Kada prvi put ugledate Boku kotorsku odozgo -- možda sa serpentinaste ceste koja se spušta od hrvatske granice ili kroz prozor zrakoplova koji se naginje prema zračnoj luci Tivat -- reakcija je uvijek ista: nevjerica da nešto ovako dramatično postoji u Europi, a da nije svima poznato. Duboki plavi vodeni tjesnac usijeca se 28 kilometara u kopno kroz strme vapnenačke planine koje se uzdižu preko 1.000 metara izravno od ruba vode, pokraj srednjovjekovnih gradova s krovovima od terakote, sićušnih otoka okrunjenih crkvama i ribarskih sela u kojima se mreže još suše na kamenim zidovima. Boka kotorska, kod nas poznata kao Boka, često se naziva najjužnijim europskim fjordom. Taj naziv tehnički nije točan -- geolozi je svrstavaju u potopljeni riječni kanjon, izdubljen riječnim sustavom, a potom poplavljen porastom razine mora, a ne izbrazdan ledenjacima -- no vizualna usporedba sa skandinavskim fjordovima neodoljiva je, a stvarnost je možda i ljepša. Ovo je jedna od najspektakularnijih prirodnih luka na Zemlji, koja oblikuje civilizacije, nadahnjuje umjetnike i pruža utočište pomorcima već više od dva tisućljeća.
Ovaj sveobuhvatni vodič donosi sve što vam je potrebno za planiranje posjeta Boki kotorskoj: svaki grad u kojem se vrijedi zaustaviti, najbolje aktivnosti na vodi i izvan nje, praktičnu logistiku uključujući poznati trajekt Kamenari, sezonska događanja, lokacije za fotografiranje i gdje se smjestiti ovisno o vašem stilu putovanja.
Razumijevanje zaljeva: zemljopis i raspored
Boka kotorska nije jedinstvena vodena površina, već niz od četiri međusobno povezana zaljeva, od kojih svaki ima vlastiti karakter i naselja. Zajedno čine najveću prirodnu luku na istočnom Jadranu, dosežući dubine i do 60 metara te pokrivajući otprilike 87 četvornih kilometara vodene površine.
Četiri unutarnja zaljeva
Hercegnovski zaljev (Topaljski zaliv) najvanjskiji je dio, otvoren prema Jadranskome moru kroz tjesnac Verige. Grad Herceg Novi dominira njegovom sjevernom obalom, dok poluotok Luštica čini južnu granicu. Ovaj zaljev prima najviše utjecaja otvorenoga mora, zbog čega su mu vode nešto hladnije i čišće nego u unutarnjim dijelovima.
Tivatski zaljev (Tivatski zaliv) smješten je na jugoistoku, odvojen od Hercegnovskoga zaljeva uskim prolazom Verige -- riječ "verige" znači "lanci", što se odnosi na obrambene lance koji su se nekoć razapinjali preko ovoga tjesnaca širokoga 300 metara kako bi se zaustavili neprijateljski brodovi. Tivat, sa svojom zračnom lukom i blistavom marinom Porto Montenegro, zauzima istočnu obalu.
Risanski zaljev (Risanski zaliv) proteže se prema sjeveroistoku i najtiši je te najmanje posjećen od četiriju zaljeva. Drevni grad Risan, osnovan kao grčka kolonija u 3. stoljeću prije Krista, smješten je na njegovu vrhu. Voda je ovdje najmirnija, gotovo poput jezera za bezvjetrenih dana.
Kotorski zaljev (Kotorski zaliv) najunutarnjiji je i najpoznatiji dio, koji se dramatično sužava kako se približava srednjovjekovnomu zidinama opasanomu gradu Kotoru, uglavljenom u kut gdje se planine spuštaju do vode. Perast, sa svojim dvama otočnim crkvama, čuva ulaz u ovaj najunutarnjiji zaljev.
Cijeli zaljev okružen je planinama koje dosežu 1.894 metara (planina Orjen iznad Herceg Novog) i 1.749 metara (planina Lovćen iznad Kotora), stvarajući mikroklimu koja je znatno toplija i vlažnija od otvorene obale.
Vožnja oko zaljeva: obalni krug
Vožnja punim krugom oko Boke kotorske jedno je od velikih europskih cestovnih iskustava, putovanje od približno 80 kilometara koje bez zaustavljanja traje 2 do 3 sata -- premda ćete se htjeti neprestano zaustavljati. Cesta najvećim dijelom prati liniju vode, prolazeći kroz gradove, uz kamene zidove i ispod ruševina utvrda. Na nekim se mjestima cesta sužava na jedva jednu traku, stišćući se između drevnih zdanja i vode.
