Mojkovac, Crna Gora: Potpuni vodič - povijest, atrakcije i savjeti

Mojkovac, Crna Gora: Cjeloviti vodič za putovanja i povijest

Pregled

Mojkovac je gradić u planinama smješten na nadmorskoj visini od 820 metara u sjeveroistočnoj Crnoj Gori, u podnožju planinskih masiva Bjelasice i Sinjajevine. Taj se povijesni grad, koji se često naziva „malom crnogorskom Švicarskom”, nalazi na početku kanjona rijeke Tare i služi kao vrata prema nekim od najveličanstvenijih prirodnih krajolika Crne Gore [1][2]. Grad leži između općina Kolašin i Žabljak, čime postaje idealna baza za istraživanje sjeverne regije zemlje.

Općina ima oko 10.000 stanovnika i prostire se na površini od 367 četvornih kilometara. Najveće prirodno bogatstvo Mojkovca prelijepa je rijeka Tara, koju pjesnici nazivaju „suzom Europe” – najduža je rijeka u Crnoj Gori s 150 km, čista i pitka voda cijelim njezinim tokom [3][4].

Povijest

Srednjovjekovno razdoblje i srebrni rudnik Brskovo

Povijest mojkovačkog kraja duboko je povezana sa srednjovjekovnim rudarskim naseljem Brskovo, smještenim svega 6 km od današnjeg Mojkovca. Rudarski radovi u Brskovu prvi se put bilježe u trinaestom stoljeću, a vađenje srebra započelo je 1270. godine [5][6]. Brskovo se prvi put spominje između 1219. i 1228. godine u trgovačkoj povelji Stefana Prvovjenčanog upućenoj Dubrovačkoj Republici.

U svojem zlatnom dobu, za vladavine srpskog kralja Stefana Uroša I., Brskovo je postalo najveći srebrni rudnik na Balkanu. Godine 1254. kralj Uroš doveo je saske rudare koji su donijeli napredna rudarska znanja i odigrali važnu ulogu u razvoju srednjovjekovnog rudarstva [7]. Manji pogoni za vađenje srebra obuhvaćali su i kovnicu novca koja je proizvodila novčiće zvane „Grossi de Brescova”. Tijekom tog blagostanja u Brskovu je postojala carinarnica, a stoljeće poslije i konzulat Dubrovnika [8].

Na cijelom kopnenom području današnje Crne Gore Brskovo je bilo jedino trgovačko središte čija se važnost mogla mjeriti s onom priobalnih gradova. Naselje su redovito posjećivali trgovci iz Kotora i Dubrovnika, a vrhunac je doseglo osamdesetih godina 13. stoljeća [9]. Grad je imao Bogorodičinu crkvu kojom su upravljali dominikanci iz Dubrovnika i bio je živo trgovačko čvorište.

Osmansko razdoblje

Od 1350. godine nadalje Brskovo je počelo potpuno propadati. Godine 1398. – 1399. Turci su zauzeli Brskovo, a prema dubrovačkim izvorima do 1433. godine bilo je napušteno mjesto [10][11]. Godine 1477. mojkovački je kraj pripojen Hercegovačkom sandžaku, a poslije je tijekom osmanskog razdoblja često mijenjao svoju upravnu pripadnost [12].

Regija je stoljećima ostala pod osmanskom vlašću. U oslobodilačkim ratovima 1876. – 1878. lijeva obala Tare oslobođena je turske vlasti. Granica između Crne Gore i Osmanskog Carstva, priznata Berlinskim ugovorom, bila je rijeka Tara. Takvo je stanje potrajalo do Prvog balkanskog rata 1912. godine, kada je cijeli mojkovački kraj oslobođen i pripojen crnogorskoj državi [13].

Mojkovačka bitka (6. – 7. siječnja 1916.)

Mojkovačka bitka najpoznatiji je povijesni događaj vezan uz grad i jedno od najponosnijih vojnih dostignuća Crne Gore. Ta je bitka iz Prvoga svjetskog rata vođena između 6. i 7. siječnja 1916. (na pravoslavni Božić, poznat i kao „Krvavi Božić”) u blizini Mojkovca, između vojski Austro-Ugarske i Kraljevine Crne Gore [14][15].

