Brza romanizacija Risiniuma započela je nakon pokoravanja Ilira pod kraljem Gencijem 167. godine prije nove ere. Risinium je postao tipičan rimski grad, okružen bedemima, sa gradskim središtem - forumom u poljima Carine. Antičke grobnice - nekropole - nalazile su se izvan bedema, a na južnoj strani grada bila je stambena četvrt sa vilama bogatih risanskih zemljoposjednika i trgovaca. Ostaci istočnog dijela jedne rimske gradske vile pronađeni su početkom 20. stoljeća. Između 1956. i 1962. godine mozaični podovi u četiri prostorije vile u potpunosti su restaurirani i konzervirani, te je izgrađena prva zaštitna nadstrešnica. Još jedan mozaični pod otkriven je 1972. godine, na kojem su također provedeni konzervatorski radovi i postavljen krov. Foto: TOKO Izvršene su i djelimična restauracija i konzervacija svih zidova vile oko središnjeg dvorišta - atrija. Rimski mozaici ukrašavaju podove četiri od pet prostorija u istočnom dijelu vile, kao i dvije prostorije u zapadnom dijelu. U preostalim prostorijama postoje samo tragovi mozaičnog poda. Korištena je tehnika velikih kocki od lokalnog sivog i crnog kamena, sa motivima labrisa - dvosjekle borbene sjekire porijeklom sa Krete. U istočnom krilu vile položen je mozaik sa biljnim motivima, izveden kamenim kockama različite veličine i boje (crvena, žuta, zelena, plava, crna i bijela). U sredini se nalazi kružni medaljon koji prikazuje grčkog boga sna, Hipnosa, u liku krilatog dječaka naslonjenog na uzglavlje kreveta. Vjerovatno je ta prostorija bila spavaća soba vlasnika vile - dormitorium. Geometrijski uzorci nalik šahovskoj ploči ukrašavaju mozaični pod južne prostorije, a iza nje nalaze se još dvije prostorije sa mozaicima koji prikazuju geometrijske motive i stilizirani morski svijet (sipe i lignje). Smatra se da je jedna od ugaonih prostorija bez mozaika bila trpezarija (triclinium), sa tipičnim rimskim ležajevima. Foto: TOKO