Dvije stilizirane urezane ribe zauvijek spojene, s repovima okrenutima jedan prema drugome, koje danas možete vidjeti na brojnim suvenirima, isključiv su simbol grada Budve. Iza ovog simbola krije se drevna legenda o osnutku grada. Legenda kaže da je Budvu osnovao Kadmo, jedan od trojice sinova feničkog kralja Agenora. Budući da nije uspio svome ocu vratiti odbjeglu sestru Europu, koju je oteo Zeus, Kadmo je u tuđini osnovao grad Tebu. Iz Tebe je sa svojom suprugom Harmonijom došao u ove krajeve i osnovao Budvu (Butua, Budoe). Bojeći se drevne kletve da se ne pretvori u zmaja, Kadmo se zajedno s Harmonijom baci u more. Pretvoreni u dvije ribe, oni i danas žive u turističkoj predaji. Budva je najstariji neprekidno naseljen grad na Jadranskom moru i svake godine privlači sve veći broj turista. Budva se prvi put spominje u 4. stoljeću prije nove ere.

Nekoć je na mjestu Staroga grada bio poluotok. S vremenom je taj poluotok potpuno srastao s kopnom. Kamene kuće i crkve, kao i uske uličice te mali zeleni giardini (vrtovi) sa svih strana okruženi bedemima – čine Budvu tipičnim srednjovjekovnim primorskim gradom. Pruža pogled na plavo otvoreno more, kilometre plaža i obližnji otok Sveti Nikola, najveći otok na crnogorskoj obali. Poluotok Sveti Stefan jedinstven je u svijetu kao luksuzni grad-hotel i neodvojiv je od slike Budve, kojoj pripada i čini dio njezina ugođaja. Budva nudi mnoštvo različitih atrakcija za posjet, pa vam osim njezinih lijepih pješčanih plaža koje sami možete odabrati predlažemo i nekoliko kulturnih znamenitosti koje nikako ne smijete propustiti.

1. Crkva Svete Trojice Planirali to ili ne, velike su šanse da ćete se zateći na najvećem trgu u Budvi, ispred hrama posvećenog Svetoj Trojici. To je jedno od mjesta koja se najčešće pojavljuju kada na internetu tražite informacije o Budvi, i to s dobrim razlogom. Prije svega, crkva se nalazi u samom središtu grada, okružena restoranima, kavanama, barovima, suvenirnicama, buticima i trgovinama. Trg na kojem se crkva nalazi iznimno je posjećen od domaćih i stranih posjetitelja, no nije uvijek bilo tako. Nakon propasti Mletačke Republike 1797. i dolaska Austrije, zahvaljujući zalaganju crnogorskog vladike Petra I. te na zahtjev pravoslavnih građana Budve, 1798. započela je gradnja crkve posvećene Svetoj Trojici. Crkva je izgrađena po uzoru na crkvu Uspenja Presvete Bogorodice manastira. Sagrađena je od klesanog bijelog i crvenkastog kamena poredanog u pojaseve, a unutrašnjost je ukrašena ikonostasom velike umjetničke vrijednosti iz 1833., koji je izradio grčki slikar s otoka Milosa, Naum Zetiri. Hram je ukrašen zvonikom "na konjski rep" s tri zvona, dok je prostor oko crkve lijepo popločan i ondje se nalazi grob poznatog crnogorskog pisca i političara Stefana Mitrova Ljubiše, rođenoga u Budvi.

2. Veliko zvono Staroga grada Zvono prati priča o snimanju jednoga od najpopularnijih filmova iz 60-ih godina. Riječ je o filmu "Dugi brodovi" prema predlošku Fransa G. Bengtssona, u režiji Jacka Cardiffa, koji je osim u Budvi sniman i na lokacijama u Petrovcu i Ulcinju. Proračun filma bio je u to vrijeme nevjerojatnih 16 milijuna dolara, a u Crnoj Gori su boravili najslavniji glumci toga doba: Richard Widmark, Sidney Poitier, Russ Tamblyn, kao i jedna od najljepših jugoslavenskih žena, Beba Lončar. Radnja filma vrti se oko dvojice braće Vikinga koji kradu brod skandinavskoga kralja i kreću u potragu za dragocjenim velikim zvonom poznatim kao "majka glasova", a kasnije i oko sukoba između Maura i Vikinga oko istoga zlatnog zvona. Film je donio povijesne promjene u Budvi. Poznata plaža Richardov Vrh, prije poznata kao Brijeg od Budve, dobila je ime zahvaljujući glavnom glumcu filma, Richardu Widmarku. Za potrebe filma i na glumčev zahtjev izgrađen je drveni mol ispred hotela Avala koji se pružao pedeset metara u more, s betonskom platformom i vrhom na samom kraju, koji je po Widmarku nazvan "Richardov Vrh". Tako je cijela pješčana plaža, koja se proteže od samih zidina Staroga grada do dijela ispred hotela Avala, dobila isto ime. Veliko zvono iz filma danas zauzima časno mjesto na trgu ispred ulaza u Stari grad. Iako je izrađeno od plastike, zvono sa svim drvetom iz filma kupila je obitelj Marović, zatim obitelj Deleća, dok vlasnikom zvona postaje Nikola Palunko. Veliko zvono, rekvizit iz poznatog filma, danas je zanimljiva atrakcija i okuplja velik broj turista i prolaznika na putu prema Starom gradu Budve.

