Brza romanizacija Risinija započela je nakon pokoravanja Ilira pod kraljem Gencijem 167. godine prije Krista. Risinij je postao tipičan rimski grad, okružen zidinama, s gradskim središtem - forumom na polju Carine. Drevne grobnice - nekropole - nalazile su se izvan zidina, a na južnoj strani grada prostiralo se stambeno područje s vilama bogatih risanskih posjednika i trgovaca. Ostaci istočnoga dijela rimske gradske vile pronađeni su početkom 20. stoljeća. Između 1956. i 1962. mozaični podovi u četiri prostorije vile u potpunosti su obnovljeni i konzervirani te je izgrađena prva zaštitna nadstrešnica. Još jedan mozaični pod otkriven je 1972., na kojem su također provedeni konzervatorski radovi i postavljen krov. Fotografija: TOKO Provedena je i djelomična obnova i konzervacija svih zidova vile oko središnjega dvorišta - atrija. Rimski mozaici ukrašavaju podove četiriju od pet prostorija u istočnom dijelu vile, kao i dviju prostorija u zapadnom dijelu. U preostalim prostorijama vidljivi su tek tragovi mozaičnoga poda. Korištena tehnika temeljila se na velikim kockama lokalnoga sivog i crnog kamena, s motivima labrisa - dvostruke sjekire podrijetlom s Krete. U istočnom krilu vile položen je mozaik s biljnim motivima, izrađen od kamenih kocaka različite veličine i boje (crvene, žute, zelene, plave, crne i bijele). U sredini se nalazi kružni medaljon koji prikazuje grčkoga boga sna Hipnosa u obliku krilatoga dječaka naslonjenog na uzglavlje kreveta. Vjerojatno je ta prostorija bila spavaća soba vlasnika vile - dormitorium. Geometrijski uzorci nalik šahovskoj ploči ukrašavaju mozaični pod južne prostorije, a iza nje nalaze se još dvije prostorije s mozaicima s geometrijskim motivima i stiliziranim morskim životom (sipe i lignje). Smatra se da je jedna od kutnih prostorija bez mozaika bila blagovaonica (triclinium), s tipičnim rimskim ležajevima. Fotografija: TOKO