Ornitološka staza s dvije osmatračnice za promatranje ptica otvorena je u posebnom rezervatu za promatranje ptica Tivatska Solila.
Neposredna blizina mora i razmjerno dobro očuvana geomorfologija ove lagune čine je osobito zanimljivom pticama. Plitka slana voda bogata morskim organizmima i muljevita dna bogata bentosom privlače vodene ptice na hranjenje, zimovanje te jesensku i proljetnu migraciju. Dosad su na Solilima zabilježene 47 vrste vodenih ptica, od kojih su 4 vrste stalno prisutne, oko 35 njih zimuje, dok 6 vrsta vjerojatno gnijezdi. Zajedno s drugim skupinama ptica, pjevicama, grabljivicama i drugima, dosad je na Solilima zabilježeno 111 vrsta. Međutim, popis nije ni blizu potpun jer se svake godine za ovo stanište zabilježi nekoliko novih vrsta.
Uzmemo li u obzir da je dosad u Europi zabilježeno 526 vrsta ptica, broj ptica prisutnih na ovoj laguni čini više od 20 % ukupnog broja vrsta europske ornitofaune, što nije zanemarivo.
Osobito se ističe značaj najmanje 11 vrsta iz Priloga I. Direktive EU-a o pticama, kao i nekoliko vrsta ptica ugroženih u svijetu, poput vranca pučinara, Phalacrocorax pygmeus.
Posebni floristički i faunistički rezervat. Zbog svoje važnosti za opstanak flore koja se danas rijetko gdje može pronaći na 800 km dugoj istočnoj obali Jadrana, kao i činjenice da je stanište brojnih ugroženih vrsta vodozemaca, gmazova i ptica, Solila su 2007. godine zaštićena kao posebni floristički i faunistički rezervat, prvi na crnogorskoj obali i prvo zaštićeno područje na obali nakon 1968. godine, kada je zaštićen velik broj plaža.
Solila su Smaragdno stanište Bernske konvencije i Područje od međunarodne važnosti za ptice u Crnoj Gori - IBA.
Pomozite pticama
Umjetne gnjezdarice (kućice za gniježđenje) ponajprije nastanjuju ptice koje gnijezde u rupama, na stablima ili u pukotinama stijena. Najbolji je način zaštite tih ptica očuvanje što više prirodnih rupa, a ako to nije moguće, pristupamo izradi umjetnih. Na taj ćemo način privući mnogo ptica u svoje voćnjake i vrtove te ćemo lako moći promatrati njihove dnevne aktivnosti.
Zima je vrijeme selekcije, kada prežive samo najotpornije ptice. Sve ptice koje zimuju u našoj regiji prilagođene su mrazu i zimi. Mišljenja o hranjenju ptica zimi se razlikuju. U očuvanom, prirodnom okruženju, gdje ptice lako mogu same pronaći hranu, dodatno hranjenje nije potrebno s biološkoga i konzervatorskog gledišta. U okruženju gdje su prirodni izvori hrane uništeni (primjerice u umjetno uređenim područjima, u naseljenim mjestima), hranjenje ptica nije isključeno. Hranilice koristimo samo za vrijeme trajanja snježnog pokrivača. Sjemenke moraju ostati suhe, a područje sa sjemenkama mora biti čisto. Ne dodajte vodu, kruh i slanu hranu. Najprikladnija hrana su sjemenke suncokreta, zob, kukuruz i druge žitarice.
Tijekom suhih razdoblja godine pticama je bolje omogućiti pojilicu nego bilo kakav izvor hrane. Zato je potrebno osigurati vodu u posudama namijenjenima za to ili bilo kojim drugim plitkim zdjelama. Trebalo bi voditi računa da posude ne budu duboke.Ornitološka staza s dvije osmatračnice za promatranje ptica otvorena je u posebnom rezervatu za promatranje ptica Tivatska Solila.
Neposredna blizina mora i razmjerno dobro očuvana geomorfologija ove lagune čine je osobito zanimljivom pticama. Plitka slana voda bogata morskim organizmima i muljevita dna bogata bentosom privlače vodene ptice na hranjenje, zimovanje te jesensku i proljetnu migraciju. Dosad su na Solilima zabilježene 47 vrste vodenih ptica, od kojih su 4 vrste stalno prisutne, oko 35 njih zimuje, dok 6 vrsta vjerojatno gnijezdi. Zajedno s drugim skupinama ptica, pjevicama, grabljivicama i drugima, dosad je na Solilima zabilježeno 111 vrsta. Međutim, popis nije ni blizu potpun jer se svake godine za ovo stanište zabilježi nekoliko novih vrsta.
Uzmemo li u obzir da je dosad u Europi zabilježeno 526 vrsta ptica, broj ptica prisutnih na ovoj laguni čini više od 20 % ukupnog broja vrsta europske ornitofaune, što nije zanemarivo.
Osobito se ističe značaj najmanje 11 vrsta iz Priloga I. Direktive EU-a o pticama, kao i nekoliko vrsta ptica ugroženih u svijetu, poput vranca pučinara, Phalacrocorax pygmeus.
Posebni floristički i faunistički rezervat. Zbog svoje važnosti za opstanak flore koja se danas rijetko gdje može pronaći na 800 km dugoj istočnoj obali Jadrana, kao i činjenice da je stanište brojnih ugroženih vrsta vodozemaca, gmazova i ptica, Solila su 2007. godine zaštićena kao posebni floristički i faunistički rezervat, prvi na crnogorskoj obali i prvo zaštićeno područje na obali nakon 1968. godine, kada je zaštićen velik broj plaža.
Solila su Smaragdno stanište Bernske konvencije i Područje od međunarodne važnosti za ptice u Crnoj Gori - IBA.
Pomozite pticama
Umjetne gnjezdarice (kućice za gniježđenje) ponajprije nastanjuju ptice koje gnijezde u rupama, na stablima ili u pukotinama stijena. Najbolji je način zaštite tih ptica očuvanje što više prirodnih rupa, a ako to nije moguće, pristupamo izradi umjetnih. Na taj ćemo način privući mnogo ptica u svoje voćnjake i vrtove te ćemo lako moći promatrati njihove dnevne aktivnosti.
Zima je vrijeme selekcije, kada prežive samo najotpornije ptice. Sve ptice koje zimuju u našoj regiji prilagođene su mrazu i zimi. Mišljenja o hranjenju ptica zimi se razlikuju. U očuvanom, prirodnom okruženju, gdje ptice lako mogu same pronaći hranu, dodatno hranjenje nije potrebno s biološkoga i konzervatorskog gledišta. U okruženju gdje su prirodni izvori hrane uništeni (primjerice u umjetno uređenim područjima, u naseljenim mjestima), hranjenje ptica nije isključeno. Hranilice koristimo samo za vrijeme trajanja snježnog pokrivača. Sjemenke moraju ostati suhe, a područje sa sjemenkama mora biti čisto. Ne dodajte vodu, kruh i slanu hranu. Najprikladnija hrana su sjemenke suncokreta, zob, kukuruz i druge žitarice.
Tijekom suhih razdoblja godine pticama je bolje omogućiti pojilicu nego bilo kakav izvor hrane. Zato je potrebno osigurati vodu u posudama namijenjenima za to ili bilo kojim drugim plitkim zdjelama. Trebalo bi voditi računa da posude ne budu duboke.
