Poznato je da su sedamdesetih godina prošloga stoljeća Herceg-Novi nazivali gradom slikara i pisaca, a grad opravdava te epitete i danas. Od 1948. do 1966. godine bio je sjedište jedne od najpoznatijih i najuspješnijih likovnih škola na području bivše Jugoslavije. Njezin osnivač, Petar Lubarda, bio je međunarodno priznat i poznat slikar koji je dio svojega života proveo u Herceg-Novom. Profesori, a poslije i učenici tih likovnih škola postali su najpoznatiji i najuspješniji slikari i kipari bivše Jugoslavije i današnje Crne Gore. Zato nije neobično što je Herceg-Novi, koji je bio nadahnuće najvećim stvarateljima, imao tradiciju od pola stoljeća održavanja "Zimske likovne izložbe", kao i brojnih izložaba koje su se istaknule i od osobite su važnosti. Izložbe se tradicionalno održavaju tijekom zimskoga razdoblja i daju novu dimenziju turističkoj ponudi grada.
"Hercegnovska umjetnička scena" od 1996. godine predstavlja umjetnike koji stvaraju slike vezane uz Herceg-Novi. Ono što ovu skupinu, to jest "Hercegnovsku umjetničku scenu", zacijelo čini posebnom, prema riječima povjesničara umjetnosti Bogdana V. Musovića, jest sveprisutnost ove klime, sa svim njezinim bogatstvom vizualnih osjeta, boja i oblika, gdje čovjek, umjetnik, ima obvezu snositi punu odgovornost za njezinu umjetničku preobrazbu i višeslojne interpretacije.
Kako je 1997. godine "Hercegnovska umjetnička scena" okarakterizirana kao logična posljedica novoga umjetničkog (i ne samo umjetničkog) stanja, znatno udaljena od uobičajene motivske predeterminacije, naglašenih boja i opće slikovitosti hercegnovske klime, ona i danas opstaje zahvaljujući istim načelima. Čak je i danas naglasak na vrlo osobnom stvaralačkom odnosu umjetnika koji žive i rade u Herceg-Novom. Posebnu važnost sceni daju mladi umjetnici, sa svojom oslobođenom fluktuacijom, s probojima u prostor novoga umjetničkog iskustva, novoga razumijevanja, potrebe i umjetničke poruke, a sve to u zabrinutosti i prevlasti lošega ukusa te u vremenu u kojem se umjetnost ne cijeni.
Ove godine "Hercegnovska umjetnička scena" počinje 14. prosinca u 19:00 u galeriji Josip - Bepo Benković, Marka Vojnovića broj 4, Stari Grad Herceg-Novi, a u veljači slijedi "Hercegnovski zimski salon", koji je, kako slobodno možemo reći, najstarija i najvažnija umjetnička manifestacija u Crnoj Gori te privlači velik broj posjetitelja.
Počeci kultnoga "Hercegnovskog zimskog salona" povezani su s lokalnim kulturnim okružjem, ali, kako je i očekivano, on nadilazi hercegnovski pa čak i crnogorski kontekst te okuplja umjetnike i selektore iz regije, to jest iz bivših jugoslavenskih republika. Upravo činjenica da se nakon pola stoljeća postojanja "Hercegnovskoga zimskog likovnog salona" može kontinuirano pratiti presjek umjetničkoga života lokalnih područja dovoljan je razlog za poštovanje i za ohrabrenje njegova jačanja i unapređenja, objašnjava dr. Anastazija Miranović - povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka.
"Hercegnovski zimski likovni salon uvijek su realizirali, podržavali i otvarali najistaknutiji umjetnici, stručnjaci i intelektualci svojega vremena, iz sadašnjega i bivšega jugoslavenskog prostora, počevši od prvoga salona, još 1968. godine, koji je otvorio tadašnji predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Republike Crne Gore, umjetnik Aleksandar Aco Prijić, kroz konstelaciju istaknutih koji su slijedili - umjetnici koji su izlagali na salonu, povjesničari umjetnosti - selektori/članovi žirija, pisci (Mihailo Lalić, Blaže Koneski, Zuko Džumhur,...) i socijalni djelatnici"...