U zimu 1915. crnogorska se vojska tri mjeseca borila protiv austro-ugarske vojske u Srbiji. U siječnju 1916. dobila je zapovijed da zaštiti povlačenje srpske kraljevske vojske prema Krfu u Grčkoj preko Albanije [16]. Pod vodstvom serdara (vojvode) Janka Vukotića, s Krstom Popovićem kao zamjenikom, oko 6.500 crnogorskih vojnika branilo je ključne položaje oko Mojkovca od austro-ugarskih snaga od oko 20.000 ljudi uz potporu topništva [17][18].

Unatoč oštrim zimskim uvjetima i brojčanoj inferiornosti većoj od 3 naprama 1, Crnogorci su odbili opetovane juriše i nanijeli teške gubitke napadačima. Procjene upućuju na oko 2.000 austro-ugarskih mrtvih i ranjenih, dok su Crnogorci pretrpjeli manje gubitke [19]. Bitka je završila odlučnom crnogorskom pobjedom, premda je do 25. siječnja cijela crnogorska vojska položila oružje [20].

Ipak, ta je taktička pobjeda ostvarila svoj strateški cilj: usporila je austro-ugarsko napredovanje, spriječivši presretanje ostataka srpske vojske u povlačenju koja se evakuirala preko crnogorskog teritorija prema albanskoj obali [21]. Taj je junački otpor omogućio srpskim snagama da dođu na sigurno i naposljetku se pregrupiraju te nastave borbu u ratu.

Moderno doba

U novije vrijeme rudarsko istraživanje u Brskovu obnovljeno je 1950. godine, a pogoni su ponovno pokrenuti 1976. i radili su do 1991. godine [22]. Danas lokalitet razvija tvrtka Tara Resources kao rudnik cinka, olova i bakra [23]. Od 2000-ih nadalje gospodarstvo Mojkovca naglašava raznolikost usmjerenu na usluge, osobito zimski turizam putem skijaških sadržaja na planini Bjelasici [24].

Glavne znamenitosti

Povijesni lokaliteti

Spomenik Mojkovačkoj bitki Tik izvan Mojkovca stoji spomenik posvećen palim junacima Mojkovačke bitke iz 1916. godine [25]. Taj spomenik odaje počast žrtvi crnogorskih vojnika koji su se hrabro borili protiv nadmoćnijeg neprijatelja.

Spomenik Janku Vukotiću Spomenik vojvodi Janku Vukotiću (1866. – 1927.), koji je predvodio crnogorsku vojsku do pobjede u Mojkovačkoj bitki, prekrasno je smješten na glavnome trgu u Mojkovcu [26][27]. Taj spomenik zapovjedniku Crnogorske sandžačke vojske u Prvome svjetskom ratu djelo je kipara Svetomira i Svetozara Radovića. Vukotić je obnašao dužnost predsjednika vlade Crne Gore od svibnja 1913. do srpnja 1915. te je tijekom Prvoga svjetskog rata bio načelnik stožera crnogorske vojske [28].

Arheološki lokalitet Brskovo Smješteni 6 km od Mojkovca, povijesni iskopi Brskova obuhvaćaju ruševine srednjovjekovne kovnice novca (13. stoljeće) i ostatke nekoć najvažnijeg srebrnog rudnika na Balkanu [29][30]. Posjetitelji zainteresirani za povijesne vrijednosti mogu istražiti taj fascinantni lokalitet koji nudi uvid u srednjovjekovno trgovačko blagostanje Crne Gore.

Manastir Morača Manastir Morača, koji je 1252. godine utemeljio Stefan Vukanović iz srpske dinastije Nemanjića, jedan je od najvažnijih vjerskih i kulturnih spomenika Crne Gore [31][32]. Stefan Vukanović, unuk Stefana Nemanje (oca srpske državnosti), utemeljio je manastir vjerojatno na vlastitim posjedima [33].

Glavna bogomolja (katolikon) velika je jednobrodna crkva sagrađena u raškom stilu, posvećena Uznesenju Marijinu, s manjom kapelom posvećenom svetom Nikoli [34]. Najpoznatiji među freskama jest ciklus o proroku Iliji iz 13. stoljeća, jedno od najvažnijih djela srpske srednjovjekovne umjetnosti [35]. Iako su ga Osmanlije prvi put spalili 1505. godine, znatan dio izvornih fresaka iz 13. stoljeća sačuvan je i predstavlja izvanredne primjere srednjovjekovne balkanske umjetnosti [36][37].

Manastir je dugi niz godina imao važnu ulogu kao kulturno, duhovno i obrazovno središte te središte otpora Osmanskom Carstvu [38].