Pregled rute
Krećući iz Kotora i vozeći u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, prolazite kroz Prčanj (raskošne palače pomorskih kapetana), Stoliv (sićušni zaselak, strmi uspon do crkve iznad), Lepetane (južni trajektni terminal), a zatim oko južne obale zaljeva pokraj sela do Tivta. Iz Tivta cesta se nastavlja do tjesnaca Verige, pokraj odvojaka za poluotok Luštica, te stiže u Herceg Novi. Iz Herceg Novog cesta prati sjevernu obalu pokraj Bijele (grad brodogradilišta), Kamenarija (sjeverni trajektni terminal) i vijuga uz dramatičnu dionicu između Risna i Perasta, jedan od najfotografiranijih dijelova ceste u zemlji, prije nego što se ponovno spusti u Kotor.
Trajekt Kamenari-Lepetane
Ovaj sićušni trajekt za automobile jedna je od najkorisnijih prečica u crnogorskim putovanjima. Umjesto vožnje punom 45-minutnom rutom oko najunutarnjijeg dijela zaljeva, trajekt prelazi uski tjesnac Verige za samo 5 minuta, povezujući Kamenari na sjevernoj obali s Lepetanima na južnoj obali.
- Cijena: 4,50 EUR po automobilu (putnici uključeni), 1 EUR za pješake, 2 EUR za motocikle
- Vozni red: Radi 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, s polascima svakih 10 do 15 minuta
- Vrijeme prelaska: Približno 5 minuta
- Savjet: U vrhuncu ljeta (srpanj-kolovoz) redovi mogu doseći 30 do 45 minuta vikendom poslijepodne. Rani jutarnji ili kasni večernji prelasci nemaju čekanja.
Trajekt također pruža jednu od najboljih prilika za fotografiranje u zaljevu: sa sredine tjesnaca dobivate savršen pogled prema unutra, u smjeru Perasta i otoka, s planinama koje uokviruju obje strane.
Vodič grad po grad
Herceg Novi: ulazni grad
Herceg Novi (oko 13.000 stanovnika) smješten je na ulazu u zaljev, prelijevajući se niz strme padine od svojih utvrda do obale. Osnovao ga je 1382. bosanski kralj Tvrtko I., a grad je mijenjao vladare između Osmanlija, Mlečana, Španjolaca, Francuza, Austrijanaca i drugih -- svaki je ostavio arhitektonske tragove koji Herceg Novi čine jednim od najraznolikijih gradova u Crnoj Gori.
Forte Mare primorska je utvrda u luci, izvorno sagrađena u 14. stoljeću. Ulaz stoji 2 EUR, a pogledi s bedema u suton veličanstveni su. Ljeti dvorište utvrde ugošćuje koncerte i filmske projekcije.
Kanli Kula ("Krvava kula") nadvija se nad starim gradom. Ova upečatljiva utvrda iz osmanskoga doba nekoć je bila zatvor; danas je njezina unutrašnjost pretvorena u amfiteatar na otvorenome s 1.000 sjedala, koji ugošćuje Filmski festival Herceg Novi i ljetne koncerte. Ulaz je 2 EUR kada nisu zakazana događanja.
Manastir Savina duhovno je srce grada, kompleks srpskoga pravoslavnoga manastira koji potječe iz 11. stoljeća (sadašnja Velika crkva sagrađena je 1777.-99.). Riznica manastira sadrži izvanrednu zbirku ikona, neke iz 14. stoljeća. Ulaz je besplatan, no potrebna je suzdržana odjeća. Manastir je smješten u mirisnom vrtu mediteranskih borova i palmi, a šetnja od središta grada traje oko 15 minuta sjenovitom stazom.
Šetalište Pet Danica proteže se 7 kilometara uz obalu, povezujući Herceg Novi s prigradskim naseljem Igalo. Ovo je jedno od najljepših šetališta na Jadranu -- zasjenjeno palmama, oleandrima i suptropskim biljem, prolazeći pokraj plaža, kavana i platforma za kupanje. Cijela šetnja traje oko 90 minuta opuštenim tempom.
Izlet do Plave špilje: Izleti brodom iz Herceg Novog ili s plaže Žanjic na poluotoku Luštica posjećuju Plavu špilju, gdje se sunčeva svjetlost lomi kroz podvodni ulaz i stvara eterični plavi sjaj unutar grote. Poludnevni izleti stoje 25 do 35 EUR po osobi i obično uključuju stanke za kupanje u Žanjicu i na drugim plažama.