3. Gradski muzej Gradski muzej osnovan je 1962., nakon otkrića drevnih nekropola (helenske i rimske) pronađenih 1957. – 1958. u blizini Staroga grada. Tijekom toga razdoblja zbirka arheoloških predmeta bila je izložena u neprikladnim prostorijama koje nisu zadovoljavale muzejske standarde. Tek kasnije, nakon potresa 1979., kada su otkrivene tisuće muzejskih predmeta iz budvanske nekropole, oblikovana je koncepcija muzeja u odgovarajućem prostoru. Suvremena muzejska građevina otvorena je 2003. u središtu Staroga grada i od iznimne je važnosti za Budvu, Crnu Goru i šire. Izložbeni prostor obuhvaća više od 400 m2, gdje je na četirima razinama prikazana povijest grada Budve koja traje više od 2500 godina. Vremensko razdoblje počinje s prvim stanovnicima ilirskoga plemena, preko Grka, Rimljana i kulture slavenskih plemena, sve do nedavne povijesti, kada su u Budvi živjeli bogati trgovci, obrtnici, mornari i ribari. Godine 2005. Gradski muzej Budve primio je u Londonu nagradu "Zelena jabuka" za očuvanje i razvoj autentičnih arhitektonskih te drugih kulturnih i povijesnih vrijednosti.

4. Citadela Najmonumentalnija srednjovjekovna građevina unutar budvanskih gradskih zidina jest tvrđava Citadela. Kompleks se ističe time što je potpuno samostalan i predstavlja jednu od najvažnijih fortifikacija srednjega vijeka na crnogorskoj obali. Unutar kompleksa nalaze se bedemi, ostaci srednjovjekovne crkve Svete Marije, vrata, nekoliko platoa i građevine nekadašnje vojarne. Unutar Citadele nalazi se i pomorski muzej s jednom od najvrjednijih zbirki knjiga i karata posvećenih Balkanu, koja je u privatnom vlasništvu. Među izlošcima se izdvaja velik broj jedinstvenih knjiga i vrlo rijetkih primjeraka ručno bojenih povijesnih karata. Na prvom katu Citadele nalazi se restoran u kojemu možete uživati u vrhunskim kulinarskim specijalitetima i izvrsnoj usluzi u intimnom ozračju. S terase ovoga restorana, na istočnoj kuli, pruža se fantastičan pogled na otok Sveti Nikola i otvoreno Jadransko more. U jugozapadnom dijelu kompleksa nalazi se i vidikovac s kojega se pruža jedan od najljepših pogleda na cijelu Budvu, a s druge strane na budvanske plaže.

5. Jezgra Staroga grada Uzbudljivo je prošetati uskim prolazima popločanima starim kamenom u središtu Budve i zamisliti kako su ovdje ljudi živjeli tijekom stoljeća. Bit ćete oduševljeni dok šećete ulicama Staroga grada, kraj kamenih zidina s kulama i utvrđenim gradskim vratima. Poželjet ćete načiniti što više fotografija Staroga grada koji otkriva ostatke mletačke vlasti, dok arheološki dokazi pokazuju tragove ilirskih, starogrčkih i rimskih utvrda. Gradske zidine pružaju pogled na more i otok Svetoga Nikole. U južnom dijelu bedemi se šire tvoreći Citadelu, koja je bila velika utvrda, a danas je prostor za kulturne događaje. Zato neka budvanski Stari grad bude dio vašega plana tijekom posjeta ovom šarmantnom gradu.

