Ubrzana romanizacija Risiniuma započela je nakon pokorenja Ilirika za vladavine kralja Gentija 167. godine prije Krista. Risinium je postao tipičan rimski grad okružen bedemima, s gradskim središtem – forumom na polju Carine.

Antička groblja – nekropole nalazila su se izvan bedema, a stambena četvrt s vilama bogatih risanskih zemljoposjednika i trgovaca na južnoj strani grada. Ostaci istočnog dijela jedne od rimskih gradskih vila pronađeni su početkom XX. stoljeća. Od 1956. do 1962. godine provedena je cjelovita restauracija i konzervacija mozaičkih sagova u četiri prostorije vile te je izgrađena prva zaštitna nadstrešnica. Još jedan mozaični pod otkriven je tijekom 1972. godine, koji je konzerviran i natkriven; djelomična restauracija i konzervacija svih zidova vile oko središnjeg dvorišta – atrija također je tada provedena.

Rimski mozaici ukrašavaju podove u četiri od pet prostorija istočnog dijela vile te u dvjema prostorijama u zapadnom dijelu, dok u ostalim prostorijama postoje samo tragovi mozaičnih podova. Izrađeni su tehnikom krupnijih kockica od domaćega sivog i crnog kamena, s motivima „labrisa” – kretske dvostruke bojne sjekire.

U istočnom dijelu vile izrađen je mozaik sa stiliziranim biljnim motivima od kamenih kockica raznih veličina i boja (crvena, žuta, zelena, plava, crna, bijela), a u sredini je kružni medaljon na kojem je prikazan grčki bog sna Hipnos u liku krilatoga dječaka oslonjenog na uzglavlje. Pretpostavlja se da je ova prostorija bila spavaća soba vlasnika vile, ili dormitorium kako se nazivala. Geometrijski ukrasi u obliku šahovske ploče krase mozaični pod prostorije okrenute prema jugu, a dalje se nalaze dvije prostorije, od kojih je mozaični pod ukrašen također geometrijskim ukrasima i stiliziranim motivima morske faune (sipe, lignje). Pretpostavlja se da je jedan od kutnih prostora koji nema mozaičkih ukrasa predstavljao blagovaonicu (triclinium) s tipičnim rimskim ležajevima (cunei, clinei).