Perast: barokni dragulj zaljeva
Ako u Crnoj Gori posjetite samo jedan mali grad osim Kotora, neka to bude Perast. Ovo zadivljujuće malo naselje -- s otprilike 350 stanovnika -- nadmašuje sve očekivanja u ljepoti i povijesnom značaju. Razvučen uz obalu na mjestu gdje se zaljev sužava prije Kotora, Perast je bio moćna pomorska republika pod mletačkom zaštitom, a njegovo bogatstvo stečeno pomorstvom izgradilo je 17 baroknih palača, 16 crkava te ostavštinu plovidbe i brodogradnje koja mu je donijela nadimak "grad 100 kapetana".
Središte grada zatvoreno je za automobile, a cijela obala -- jedva 500 metara duga -- može se prošetati za 10 minuta. No zadržat ćete se mnogo dulje. Svako zdanje je od kamena, svaki pogled uključuje vodu i planine, a dva sićušna otoka koja se nalaze tik uz obalu upotpunjuju prizor koji je možda najfotogeničniji na Jadranu.
Gospa od Škrpjela poznatiji je od dvaju otoka, i za razliku od većine crkvenih otoka na Sredozemlju, ovaj je u potpunosti umjetan. Prema predaji, ribari su 22. srpnja 1452. pronašli ikonu Bogorodice na hridi u zaljevu. Tijekom sljedećih stoljeća mještani su nasipali otok bacajući kamenje oko hridi -- tradicija koja se održava do danas tijekom svečanosti Fašinada svakoga 22. srpnja, kada mjesni brodovi plove u povorci do otoka i bacaju kamenje u vodu. Sadašnja crkva, iz 1630., sadrži 68 slika Tripa Kokolje, perastanskoga umjetnika iz 17. stoljeća, te tisuće srebrnih zavjetnih pločica koje su ostavili zahvalni pomorci. Brodovi-taksiji prevoze posjetitelje s perastanskoga pristaništa za 5 EUR povratno (5-minutni prelazak).
Muzej grada Perasta, smješten u raskošnoj palači Bujović na obali, bilježi pomorsku povijest grada modelima brodova, slikama, oružjem i povijesnim dokumentima. Ulaz je 5 EUR.
Objedovanje u Perastu: Restorani uz obalu nude neke od najnezaboravnijih jela u zaljevu. Conte (€€€) najotmjeniji je, s kreativnom mediteranskom kuhinjom koja se poslužuje na terasi izravno nad vodom. Admiral (€€) nudi izvrstan rižoto s plodovima mora i ribu s roštilja po nešto pristupačnijoj cijeni. Rezervacije su nužne u oba tijekom ljetnih večeri.
Risan: drevno naselje
Risan je najstarije neprekidno naseljeno mjesto u Boki kotorskoj, osnovano kao grčka kolonija Rhizon u 3. stoljeću prije Krista. Kasnije je postalo sjedište ilirske kraljice Teute, koja se s ovih obala odupirala Rimu prije svoga konačnoga poraza 229. prije Krista. Danas je Risan tih, neužurban grad kroz koji većina turista prođe bez zaustavljanja -- što je pogreška.
Rimski mozaici glavna su atrakcija, otkriveni u ostacima rimske vile iz 2. stoljeća. Najljepši mozaik prikazuje Hipnosa, grčkoga boga sna, kako leži s makovima -- jedan od samo triju poznatih mozaičkih prikaza Hipnosa na svijetu. Ulaz stoji 2 EUR, a mali se lokalitet može razgledati za 20 minuta.
Risan također služi kao polazište za planinarenje po planini Orjen (1.894 m), najvišoj planini na istočnojadranskoj obali, koja prima više oborina nego gotovo bilo gdje drugdje u Europi.
Kotor: UNESCO-ov dragulj u kruni
Kotor zaslužuje vlastiti cjeloviti vodič (a mi smo ga i napisali), no nijedan članak o Boki kotorskoj ne bi bio potpun bez osvrta na njegove ključne značajke. Srednjovjekovni zidinama opasani grad, uglavljen u najunutarnjiji kut zaljeva ispod dramatične utvrde San Giovanni, stekao je 1979. status UNESCO-ove svjetske baštine zbog svoje jedinstvene kombinacije arhitekture pod mletačkim utjecajem, srednjovjekovnoga urbanog rasporeda i spektakularnoga prirodnog okruženja.
