Iako zima stvara teške uvjete tijekom putovanja, ona i dalje pripada godišnjim dobima koja donose čar i pretvaraju gradove i naselja u neprepoznatljive idilične krajeve. Zbog niskih temperatura uvijek je primamljivije provesti zimske mjesece kod kuće, uz peć i dobru knjigu. No vikend ili praznik proveden u nekom od poznatih planinskih područja Crne Gore uvijek dokazuje suprotno – da zima nudi jedinstvena iskustva i predstavlja izvrsno razdoblje za slobodne dane. Birajte prema svojim sklonostima, bilo da preferirate spa hotele ili drvene kuće s kaminima, skijanje ili snowboarding, šetnju uz jezero ili planinarenje, ski-doo safari ili pješačenje kroz snijeg.
Kolašin, kao najrazvijeniji skijaški centar u Crnoj Gori, iako je strukturalno malen planinski grad, ima sve što bi planinarsko odredište trebalo imati za uživanje. Od obnovljene žičare za skijaše i nove šestosjedne kabinske žičare „Vilina Voda“, proširenih i novih skijaških padina za 5.500 skijaša na sat, do ljekovitog zraka zbog nadmorske visine koja se kreće od 1.450 do 1.973 metra, te udaljenosti od svega nekoliko kilometara od jedne od najvećih prašuma Nacionalnog parka Biogradska Gora.
Zbog padina planine Bjelasice, parka Biogradska Gora, uzbudljivih brzaka rijeka Tare i Morače, mnoštva kristalnih planinskih jezera i šuma, ovo područje predstavlja iznimnu destinaciju za odmor i rekreaciju. Posjetitelji uživaju u tim prirodnim biserima, bilo da skijaju, voze se na sanjkama, planinare, splavare ili se jednostavno naslađuju toplim vinom i pogledom na planine.
Oko dva i pol sata vožnje od obale možete posjetiti rustikalan grad čiji je izvorni naziv bio „Varezina voda“. Vjeruje se da je naziv potekao od jakih izvora pitke vode, oko kojih je nastalo naselje s tipičnom planinskom arhitekturom. Naziv Žabljak službeno je dodijeljen 1870. godine. Crkva sv. Preobraženja jedina je stara građevina koja je izdržala kušnju vremena, a sagrađena je u čast pobjede nad Turcima 1862. godine. Doprinos Durmitorskog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda u borbi protiv fašističkog djelovanja na Balkanu također je poznat u povijesti, s 15 istaknutih narodnih heroja.
Žabljak je danas prepoznatljiv turistički grad, zanimljiv 365 dana u godini ljubiteljima aktivnosti na otvorenom zbog pogodne klime, podplaninske i tipično alpske klime. Zbog iznimno niske prosječne temperature od 2 do 8 stupnjeva Celzijevih, područje Durmitora pod snijegom je 120 dana. Skijaška polja, koja su na najvećoj nadmorskoj visini, prekrivena su snijegom do 150 dana godišnje. Zanimljiva je činjenica da se čak i tijekom ljeta na najvišim dijelovima Durmitora mogu vidjeti nanosi snijega. U području Kalice, na takozvanom „DEBELOM PODU“, koji je 200 do 300 metara dug, može se skijati usred ljeta. Nacionalni park Durmitor, koji je pod zaštitom UNESCO-a, nalazi se svega 10 minuta hoda od centra grada. Preporučujemo planinarenje oko Crnog jezera, koje je dio Nacionalnog parka, a prizor smrznutog jezera će vas očarati. Planinarska staza oko jezera i kroz šumu duga je 4 km, ali puna uzbudljivih vizualnih i osjetilnih doživljaja. Šetnja kroz Nacionalni park ima i edukativni karakter, jer su biljne i životinjske vrste zastupljene u ovom području prikazane na pločama postavljenima po cijelom parku.
Na dragulju u zaleđu Boke kotorske, kako nazivamo Orjen, snijeg ostaje do kraja svibnja zahvaljujući najvećoj količini zimskih oborina u Europi, što uzrokuje debeo snježni pokrivač u višim dijelovima masiva. Stoga je Orjenski masiv također idealna destinacija za aktivne odmore – planinarske šetnje, alpinizam i znanstvena promatranja. Prva označena planinarska staza dobivena je krajem 19. stoljeća, tijekom vladavine Austro-Ugarskog Carstva, a austrougarski prijestolonasljednik, princ Rudolf, osobno se popeo na glavni vrh tijekom svoje ture ovim dijelom Carstva. Austro-Ugarska je također povezana s izgradnjom niza utvrda i izvrsnih kolnih putova, remek-djela građevinske struke onoga vremena. Činjenica da su oni i dalje u upotrebi, bez ikakva održavanja ili izmjena, govori mnogo o kvaliteti tih putova. Kada posjetite Orjen, svakako biste trebali posjetiti Crkvice, mjesto gdje su se nalazile velike austrougarske vojarne s pratećim utvrdama na istaknutom brdu u tom području. Domaća tradicionalna arhitektura, dakako, daleko je skromnija i rustikalnija, a njezina sačuvana izvornost i jednostavnost valjani su razlozi da posjetitelji obiđu sela Kruševicu, Mokrine, Kameno, Žlijeb, Bunoviće i Ubla u podregiji. Glavni je građevinski materijal kamen i često se rabi čak i za krovove. Riječ je o mjestu na svijetu prepunom speleoloških objekata, jama i špilja, te pravom raju za speleologe, koji procjenjuju da pred sobom još imaju desetljeća i desetljeća istraživačkog rada u masivu. Orjen je također omiljena destinacija za planinarenje, ponajviše zbog vrha Zubački kabao, koji je ujedno i najviša točka na istočnoj jadranskoj obali.
Druga destinacija koju planinari rado posjećuju jest Subra, planina koja se povezuje s nekoliko epiteta: njezin je vrh najbolja vidikovna točka u masivu, Subrin amfiteatar poznat je po mnogim zanimljivim detaljima obalnih Dinarida, a Subrini platoi jedan su od najimpozantnijih primjera mikroreljefa krša na svijetu. Subrin amfiteatar najšareniji je alpski teren na Orjenu, pravi doživljaj za ljubitelje toga ekstremnog sporta. Krajnji južni dijelovi masiva, u neposrednom zaleđu Boke, sve se više koriste za parajedriletje. Izletnici i planinari rado posjećuju Vrbanj, koji je posljednjih desetljeća postao lokacija lokalnog izletničkog centra. Kamenska ravan s planinarskim domom Za Vratlo važna je destinacija južnoga dijela masiva. Osim Subre, postoji nekoliko planinskih vrhova s izvrsnim pogledom na zaljev i otvoreno more. Najčešća polazna točka za Subru jest iz planinarskog doma Za Vratla (1160 m). Dom je skladna kamena građevina kapaciteta 50 kreveta. Budući da se zgrada ne nalazi uz cestu, čuva mir i pravu planinsku atmosferu. Već od doma pozornost privlači dominantan goli kupolasti vrh Subre, koji se vidi na zapadu.
.webp&w=2048&q=75)