Crkva svetog Arhangela Mihaela Sagrađena potkraj 19. stoljeća, ta je crkva još jedna važna kršćanska bogomolja u kraju dostupna iz Mojkovca [39].

Manastir svetog Đorđa Datiran iz 16. stoljeća, taj manastir predstavlja još jedan značajan vjerski lokalitet u blizini Mojkovca [40].

Prirodne znamenitosti

Nacionalni park Biogradska gora Jedan od pet nacionalnih parkova Crne Gore i, vjeruje se, njezin najstariji (s poviješću koja seže u 1878. godinu), Biogradska gora smještena je u planinama Bjelasice između rijeka Tare i Lima [41][42]. Park se prostire na 54 četvorna kilometra i obuhvaća jednu od posljednje tri prašume u Europi [43].

Ulaz u park nalazi se uz cestu od Mojkovca prema Kolašinu, oko 5 km od Mojkovca i 17 km od Kolašina [44][45]. Mojkovac je na 11,5 kilometara i 20 minuta vožnje od parka, čime postaje praktična baza za posjetitelje [46].

Biogradsko jezero središnja je točka parka, okruženo netaknutom šumom sa stablima starijim od 500 godina. Park nudi aktivnosti poput planinarenja, biciklizma i ribolova [47]. Kako bi došli do parka, posjetitelji mogu uzeti lokalni autobus iz Mojkovca i zamoliti da ih iskrcaju na odvojku za Nacionalni park Biogradska gora – otprilike je sat hoda (5 km) od glavne ceste do jezera [48]. Taksiji i privatni automobili iz Mojkovca također su lako dostupni [49].

Kanjon rijeke Tare Kanjon Tare najdublji je kanjon u Europi, dosežući 1.300 metara u svojoj najvećoj dubini, te drugi najdublji na svijetu nakon Velikog kanjona [50][51]. UNESCO je prepoznao važnost tog ekosustava uvrstivši kanjon u svjetsku baštinu Nacionalnog parka Durmitor [52]. Rijeka Tara duga je 150 km, s čistom, pitkom vodom cijelim svojim tokom [53].

Smješten na spoju Mojkovca, Pljevalja i Žabljaka u Nacionalnom parku Durmitor, kanjon nudi spektakularne krajolike i vrhunske aktivnosti na otvorenom [54]. Mojkovac je smješten upravo na samom početku kanjona rijeke Tare [55].

Zabojsko jezero Zabojsko jezero, poznato kao „gorsko oko Sinjajevine”, nalazi se na sjeveroistočnim obroncima planine Sinjajevine na nadmorskoj visini od 1.477 metara [56][57]. To je treće najdublje jezero u Crnoj Gori s dubinom od 19 metara [58]. Jezero je dugo 265 metara (u smjeru zapad – istok) i široko 165 metara, s površinom od 27.600 četvornih metara [59].

Okruženo gustom crnogoričnom i bukovom šumom, Zabojsko jezero pruža mir i iznimnu prirodnu ljepotu [60]. Voda je bistra, čista i prozirna do 8 metara dubine, s ljetnom temperaturom od 16 °C [61]. Jezero je dom pastrve i strogo je zaštićeno unutar Nacionalnog parka Durmitor [62]. Posjetitelji mogu prošetati oko cijelog jezera kratkom i lakom stazom [63].

Planinski plato Sinjajevina Sinjajevina je najprostranija planina u Crnoj Gori, zauzimajući površinu od više od 60 četvornih kilometara, duga 35 do 40 km i široka 10 do 15 km [64][65]. Veći je dio Sinjajevine zapravo valoviti plato s ujednačenim krajolikom kraških vrtača, polja i travnatih glavica, prosječne visine od 1.600 do 1.700 metara [66].

Sinjajevina ima najveći pašnjački prostor u Crnoj Gori i izgrađena je uglavnom od trijaskih i jurskih vapnenaca i dolomita [67]. Planinu omeđuju moćni riječni kanjoni, pri čemu Morača teče na jugu, a Tara obrubljuje područje na istočnim i sjevernim stranama [68]. Uspon na planinu Sinjajevinu (2.277 m) obično započinje iz središta Mojkovca [69].

Šuma crnog bora Jedan od najznačajnijih i najljepših šumskih krajolika u Crnoj Gori, šuma crnog bora smještena je u kanjonskoj dolini rijeke Tare i nudi jedinstven prirodni doživljaj [70].