U Stari grad ulazi se kroz troja vrata, od kojih su najupečatljivija Morska vrata (Vrata od Mora), sagrađena 1555. Unutra se labirint uskih kamenih uličica otvara na trgove na kojima ćete pronaći katedralu svetoga Tripuna iz 12. stoljeća (ulaz 4 EUR), brojne crkve, palače i jedno od najbolje očuvanih srednjovjekovnih urbanih središta na Jadranu.
Uspon do utvrde San Giovanni -- 1.350 stuba uklesanih u planinski obronak -- nagrađuje vas najspektakularnijom panoramom zaljeva. Službeni ulaz je 8 EUR, no mještani znaju da je pristup besplatan nakon 20:00 sati, što uspon u suton ili rano navečer čini osobito čarobnim. Predvidite 1 do 1,5 sat za uspon.
Tivat: moderno lice zaljeva
Tivat su dugo zasjenjivali njegovi povijesni susjedi, a bio je poznat uglavnom kao mjesto glavne zračne luke zaljeva. To se dramatično promijenilo otvaranjem Porto Montenegra, luksuznoga marinskog kompleksa izgrađenoga na mjestu nekadašnjeg jugoslavenskog mornaričkog brodogradilišta. Danas Porto Montenegro veže neke od najvećih svjetskih superjahti (vezovi primaju plovila do 250 metara), a okolni kompleks uključuje dizajnerske butike, otmjene restorane, bazenski klub te Zbirku pomorskoga nasljeđa -- besplatan muzej u obnovljenoj zgradi Arsenala koji bilježi vojnu pomorsku povijest zaljeva od mletačkih vremena do doba jugoslavenske mornarice.
Osim Porto Montenegra, Tivat ima vlastite tiše čari. Kompleks palače Buća-Luković u blizini obale potječe iz 16. stoljeća. Gradsko obalno šetalište, obrubljeno kavanama, ispunjava se mjesnom večernjom šetnjom (passeggiata) koja djeluje istinski crnogorski, a ne turistički usmjereno.
Zračna luka Tivat (TIV) glavna je ulazna točka za većinu posjetitelja zaljeva, s izravnim vezama prema brojnim europskim gradovima, osobito tijekom ljeta. Zračna luka udaljena je samo 7 kilometara od Porto Montenegra i oko 9 kilometara od Kotora.
Poluotok Luštica: divlja ljepota na rubu zaljeva
Poluotok Luštica čini južni krak ulaza u zaljev, i premda se razvoj ubrzava (resort Luštica Bay jedno je od najvećih crnogorskih turističkih ulaganja), velik dio poluotoka ostaje divlji i rijetko naseljen.
Plaža Žanjic zvijezda je poluotoka, šljunčana plaža s vodom toliko bistrom da možete prebrojati kamenje na morskome dnu na dubini od 5 metara. Dostupan automobilom (uska cesta, ograničeno parkiranje ljeti) ili brodom iz Herceg Novog, Žanjic se dosljedno svrstava među najčišća mjesta za kupanje u cijelome zaljevu.
Plaža Mirište, uz Žanjic, još je tiša i jednako lijepa. Plava špilja dostupna je malim brodom s obiju plaža.
Tvrđava Arza, impozantna austrougarska kružna utvrda iz 19. stoljeća na vrhu poluotoka, gleda na ulaz u zaljev. Djelomično je u ruševinama, no može se istraživati, a šetnja do nje prolazi kroz aromatičnu makiju s pogledima preko na Prevlaku (Hrvatska) i otvoreni Jadran.
.webp)
Rose: kraj ceste, srce zaljeva
Ako želite vidjeti Boku kotorsku kakva je bila prije 50 godina, otputujte u Rose. Ovo majušno ribarsko selo priljubljeno je uz stijene na samome ulazu u zaljev, na kraju jednotračne ceste koja obeshrabruje slučajne posjetitelje. Možda 30 kamenih kuća, mala luka u kojoj se njišu ribarski brodovi, dva jednostavna restorana koja poslužuju ono što je uhvaćeno toga jutra te kupanje izravno s glatkih stijena u otvoreni Jadran.
Rose nema hotel, nema bankomat, nema suvenirnicu. Ima najautentičnije ozračje u cijelome zaljevu, a provesti ovdje dug ručak promatrajući kako se svjetlost mijenja na vodi jedno je od najtiše savršenih crnogorskih iskustava.
