Ornitološka staza sa dva opservatorija za posmatranje ptica otvorena je u posebnom rezervatu za posmatranje ptica Tivatska Solila.
Neposredna blizina mora i relativno dobro očuvana geomorfologija ove lagune čine je posebno zanimljivom za ptice. Plitka slana voda bogata morskim organizmima i blatnjava dna bogata bentosom privlače vodene ptice na hranjenje, zimovanje te jesensku i proljetnu migraciju. Do sada je na Solili zabilježeno 47 vrsta vodenih ptica, od kojih su 4 vrste stalno prisutne, oko 35 njih zimuje, dok 6 vrsta vjerovatno gnijezdi. Zajedno sa drugim skupinama ptica, pjevicama, grabljivicama itd., do sada je na Solili registrovano 111 vrsta. Međutim, lista nije ni blizu potpuna, jer se svake godine za to stanište registruje nekoliko novih vrsta.
Uzimajući u obzir da je do sada u Evropi registrovano 526 vrsta ptica, broj ptica prisutnih na ovoj laguni čini više od 20% od ukupnog broja vrsta evropske ornitofaune, što nije zanemarljivo.
Naročito se ističe značaj najmanje 11 vrsta iz Priloga I EU Direktive o pticama, kao i nekoliko u svijetu ugroženih vrsta ptica, kao što je mali vranac, Phalacrocorax pygmeus.
Posebni floristički i faunistički rezervat. Zbog njene važnosti za opstanak flore koja se danas rijetko može naći drugdje na 800 km dugoj istočnoj obali Jadrana, kao i činjenice da je stanište za brojne ugrožene vrste vodozemaca, gmizavaca i ptica, Solila je 2007. godine zaštićena kao posebni floristički i faunistički rezervat, prvi na crnogorskoj obali i prvo zaštićeno područje na obali nakon 1968. godine, kada je zaštićen veliki broj plaža.
Solila je Smaragdno stanište Bernske konvencije i Područje od međunarodne važnosti za ptice u Crnoj Gori - IBA.
Pomozite pticama
Vještačke gnijezdilice (kućice za gniježđenje) primarno nastanjuju ptice koje se gnijezde u rupama, na stablima ili u pukotinama stijena. Najbolji način zaštite ovih ptica jeste očuvanje što više prirodnih rupa koliko je moguće, a ako to nije moguće, pristupamo izradi vještačkih. Na ovaj način privući ćemo mnogo ptica u naše voćnjake i vrtove i moći ćemo lako posmatrati njihove dnevne aktivnosti.
Zima je vrijeme selekcije, kada prežive samo najotpornije ptice. Sve ptice koje zimuju u našoj regiji prilagođene su mrazu i zimi. Mišljenja o hranjenju ptica zimi se razlikuju. U očuvanom, prirodnom okruženju, gdje ptice mogu lako same pronaći hranu, dodatno hranjenje nije potrebno sa biološkog i konzervatorskog stanovišta. U okruženju gdje su prirodni izvori hrane uništeni (na primjer u vještački uređenim područjima, u naseljenim mjestima), hranjenje ptica nije isključeno. Hranilice koristimo samo za vrijeme trajanja snježnog pokrivača. Sjemenke moraju ostati suhe, područje sa sjemenkama mora biti čisto. Ne dodajte vodu, hljeb i slanu hranu. Najprikladnija hrana su sjemenke suncokreta, zob, kukuruz i druge žitarice.
Tokom suhih razdoblja godine bolje je pticama omogućiti pojilicu nego bilo koji izvor hrane. Zato je potrebno osigurati vodu u posudama namijenjenim za to ili u bilo kojim drugim plitkim zdjelama. Trebalo bi voditi računa da posude ne budu duboke.
Ornitološka staza sa dva opservatorija za posmatranje ptica otvorena je u posebnom rezervatu za posmatranje ptica Tivatska Solila.
Neposredna blizina mora i relativno dobro očuvana geomorfologija ove lagune čine je posebno zanimljivom za ptice. Plitka slana voda bogata morskim organizmima i blatnjava dna bogata bentosom privlače vodene ptice na hranjenje, zimovanje te jesensku i proljetnu migraciju. Do sada je na Solili zabilježeno 47 vrsta vodenih ptica, od kojih su 4 vrste stalno prisutne, oko 35 njih zimuje, dok 6 vrsta vjerovatno gnijezdi. Zajedno sa drugim skupinama ptica, pjevicama, grabljivicama itd., do sada je na Solili registrovano 111 vrsta. Međutim, lista nije ni blizu potpuna, jer se svake godine za to stanište registruje nekoliko novih vrsta.
Uzimajući u obzir da je do sada u Evropi registrovano 526 vrsta ptica, broj ptica prisutnih na ovoj laguni čini više od 20% od ukupnog broja vrsta evropske ornitofaune, što nije zanemarljivo.
Naročito se ističe značaj najmanje 11 vrsta iz Priloga I EU Direktive o pticama, kao i nekoliko u svijetu ugroženih vrsta ptica, kao što je mali vranac, Phalacrocorax pygmeus.
Posebni floristički i faunistički rezervat. Zbog njene važnosti za opstanak flore koja se danas rijetko može naći drugdje na 800 km dugoj istočnoj obali Jadrana, kao i činjenice da je stanište za brojne ugrožene vrste vodozemaca, gmizavaca i ptica, Solila je 2007. godine zaštićena kao posebni floristički i faunistički rezervat, prvi na crnogorskoj obali i prvo zaštićeno područje na obali nakon 1968. godine, kada je zaštićen veliki broj plaža.
Solila je Smaragdno stanište Bernske konvencije i Područje od međunarodne važnosti za ptice u Crnoj Gori - IBA.
Pomozite pticama
Vještačke gnijezdilice (kućice za gniježđenje) primarno nastanjuju ptice koje se gnijezde u rupama, na stablima ili u pukotinama stijena. Najbolji način zaštite ovih ptica jeste očuvanje što više prirodnih rupa koliko je moguće, a ako to nije moguće, pristupamo izradi vještačkih. Na ovaj način privući ćemo mnogo ptica u naše voćnjake i vrtove i moći ćemo lako posmatrati njihove dnevne aktivnosti.
Zima je vrijeme selekcije, kada prežive samo najotpornije ptice. Sve ptice koje zimuju u našoj regiji prilagođene su mrazu i zimi. Mišljenja o hranjenju ptica zimi se razlikuju. U očuvanom, prirodnom okruženju, gdje ptice mogu lako same pronaći hranu, dodatno hranjenje nije potrebno sa biološkog i konzervatorskog stanovišta. U okruženju gdje su prirodni izvori hrane uništeni (na primjer u vještački uređenim područjima, u naseljenim mjestima), hranjenje ptica nije isključeno. Hranilice koristimo samo za vrijeme trajanja snježnog pokrivača. Sjemenke moraju ostati suhe, područje sa sjemenkama mora biti čisto. Ne dodajte vodu, hljeb i slanu hranu. Najprikladnija hrana su sjemenke suncokreta, zob, kukuruz i druge žitarice.
Tokom suhih razdoblja godine bolje je pticama omogućiti pojilicu nego bilo koji izvor hrane. Zato je potrebno osigurati vodu u posudama namijenjenim za to ili u bilo kojim drugim plitkim zdjelama. Trebalo bi voditi računa da posude ne budu duboke.