6. Tradicionalni desert rustula U jednoj od ulica Staroga grada Budve nalazi se obrtnička radnja koja poslužuje tradicionalne slatke poslastice. Jedno od brojnih jela u Crnoj Gori jesu rustule – ukusne pogačice koje se mogu poslužiti sa slatkim ili slanim preljevima. Rustula je prastara mediteranska delicija koja se priprema duž cijeloga Jadrana. Bio bi grijeh posjetiti obalu Crne Gore, a ne kušati je. Budvani, odnosno Paštrovci, tvrde da je njihova inačica rustule najbolja. Sve što trebate učiniti jest kušati je i prosuditi sviđa li vam se ova tradicionalna delicija.

7. Mogrenska tvrđava Na padini brda Spas, koje se uzdiže iznad čuvene Mogrenske plaže u Budvi, nalazi se Mogrenska tvrđava. Taj dio Budve čine zelena šumovita područja i vidikovac s panoramskim pogledom na okolne planinske vrhove i beskrajno more. Lijep pogled odozgo stavlja stvari u drugačiju perspektivu i nudi bolji način da vidite gdje se zapravo nalazite. Smješteno između planina, brdo Spas, na kojemu se nalazi tvrđava, zaštićeno je prirodni spomenik III. kategorije. Dok ste na vrhu, možete istražiti floru i faunu toga područja, kao i utvrdu Mogrenske tvrđave. Samo budite oprezni, ljeti možete naići na zmiju, jer im je u ostatku godine ondje stanište. Tvrđava je izgrađena 1860. i bila je nekadašnja vojarna i vojna utvrda austrougarske vojske. U okolici se nalazi nekoliko platoa i vidikovaca s kojih možete uživati u fantastičnom pogledu i koji su izvrsna mjesta za fotografiju i meditaciju.

8. Crkva Svetoga Ivana Na najvećem trgu u Starom gradu Budve, iznad zidina i krovova uzdiže se 36 m visok zvonik, izgrađen 1867., katoličke crkve Svetoga Ivana, koju je projektirao arhitekt Lukcini iz Tirola. U neposrednoj blizini nalaze se i druge crkve staroga grada: Santa Marija in Punta, Sveti Sava Osvećeni, Sveta Trojica, kao i ostaci ranokršćanske bazilike iz petoga stoljeća te ostaci crkve Svete Marije u Citadeli. Crkva Svetoga Ivana smatra se jednom od najstarijih crkava na crnogorskoj obali. Prema nekim podacima izgrađena je oko 1200. godine i otada je mnogo puta obnavljana i dograđivana. Crkva je obnovljena nakon pogubnoga potresa 1667. Smatra se da je zadržala svoj nepromijenjeni izgled iz 17. stoljeća. Unutrašnjost crkve ukrašena je ikonom Djevice s Kristom, odnosno Bogorodice u Punti, koja je izrađena od drveta i jedna je od najstarijih ikona u ovoj regiji. Kao najveća svetinja Staroga grada, ova je ikona poznata i kao "Naša Gospa od Budve". Smatra se da je nastala u 12. stoljeću, a u ovu je crkvu donesena u vrijeme dolaska Napoleonove vojske 1807. Biskupska palača, koja se nalazi na južnoj strani i gleda na Citadelu, bila je sjedište Budvanske biskupije do 1828., do njezina ukinuća. Veliki mozaik na staklu, s likom Svetoga Ivana Krstitelja, hrvatskog slikara Ive Dulčića, nalazi se iza glavnog oltara u crkvi.

9. Podmaine (Podostrog) Ako tražite atrakcije izvan središta grada, zašto ne istražiti manastir Podmaine, smješten na blagoj padini iznad Budvanskoga polja, oko 2 km sjeverno od Staroga grada? Drugi naziv za manastir jest Podostrog, i to je lijepo mjesto za istraživanje manjega hrama Uspenja Presvete Bogorodice iz 15. stoljeća, zadužbine Crnojevića, te crkve Svete Petke iz 1747., zadužbine mitropolita Save Petrovića. Ova je crkva u doba Austrije bila vojna utvrda, a potom ju je kupio pop Filip Tanović. Konak je dugo bio u privatnom vlasništvu obitelji Tanović, sve do 1953. Nakon što je 1953. nacionaliziran, hram je obnovljen 1995. Izgrađeni su novi konaci i drugi objekti, pa se u manastiru danas održavaju crkveni i kulturni događaji. U prošlosti je manastir bio mjesto okupljanja plemena Maine. Vladika Petar II. Petrović Njegoš često je boravio u ovome manastiru. Burna povijest čini ovo mjesto privlačnim posjetiteljima koje fascinira podrijetlo, kultura i povijest ove regije.