Prčanj: grad pomorskih kapetana
Razvučen uz južnu obalu između Kotora i Stoliva, Prčanj je povijesno bio jedna od najbogatijih pomorskih zajednica zaljeva. Njegova raskošna pročelja palača -- mnoga sada izblijedjela, ali još uvijek elegantna -- obrubljuju obalnu cestu, nijema svjedočanstva pomorskih kapetana koji su ih sagradili bogatstvima stečenima trgovinom diljem Sredozemlja. Nedovršena crkva Rođenja Blažene Djevice Marije, započeta 1789. i nikada dovršena, bila bi najveća crkva u zaljevu da nije ponestalo sredstava.
Stoliv: skriveni uspon
Stoliv je jedva selo, skupina kamenih kuća na rubu vode. Njegova je atrakcija strma staza koja se uspinje od obale do crkve svetoga Ilije, smještene visoko na planinskom obronku iznad. Uspon od 45 minuta nagrađuje panoramskim pogledima preko zaljeva koji se mogu mjeriti s onima s kotorske utvrde, no bez gužve i ulaznine.
Aktivnosti na zaljevu i oko njega
Izleti brodom
Istraživanje zaljeva s vode neizostavno je -- perspektiva s vode posve je drukčija od one s ceste. Mogućnosti se kreću od velikih grupnih brodova do privatnih najmova.
- Grupni izleti brodom (pola dana): 25 do 40 EUR po osobi. Obično polaze iz Kotora ili Herceg Novog, posjećuju Gospu od Škrpjela, stanke za kupanje te jedno ili dva sela. Trajanje 3 do 4 sata.
- Cjelodnevni izleti brodom: 50 do 80 EUR po osobi. Obuhvaćaju veći dio zaljeva, često uključujući Plavu špilju, plažu Žanjic i ručak u restoranu uz obalu.
- Privatni najam gliserom: 200 do 300 EUR za pola dana, za 4 do 8 putnika. Vi određujete plan puta. Ovo je najbolji način da dosegnete skrivena mjesta za kupanje i tihe uvale nedostupne s ceste.
Kajakarenje
Morsko kajakarenje doživjelo je procvat u zaljevu tijekom posljednjega desetljeća, i to s razlogom -- mirne, zaštićene vode idealne su za veslanje, a perspektiva srednjovjekovnih gradova i planinskih stijena s razine kajaka nezaboravna je.
Vođeni izleti kajakom u suton (35 do 50 EUR po osobi) obično polaze iz Kotora ili Perasta, veslaju do Gospe od Škrpjela ili uz zidine staroga grada te se vraćaju dok sunce zalazi za planine, a zaljev poprima zlatnu boju. Iskustvo nije potrebno. Trajanje 2 do 3 sata.
Kupanje
Zaljev ima desetke uređenih mjesta za kupanje i mnogo više neformalnih. Većina gradova uz obalu ima betonske platforme za kupanje (često besplatne, ponekad 2 do 5 EUR za ležaljku) koje se spuštaju u duboku, čistu vodu. Najbolje kupanje po bistrini vode jest u vanjskome dijelu zaljeva, osobito oko Žanjica, Rosa i poluotoka Luštica. Vode unutarnjega zaljeva oko Kotora tople su i ugodne, no nešto manje bistre.
Biciklizam
Ravna obalna cesta između Kotora i Perasta (približno 12 kilometara u jednom smjeru) popularna je među biciklistima, premda biste trebali biti svjesni da cestu dijele automobili i autobusi. Preporučuju se rane jutarnje vožnje, prije nego što naraste turistički promet. Najam bicikla dostupan je u Kotoru i Tivtu od 10 do 20 EUR dnevno.
Jedrenje i najam jahte
Porto Montenegro učinio je Tivat vjerodostojnom bazom za jedrenje. Najam jahte bez posade (ako imate skipersku dozvolu) počinje od oko 150 EUR dnevno za malu jedrilicu, dok se najam sa skiperom za grupe kreće od 300 do 600 EUR dnevno ovisno o plovilu.
Sezonska događanja
Bokeljska noć -- kolovoz
Najveće i najspektakularnije događanje u zaljevu, koje se održava treće subote u kolovozu. Ukrašeni i osvijetljeni brodovi plove u povorci kroz zaljev oko Kotora, natječući se za najbolji prizor, dok vatromet eksplodira nad vodom i starim gradom. Tradicija potječe iz 1420. Cijeli zaljev oživi, uz glazbu, hranu i slavlje u svakome gradu. Ako se sredinom kolovoza nađete bilo gdje u blizini Crne Gore, ne propustite ovo.
