Krtoli (poluotok Luštica, Tivat, Crna Gora) Krtoli danas obuhvaćaju više od polovine općine Tivat, brojna slikovita sela, Soliotsko polje i arhipelag s tri jedinstvena otoka. Krtoli su bili metoh manastira otoka Sv. Arkanđela Mihaila. Ovdje djeluje prva pučka škola u Crnoj Gori. U Boki kotorskoj (Crna Gora) nalaze se dva velika poluotoka, Vrmac (između Kotora i Tivata) i veći – Luštica, od ulaza u zaljev do Trašteskog zaljeva. Najvećim dijelom područje Krtola geografski pripada poluotoku Luštici i smješteno je između otvorenog mora i mora Boke kotorske.

Do Krtola se lako dolazi (vidjeti Radoviće). Sva su naselja ondje smještena ili u blizini nižih brežuljaka ili tik uz obalu. Govorimo o Radovićima kao najvećem (vidjeti to), Đuraševićima, Marićima, Bogišićima, Milovićima, Nikovićima, Kostićima, Gošićima, Bjelilima, Kaluđerovini, Krašićima. Krtoli su cijelo vrijeme bili metoh (manastirsko zemljište) pravoslavnog manastira otoka Sv. Arkanđela Mihaila, odnosno područje Miholjskoga zbora, nekoć mnogo šire nego što su današnje granice Krtola. Ime potječe iz 14. stoljeća od Cartolla, što znači utvrda na brežuljku (a ne od krotol što znači krumpir).

Danas područje Krtola obuhvaća više od polovine općine Tivat (Crna Gora). Ovo područje uključuje i Solilu, odnosno Soliotsko polje, te Sveti arhipelag (Krtoljski arhipelag), s tri otoka. Soliotsko polje vrvi soli i poviješću! Još u srednjem vijeku Solila (polje na gotovo nultoj nadmorskoj visini) bila je razdijeljena na parcele u koje je more dolazilo s plimom i ondje isparavalo dok se u kolovozu ne bi kristaliziralo. Stoljećima su se knezovi Zete, kotorske vlasti, Mlečani i Turci iz Herceg Novog borili međusobno zbog proizvodnje soli... Povijest također pamti neprijateljska pustošenja (uništavanja) bazena.

U ekološkom smislu Solila je kraj netaknute ljepote, pun ljekovite soli i mineralne gline, ali i mjesto za promatranje brojnih vrsta ptica. Na području današnjih srušenih solana nisu rijetki oni sezonski posjetitelji koji, ni od koga ometani, premazani ljekovitim blatom, uživaju u pogledu na najudaljeniji dio crnogorske obale, tri bliska otoka zaljeva...

Duhovno je središte Svetoga Krtoljskog arhipelaga svakako Miholjska Prevlaka, poznatija kao Otok cvijeća (otok – samo kad je plima visoka!), nekadašnja carska lavra. Na tom je komadu zemlje Sv. Sava 1219. postavio temelj manastiru (Sv. Mihaila) i osnovao prvu Zetsku episkopiju. U 15. stoljeću stanovnici Kotora (koji su pozvali i prihvatili vlast Mletačke Republike) otrovali su 70 monaha i topovima s broda s mora uništili pravoslavni manastir, pod izlikom gušenja seljačkog ustanka, takozvane Grbaljske bune. Vlastitim sredstvima grofica Ekaterina Vlastelinović obnovila je manastir 1883. te je na vrhu otoka podigla crkvu Sv. Trojstva, s rozetama i ulomcima kamene skulpture iz nekadašnje Svetosavske lavre.

Krajem prošloga stoljeća obnovljen je i sam manastir. Istodobno monasi i turisti šeću Otokom cvijeća. Miholjska prevlaka duhovna je, ekološka i botanička oaza, s plitkim toplim bazenima za kupanje, i svakako je vrijedna posjeta. Susjedni je otok toliko blizu Prevlake da ga Sv. Marko (nekoć poznat kao fra Arkanđeo Gabrijel) lako može preplivati! U drugoj polovini 20. stoljeća na otoku je izgrađeno takozvano polinezijsko ljetovalište pariškoga Club Méditerranéea, s bungalovima od drva i palmi – toliko ekskluzivno/zabranjeno da više od polovine danas živih Bokelja nikada nije kročilo na njega! Iako je najveći otok u zaljevu, i dalje je nenaseljen, premda ga stalno posjećuju turistički brodovi i fotografiraju s mora.

Treći otok u arhipelagu, otočić Gospe od Milosti, povezan je sa Sv. Markom, i to tako plitko da tijekom ljetne oseke i običan brod mora biti oprezan ovdje! Crkva posvećena Začeću Sv. Bogorodice i manastir okružen zidinama izgrađeni su 1524. Do 1800. ondje su živjeli franjevci. Kompleks je obnovljen 1900. I dalje je živ. Na istočnoj je strani arhipelaga Tivat (vidjeti to). Na zapadnoj strani – sva naselja Krtola. Godine 1776. u Krtolima je otvorena prva škola na narodnom jeziku u Crnoj Gori.

Krajolikom kopnenog poluotoka dominira katedralna crkva čitavih Krtola (vidjeti Radoviće). U Bogišićima se nalazi Sv. Ivan, u neposrednoj blizini crkve Sv. Ivana. Crkva Sv. Ivana Preteče jednobrodna je građevina iz 1776. Jednobrodno svetište s polukružnom apsidom i visokim zvonikom nalazi se u mjestu Gošići, na mjestu starijega hrama, obnovljenog 1776. U Krašićima se, na samoj obali, nalazi crkva Sv. Mučenika iz 1901. Rozeta je postavljena iznad kamene ploče s natpisom. Iz 18. stoljeća potječe Sv. Nikola (Gornji Krašići), jednobrodna crkva s pravokutnom apsidom.

U Đuraševićima je crkva Sv. Arkanđela Mihaila iz 18. stoljeća. Boravak u Krtolima, gdje god odsjeli, nudi povlašten pogled na čak tri bliska otoka, mliječnoplavkastu boju mora plitke lagune i laku vezu s Tivtom, Kotorom, Budvom (vidjeti to sve), kao i put do najpoznatijih izletišta na poluotoku: Plavi horizonti, Ružo, Žanjic...