Fašinada – Boka kotorska neiscrpna je riznica predivnih tradicionalnih manifestacija i narodnih običaja. Zasigurno jedan od najatraktivnijih jest Fašinada, drevni bokeljski običaj u slavu Gospe od Škrpjela i umjetnog otoka na kojem su zahvalni bokeljski pomorci podigli hram njoj u čast. Legenda kaže da su peraški ribari, na hridi na kojoj je sagrađen današnji otok, pronašli ikonu Bogorodice s Kristom (koja se danas nalazi na glavnom oltaru) te su u to ime odlučili da potapanjem kamenja i brodskih olupina izgrade otok i na njemu crkvu. Otada vrijedi nepisani zavjet peraških pomoraca da se prije svakog ''vijađa'' potopi novo kamenje oko otoka kao doprinos čvrstoći podloge hramu njihove zaštitnice. Vjerojatno je iz toga razloga nastala i Fašinada.

Ova je tradicionalna manifestacija dobila ime po talijanskoj riječi ''fascia'', što znači traka ili povez, a tako je nazvana jer je konvoj barki, okićenih jablanovim granama i napunjenih kamenjem, međusobno povezan. U barkama su samo župnik i muškarci, nasljednici poznatih pomoraca i ugledniji Peraštani, dok ih žene pozdravljaju s obale. Barke na vesla, svake godine 22. srpnja u smiraj dana kada zađe sunce, uz pjesmu bugarštica, kreću prema otoku kako bi ispunili zavještanje svojih predaka i izbacili kamenje oko otoka.

Otok je sagrađen krajem 15. stoljeća kada je nastala i prvobitna crkvica, koja se širila u skladu s promjenama dimenzija otoka. Današnja je crkva izgrađena 1630. godine i jedan je od najvažnijih povijesno-kulturnih spomenika Boke. Najintenzivniji radovi na crkvi izvođeni su od 1720. do 1725. godine, kada je prema nacrtu tada poznatog Ilije Katičića napravljen osmerostrani prezbiterij s kupolom i okrugli zvonik s horizontalnim vijencima i puškarnicama, a u gradnji su sudjelovali i Petar Dubrovčanin i Vuk Kandiot. Na pročelju crkve nalazi se portal s frontonom i malim kipom Gospe i Krista arhaičnog izgleda. Genovljanin Antonio Capellano je 1796. godine po narudžbi peraške općine izradio mramorni oltar na kojem se nalazi čuvena ikona Gospa od Škrpjela, umjetnika s kraja 15. stoljeća, Lovra Dobričevića. Po narudžbi Peraštanina Andrije Zmajevića unutrašnjost je crkve oslikao predstavnik venecijanske škole, Bokelj, Tripo Kokolja. Na stropu i zidovima nalazi se šezdeset i osam njegovih slika na platnu, i to na samom vrhu i gornjim zonama zidova nalaze se prizori iz života Bogorodice, dok su u najnižim dijelovima zidova naslikani prizori iz Starog zavjeta. U središnjem dijelu stropa nalazi se slika Uznesenje Bogorodice, a osim nje velike su kompozicije i Marijino Krunjenje te Marijina Smrt.

Na stropu se nalazi još četrdesetak slika između kojih prolazi simbol pomorstva – tordirano pozlaćeno uže. Na bočnim zidovima crkve, oko Kokoljevih slika, nalazi se mnoštvo srebrnih pločica s reljefima koji prikazuju brodove bokeljskih pomoraca, koji su ostavljali te pločice kada bi kretali na more, jer se vjerovalo da će ih tako, gdje god bili, štititi Gospa od Škrpjela. Osim toga, u crkvi postoji i velika zbirka arheoloških eksponata pronađenih na cijelome području Boke, kao i velik broj predmeta iz svakodnevnog života i raznih obrtničkih umijeća, koje su vjernici ostavljali kao zahvalnice za ispunjenje molitvi upućenih zaštitnici bokeljskih moreplovaca. U okviru Fašinade posljednje se dvije godine organizira i međunarodna regata jedrilica krastaša, kojom se upotpunjuje cjelokupni ugođaj i priča o Perastu i pomorcima. Regata se održava u akvatoriju ispred Perasta, oko otoka do tjesnaca Verige i u dijelu Tivatskog zaljeva, a organizator je Jedriličarski savez Crne Gore. Svakog 22. srpnja velik broj turista i stanovnika Boke dolazi u Perast kako bi uživao u ambijentu Grada Muzeja i ostavio svoj pečat u bokeljskoj tradiciji i jednoj od rijetkih procesija na moru – Fašinadi. Nebojša Mandić