Kotorski karneval -- veljača
Jedan od najstarijih karnevala na Sredozemlju, dokumentiran od 14. stoljeća. Mjesec dana maskiranih plesova, povorki i satiričnih izvedbi vrhunac doseže u velikoj povorci kroz stari grad. Mnogo manji i autentičniji od venecijanskoga karnevala, a znatno jeftiniji za posjet.
Fašinada -- 22. srpnja
Godišnja svečanost u Perastu na kojoj se brodovi okupljaju oko Gospe od Škrpjela, a mještani bacaju kamenje u vodu oko otoka, održavajući stoljetnu tradiciju nasipanja umjetnoga otoka. Jedinstven i dirljiv kulturni događaj.
Ljetni festivali
Tijekom lipnja, srpnja i kolovoza gradovi zaljeva ugošćuju glazbene festivale, kazališne predstave i kulturna događanja. Hercegnovski ljetni festival donosi klasičnu glazbu, jazz i kazalište u utvrdu Kanli Kula i druge prostore. Festival KotorArt u Kotoru spaja glazbu, vizualne umjetnosti i film u atmosferičnim prostorima staroga grada.
Vodič za fotografiranje
Boka kotorska jedna je od najfotogeničnijih lokacija na Sredozemlju. Evo neizostavnih snimaka i kako ih ostvariti.
Obala Perasta s otocima
Lokacija: Obalno šetalište u Perastu, bilo gdje između Muzeja i crkve svetoga Nikole. Najbolje vrijeme: Rano jutro za meku svjetlost i bez gužve, ili kasno poslijepodne kada sunce obasjava crkvene kupole. Savjet: Teleobjektiv prekrasno sažima dva otoka i planine iza njih.
Kotor s utvrde
Lokacija: Vrh zidina utvrde San Giovanni, nakon uspona od 1.350 stuba. Najbolje vrijeme: Kasno poslijepodne (sunce obasjava stari grad i zaljev, s planinama u sjeni za kontrast) ili izlazak sunca (zahtijeva rani polazak ili noćenje unutar staroga grada). Savjet: Trokutasti oblik staroga grada najvidljiviji je s otprilike dvije trećine puta uzbrdo.
Selo Rose
Lokacija: Mala luka u Rosu. Najbolje vrijeme: Podne, kada sunce prodire u bistru vodu i obasjava kamena zdanja. Ovo je jedna od rijetkih mediteranskih lokacija koja se dobro fotografira na oštroj podnevnoj svjetlosti. Savjet: Potražite ribarske brodove s odsjajima svjetlosti koji titraju na njihovim trupovima.
Tjesnac Verige
Lokacija: S trajekta Kamenari-Lepetane ili s ceste s obiju strana tjesnaca. Najbolje vrijeme: Bilo koje doba dana -- uski prolaz s planinama s obje strane dramatičan je bez obzira na svjetlost. Savjet: Snimajte s trajekta za jedinstvenu perspektivu.
Panoramska cesta iznad Kotora
Lokacija: Serpentinasta cesta koja se uspinje od Kotora prema nacionalnom parku Lovćen, osobito oštri zavoji između prve i treće okuke. Najbolje vrijeme: Kasno poslijepodne. Savjet: Postoji nekoliko neformalnih mjesta za zaustavljanje. Što se više penjete, više zaljeva vidite, no zanimljivost prednjega plana se smanjuje.
Praktične informacije
Kako stići
Zrakoplovom: Zračna luka Tivat (TIV) nalazi se izravno na zaljevu, 9 kilometara od Kotora. Izravni letovi iz mnogih europskih gradova prometuju sezonski (travanj-listopad). Zračna luka Podgorica (TGD) udaljena je 90 minuta cestom od Kotora. Zračna luka Dubrovnik (DBV) u Hrvatskoj udaljena je približno 2 sata od Kotora, uz prijelaz jedne granice.
Automobilom: Iz Dubrovnika obalna cesta (E65) traje približno 2 sata uključujući granični prijelaz na Debelom Brijegu. Iz Podgorice vožnja do Kotora traje oko 90 minuta kroz tunel Sozina (cestarina 3,50 EUR) ili 2 sata slikovitom cestom preko Lovćena.
Autobusom: Redovite autobusne linije povezuju Kotor, Herceg Novi i Tivat s Podgoricom, Budvom i Dubrovnikom. Autobus Kotor-Dubrovnik traje oko 2,5 sata (15 do 20 EUR u jednom smjeru).
