimično sadrže rudne sastojke. S vrhova Komova pogled se pruža prema Durmitoru i Prokletijama (v. Gusinje). U masivu postoji ekološko iznenađenje – Visitorsko jezero, do kojega vode uske planinske staze.

Andrijevica je središte brojnoga (i kroz povijest ratovanja za slobodu proslavljenoga) plemena Vasojevića. U gradu se nalazi povijesni Knjaževac s crkvom – duhovno mjesto okupljanja svih Vasojevića. Ovdje je podignut i spomenik svećeniku Mojsiju Zečeviću, čuvenom zagovorniku prosvjete među Crnogorcima, koji je prema mnogim tumačenjima poslužio kao predložak vladaru i pjesniku Petru II. Petroviću Njegošu, kada je ovaj stihovima gradio neumrli lik Igumana Stefana u čuvenom spjevu „Gorski vijenac“.