Most Đurđevića Tara Sagrađen između 1937. i 1940. godine, most Đurđevića Tara značajan je inženjerski spomenik koji je projektirao inženjer Mijat Trojanović, a uzdiže se 172 metra iznad rijeke Tare [71][72]. Jedno je od najboljih mjesta za promatranje kanjona Tare i postao je prepoznatljiv simbol prirodne ljepote Crne Gore.

Aktivnosti i avanture

Rafting

Rafting na rijeci Tari jedna je od najpopularnijih atrakcija na sjeveru Crne Gore, s Mojkovcem kao polazištem [73][74]. Tara je jedna od tri najatraktivnije rafting-rijeke na svijetu [75]. Jednodnevna ruta od Brštanovice do Šćepan Polja duga je 18 kilometara i traje oko 2 do 3 sata [76].

Rafting-sezona traje od travnja do listopada, pri čemu je rana sezona rezervirana za iskusne pustolove, dok obitelji s djecom mogu uživati u Tari tijekom ljetnih mjeseci [77]. Profesionalni pružatelji aktivnosti na otvorenom u Mojkovcu nude rafting uz doživljaje kajakarenja i kanjoninga [78].

Zipline

Zipline na mostu Đurđevića Tara nudi doživljaj koji oduzima dah, leteći na visini od gotovo 150 metara (točnije 172 metra) iznad strmoglave kanjonske klisure [79][80]. TARASPORT nudi najduži zipline u Europi s duljinom užeta od 1.200 metara [81]. Ekstremni zipline dug je nešto više od 1 km i preleti kanjon brzinom do 120 km/h [82].

Tara ima dva ziplinea: žuti (824 m) i zeleni (1.050 m) [83]. Sam spust na ziplineu traje oko 3 minute i može se ponoviti više puta uz dodatnu naplatu [84].

Mušičarenje

Mušičarenje ima dugu povijest na rijeci Tari, osobito u području u blizini Mojkovca, koje je uzorna lokacija za taj sport [85]. Rijeka Tara rijeka je broj jedan za mušičarenje u Crnoj Gori, bogata ribom, prvenstveno lipljenom i pastrvom [86][87].

Zona mušičarenja proteže se 8 km, a uzvodna granica prolazi tik uz Nacionalni park Biogradska gora [88]. Nizvodna zona seže do Mojkovca [89]. Mušičarenje je isključivo po načelu uhvati i pusti, a taj je dio rijeke Tare dopušten isključivo za mušičarenje prema pravilima uhvati i pusti [90][91].

Planinarenje i alpinizam

Teren oko Mojkovca idealan je za planinarenje, sa stazama koje vode kroz planinski plato Sinjajevinu, planinski masiv Bjelasicu i Nacionalni park Biogradsku goru [92][93]. Sinjajevina (2.277 m) nudi izvrsne planinarske i penjačke avanture s lako dostupnim rutama iz Mojkovca [94].

Alpinisti iz cijeloga svijeta dolaze osvajati vrhove planina Bjelasice i Sinjajevine [95]. Kroz to područje prolazi planinarska transverzala Via Dinarica, a 14. dan rute povezuje Mojkovac sa sinjajevinskim seoskim domaćinstvima [96].

Brdski biciklizam

Općina Mojkovac skriveni je dragulj za ljubitelje brdskog biciklizma, nudeći uzbudljive MTB staze koje odgovaraju svim razinama vještine [97][98]. Regija je smještena među veličanstvenim planinama i bujnim šumama, pružajući raznolik teren savršen za brdski biciklizam [99].

Popularne staze uključuju: - Stazu Vilusi: poznatu po svojim tehničkim dionicama i zadivljujućim pogledima na planine [100] - Rutu Kolašin – Mojkovac: slikovitu rutu kroz šarmantna sela i netaknute krajolike [101] - Petlju oko sela Lipovo: savršenu za početnike na blagim padinama [102]

Biciklistička ruta duga 300 kilometara predstavlja čaroban istok Crne Gore, omeđen planinom Bjelasicom i gradom Mojkovcem na sjeverozapadu [103]. Teren oko Sinjajevine osobito je idealan za brdski biciklizam [104].

Skijanje i zimski sportovi

Planina Bjelasica, koja pokriva velik dio općine Mojkovac, prava je raskoš prirodne ljepote zimi [105]. U očima skijaša njezina su prostranstva izazov za skijanje na zahtjevnom terenu, kao i za hodanje na krpljama [106].