Kretanje po zaljevu
Mjesni autobusi: Česta linija povezuje glavne gradove (Kotor-Herceg Novi približno svakih 30 minuta, 3 do 5 EUR). Autobusi su općenito pouzdani, no ljeti mogu biti pretrpani.
Najam automobila: Najfleksibilnija mogućnost. Ceste su općenito dobre, no mjestimično uske. Parkiranje u području kotorskoga staroga grada stoji 1 do 2 EUR po satu. Rezervirajte rano za ljeto.
Brod-taksi: Mali brodovi povezuju razne točke oko zaljeva. Osobito koristan za dolazak do Perasta iz Kotora bez gužve u prometu (približno 10 do 15 EUR po osobi, ili 50 EUR za privatni brod).
Trajekt: Trajekt Kamenari-Lepetane (vidi pojedinosti gore) neizostavan je ako se vozite između sjeverne i južne obale.
Najbolje vrijeme za posjet
Svibanj i lipanj: Idealni uvjeti. Dovoljno toplo za kupanje (voda 20 do 23 stupnja Celzija), cvijeće u cvatu, dugi dani, podnošljiv broj turista. Vjerojatno je najbolji pojedinačni mjesec kasni svibanj.
Srpanj i kolovoz: Vrhunac sezone. Vruće (30 do 35 stupnjeva Celzija), pretrpano, osobito kada kruzeri pristaju u Kotoru (i do 4 broda dnevno). Cijene najviše. No Bokeljska noć u kolovozu vrijedna je gužve.
Rujan i listopad: Izvrsna prijelazna sezona. Voda još uvijek topla (22 do 24 stupnja u rujnu), gužve se prorjeđuju, cijene padaju, jesenska svjetlost prekrasna. Rujan je možda najbolji mjesec za fotografiranje.
Studeni do ožujka: Mnogi restorani i hoteli u manjim gradovima zatvaraju se. Kotor i Herceg Novi ostaju živahni tijekom cijele godine. Zima može biti kišovita, ali dramatična, sa snijegom na planinskim vrhovima iznad zaljeva. Kotorski karneval u veljači vrhunac je.
Gdje odsjesti
Kotor
Najbolje za: prve posjetitelje, ljubitelje povijesti, tragatelje za noćnim životom. Najširi izbor restorana i barova. Ljeti može biti bučno, osobito kada su kruzeri u luci. Butik-hoteli unutar zidina staroga grada (100 do 250 EUR po noći) nude najatmosferičnije boravke.
Perast
Najbolje za: romantiku, mir, fotografiju. Vrlo malen (ograničen izbor restorana), no izvanredno lijep. Nekoliko butik-hotela u obnovljenim palačama (120 do 300 EUR po noći). Tiho nakon što jednodnevni posjetitelji odu.
Herceg Novi
Najbolje za: dulje boravke, pristup plaži, mjesno ozračje. Bolji omjer cijene i vrijednosti od Kotora ili Perasta, sa širim izborom za objedovanje i prisnijim, manje turističkim ugođajem. Dobra baza za izlete do Plave špilje i plaže poluotoka Luštica. Apartmani od 40 do 80 EUR, hoteli 70 do 180 EUR.
Tivat
Najbolje za: tragatelje za luksuzom, obitelji, blizinu zračne luke. Porto Montenegro nudi vrhunski smještaj (200 do 500+ EUR). Grad ima moderan, uglađen ugođaj. Izvrsna restoranska scena. Najbolje ako želite marinski ugođaj i moderne sadržaje.
Risan
Najbolje za: putnike s ograničenim proračunom, planinare, tragatelje za samoćom. Najpovoljnija baza u zaljevu, sa šačicom apartmana i malih hotela od 30 do 60 EUR po noći. Vrlo tiho, ograničen izbor za objedovanje.
Poluotok Luštica
Najbolje za: ljubitelje plaže, uranjanje u prirodu. Resort Luštica Bay nudi smještaj u stilu odmarališta (150 do 400 EUR). Izvan resorta, mogućnosti su ograničene na najam privatnih apartmana.
Često postavljana pitanja
Je li Boka kotorska zaista fjord?
Ne, ne u strogom geološkom smislu. Fjordove tvori ledenjačka erozija, dok je Boka kotorska potopljeni riječni kanjon -- rija -- nastao od riječnoga sustava koji je nekoć ovuda tekao, a potom poplavljen kako je razina mora rasla nakon posljednjega ledenoga doba. Ipak, vizualna sličnost sa skandinavskim fjordovima upadljiva je, a naziv "najjužniji fjord" ustalio se u svakodnevnoj uporabi. Bez obzira na klasifikaciju, riječ je o jednoj od najdramatičnijih obalnih tvorevina u Europi.
