U posebnom rezervatu za posmatranje ptica Tivatska Solila otvorena je ornitološka staza s dvije osmatračnice za ptice. Blizina mora i dobro očuvane geološke karakteristike ove lagune čine je posebno privlačnom za ptice. Plitka slana voda, bogata morskim životom, te njeno muljevito dno bogato bentosom, privlače vodene ptice da se hrane, prezimljavaju i zaustavljaju tokom jesenjih i proljetnih migracija. Na Solilima je zabilježeno 47 vrsta vodenih ptica, od kojih su 4 vrste stalni stanovnici, oko 35 ih ovdje prezimljava, a 6 vjerovatno ovdje gnijezdi. Uključujući i druge grupe ptica – pjevice, ptice grabljivice i druge – do danas je na Solilima zabilježeno 111 vrsta. Ipak, ovaj popis ni izdaleka nije potpun, budući da se svake godine registruje nekoliko vrsta novih za to stanište. Do danas je u Evropi zabilježeno 526 vrsta ptica, što znači da broj vrsta ptica prisutnih u ovoj laguni čini više od 20% evropskog ukupnog broja, što nije mala stvar. Posebno su značajne najmanje 11 vrsta iz Aneksa I Direktive EU o pticama, kao i niz međunarodno ugroženih vrsta ptica, poput, naprimjer, malog vranca (Phalacrocorax pygmeus). Specijalni rezervat biljaka i životinja Zbog svog značaja za opstanak biljnog svijeta koji se inače rijetko susreće duž 800 km duge istočne obale Jadrana, te kao stanište brojnih ugroženih vrsta vodozemaca, gmizavaca i ptica, Solila su 2007. godine stavljena pod zaštitu kao specijalni rezervat biljaka i životinja, prvi te vrste na crnogorskom primorju i prvo zaštićeno područje bilo koje vrste na obali od 1968. godine, kada je veliki broj plaža uvršten na listu. Solila su Emerald lokalitet u skladu s Bernskom konvencijom i IBA (Važno područje za ptice) u Crnoj Gori. Pomozimo pticama Vještačka gnijezda (kućice za ptice) prvenstveno naseljavaju ptice koje se gnijezde u šupljinama, u drveću ili pukotinama stijena. Najbolji način da se ove ptice zaštite jeste očuvanje što većeg broja prirodnih šupljina – a ako to nije moguće, možemo obezbijediti one koje je napravio čovjek. Ovo je dobar način da privučemo velik broj ptica u naše voćnjake i bašte, gdje lako možemo posmatrati njihove svakodnevne aktivnosti. Zima je vrijeme selekcije, kada preživljavaju samo najotporniji. Sve ptice koje prezimljavaju u našem kraju prilagođene su mrazu i hladnoći. Mišljenja su podijeljena oko toga treba li ptice hraniti zimi ili ne. U očuvanoj, prirodnoj sredini, u kojoj ptice lako mogu same pronaći hranu, dodatno hranjenje je nepotrebno s biološkog i konzervacijskog aspekta. U sredinama u kojima nedostaju prirodni izvori hrane (naprimjer u vještačkim sredinama, naseljenim područjima itd.), dodatno hranjenje ptica vrijedi razmotriti. Hranilišta treba koristiti samo dok ima snijega na tlu. Sjeme treba držati suhim, a posude za zrnevlje čistim. Vodu, hljeb i slanu hranu ne treba davati. Najpogodnija hrana je suncokretovo sjeme, zob, kukuruz i ostalo zrnevlje. Tokom sušnih perioda godine važnije je pticama obezbijediti pojilišta nego hranu. Voda se može staviti u namjenski izrađene posude ili bilo kakvu drugu plitku posudu. Treba voditi računa da posude s vodom ne budu previše duboke. Sačuvaj