Od 2000-ih nadalje gospodarstvo Mojkovca naglašava zimski turizam putem skijaških sadržaja na planini Bjelasici [107]. Budući razvojni planovi predviđaju ukupno 224 kilometra skijaških staza na Bjelasici, koje će opsluživati 52 žičare [108].

Krplje se mogu unajmiti u posjetiteljskim centrima nacionalnih parkova Durmitora i Prokletija, raznim skijaškim centrima te u mjesnoj turističkoj organizaciji Mojkovca [109]. U zimskim mjesecima Sinjajevina također nudi mogućnosti za dugotrajne skijaške avanture [110].

Paragliding

Vremenski uvjeti u Mojkovcu pogoduju letovima paraglidinga tijekom cijele godine [111]. Mojkovac, okružen planinama, ima idealne uvjete za sve vrste vjetrova [112]. Klub „Phoenix” u Mojkovcu organizirao je natjecanja u paraglidingu, uključujući pojedinačna međuopćinska prvenstva na kojima su sudjelovali letači iz raznih crnogorskih klubova [113]. Svatko tko želi okušati taj oblik aktivnog odmora to može učiniti uz profesionalne paraglidere u tandemskim letovima [114].

Ostale aktivnosti

Jahanje kroz kanjon Tare i okolna područja [115]
Vožnja quadovima u organizaciji profesionalnih pružatelja aktivnosti na otvorenom [116]
Aktivnosti na plaži uz rijeku Taru uz besplatan ulaz i usluge spasilaca [117]
Biciklističke ture kroz slikovite rute u Nacionalnom parku Durmitor [118]

Praktične informacije

Najbolje vrijeme za posjet

Proljeće (travanj – svibanj) i jesen (rujan – listopad) idealni su za planinarenje i istraživanje nacionalnih parkova [119]. Rafting-sezona na rijeci Tari traje od travnja do listopada [120]. Ljetni su mjeseci savršeni za obitelji s djecom kako bi uživali u raftingu i riječnim aktivnostima [121]. Zima nudi izvrsne prilike za skijanje i hodanje na krpljama na planinama Bjelasici i Sinjajevini [122].

Za putnike koji paze na proračun, od rujna do studenoga obično su najniže cijene hotela [123].

Kako stići

Mojkovac se nalazi u sjeveroistočnoj Crnoj Gori i do njega se lako stiže:

Automobilom ili autobusom: iz Nikšića i Podgorice glavnim cestama [124]
Vlakom: željeznička pruga povezuje Mojkovac s Kolašinom i drugim gradovima. Vlak staje na postaji Mojkovac, premda ne staje na ulazu u Nacionalni park Biogradsku goru [125]

Grad je strateški smješten između Kolašina (udaljenog otprilike 20 km) i Žabljaka, čime postaje izvrsna baza za istraživanje sjeverne regije.

Turističke usluge

TripAdvisor donosi 342 recenzije mojkovačkih hotela, znamenitosti i restorana [126]. Profesionalni pružatelji aktivnosti na otvorenom u gradu nude sveobuhvatne usluge, uključujući: - rafting-ekspedicije - kajakarenje i kanjoning - vožnju quadovima - organizaciju ziplinea - vodiče za mušičarenje - najam i ture brdskog biciklizma - tandemske letove paraglidinga

Mjesna turistička organizacija u Mojkovcu pruža informacije i može pomoći u organizaciji aktivnosti i smještaja [127].

Zašto posjetiti Mojkovac

Mojkovac nudi jedinstvenu kombinaciju bogate povijesne baštine, netaknute prirodne ljepote i vrhunskih avantura na otvorenom. Za razliku od turistima zasićenijih priobalnih odredišta, Mojkovac pruža autentičan planinski doživljaj u kojem posjetitelji mogu istraživati najdublji kanjon u Europi, voziti rafting na jednoj od najljepših rijeka kontinenta, prošetati kroz prašume i stati na mjestu junačke bitke iz Prvoga svjetskog rata.

Grad služi kao savršena baza za istraživanje više nacionalnih parkova, bavljenje adrenalinskim sportovima poput ziplinea i raftinga ili jednostavno uživanje u spokoju planinskih jezera i šuma. Bili vi ljubitelj povijesti zainteresiran za srednjovjekovno rudarstvo i baštinu Prvoga svjetskog rata, tragač za avanturom u potrazi za raftingom i paraglidingom ili ljubitelj prirode koji želi istražiti netaknutu divljinu, Mojkovac pruža nezaboravan crnogorski planinski doživljaj.