Koliko mi dana treba za Boku kotorsku?
Najmanje 2 dana omogućuju vam da vidite Kotor i Perast uz kratak izlet brodom. Tri do 4 dana idealno su za istraživanje svih glavnih gradova, izlet brodom do Plave špilje, uspon na kotorsku utvrdu i uživanje u objedima uz obalu bez žurbe. Cijeli tjedan omogućuje vam da otkrijete tiša naselja poput Rosa i Stoliva, planinarite po planinama iznad zaljeva i istinski upijete ovdašnji ritam života.
Je li trajekt Kamenari-Lepetane pouzdan?
Da, vrlo. Trajekt radi 24 sata dnevno, 365 dana u godini, s polascima svakih 10 do 15 minuta. Prelazak traje samo 5 minuta i stoji 4,50 EUR po automobilu. Jedina je iznimka ljetna vikend-poslijepodneva, kada redovi mogu narasti na 30 do 45 minuta. Rani jutarnji i večernji prelasci rijetko imaju ikakvo čekanje.
Mogu li se kupati u Boki kotorskoj?
Apsolutno. Kupanje je popularno diljem zaljeva od lipnja do rujna (te u svibnju/listopadu za one koji podnose hladniju vodu). Temperature vode kreću se od 20 stupnjeva Celzija početkom lipnja do 26 stupnjeva u kolovozu. Najčišća i najbistrija voda jest u vanjskome dijelu zaljeva, osobito oko plaže Žanjic i poluotoka Luštica. Voda unutarnjega zaljeva oko Kotora topla je i ugodna, no nešto manje prozirna.
Jesu li gužve od kruzera problem u Kotoru?
Kruzerski turizam sve je veća briga. U vršnim danima u srpnju i kolovozu Kotor može primiti i do 4 velika kruzera, koji u mali stari grad izbacuju tisuće putnika na nekoliko sati. Učinak je usredotočen otprilike između 9:00 i 16:00 sati. Strategije za izbjegavanje gužve uključuju posjet starome gradu rano ujutro, kasno poslijepodne ili navečer; usklađivanje posjeta s danima bez kruzera (provjerite raspored kotorske luke na internetu); ili posjet tijekom prijelazne sezone (svibanj, lipanj, rujan, listopad) kada je kruzerski promet slabiji.
Kako stići iz Dubrovnika do Boke kotorske?
Najčešća je ruta automobilom ili autobusom obalnom cestom (E65), uz prijelaz crnogorske granice na Debelom Brijegu. Vožnja od Dubrovnika do Kotora traje približno 2 sata, uključujući granični prijelaz (predvidite 15 do 30 minuta na granici ljeti, ponekad i dulje). Izravna autobusna linija prometuje nekoliko puta dnevno (15 do 20 EUR u jednom smjeru). Privatni transferi stoje približno 80 do 120 EUR za do 4 putnika. Postoji i slikovita opcija preko graničnoga prijelaza Prevlaka/Oštro, koja izbjegava katkad zakrčen glavni prijelaz.
Izvori
- UNESCO World Heritage Centre. "Natural and Culturo-Historical Region of Kotor." UNESCO World Heritage List, inscribed 1979. whc.unesco.org/en/list/125
- Radojičić, B. "Geomorphological Characteristics of Boka Kotorska Bay." Montenegrin Academy of Sciences and Arts, Podgorica.
- National Geographic. "Montenegro: Europe's Hidden Gem." National Geographic Traveler, feature coverage of the Bay of Kotor.
- Bujović Maritime Museum, Perast. "History of Maritime Perast." Permanent exhibition catalog.
- Montenegrin Ministry of Sustainable Development and Tourism. "Boka Kotorska Bay Management Plan." Government of Montenegro.
- Port of Kotor. Cruise ship schedule and statistics. portofkotor.co.me
- National Parks of Montenegro (nparkovi.me). Regional environmental and tourism data for the Bay of Kotor area.
- Lonely Planet. "Montenegro." Travel guide, Bay of Kotor chapter. Lonely Planet Publications.
- Bradt Travel Guides. "Montenegro" by Annalisa Rellie. Coverage of Boka Kotorska settlements and history.
- Boka News. Local news source for Bay of Kotor events, festivals, and cultural programs. bokanews.me
