Turistički kompas Budve Okret za okretom, sve se vrti oko ljubavi. Sve je počelo kada je vrhovni starogrčki bog Zeus podigao buku i oteo feničku princezu Europu. U potrazi za sestrom, Kadmo je putovao daleko, od Delfijskog hrama pa sve do ubijanja zmaja. Zbog te mitološke pogreške bio je protjeran iz svoga rodnog grada Tebe, zajedno sa svojom suprugom i kćerju bogova - Harmonijom, u davna vremena. Butoe (Budva) dobila je ime po volovima koji su vukli kola što su legendarni par odveli do njihova novoga, kobnog odredišta. Tako kaže legenda. Harmonija tragova kroz više od 2.500 godina vidljive povijesti i još starije prirode u kojoj se razvila govori da je posrijedi bilo neko božansko djelo.

Stari grad - Budva Prema arheološkim podacima iz 4. stoljeća prije naše ere, Stari grad Budve, kao helenska kolonija, prostirao se sa svojim zidinama izravno prema Jadranskome moru. Sve do danas gradske su zidine ostale doslovno uronjene u more, s kojim su mještani sklopili najdulji savez u svojoj dugoj povijesti. Pogled na more iz Starog grada

Gradske zidine More je bilo i ostalo najbogatije polje s kojega su ubirali plodove te najšira cesta koja vodi u svijet i taj svijet donosi u Budvu. Čuvar grada. Nekoć su ga koristili osvajači i trgovci, a danas ga koriste turisti. A najljepši pogled na to more iz Starog grada pruža se izravno s gradskih zidina - precizno oblikovanih kamenim petljama. Nekoć su služile za obranu od neprijateljskih napada, a danas su zgodno mjesto za romantične sastanke, šetnje i sve vrste osame. Zidine se protežu sve do Citadele, nekoć moćne vojne tvrđave, koja se ljeti katkad uspijeva pretvoriti u pozornicu 'Festivala gradskog kazališta'.

Gradske zidine Kazališne se predstave održavaju i na manjoj pozornici 'između crkava', koju štite sveci različitih vjera - Sv. Marija 'u punte' (840), Sv. Sava (XII.-XIII. stoljeće) i Sv. Trojica (1804). Tako se kazališna tradicija nastavila uz tradiciju vjerskih procesija i maškara, koje su se razvijale zajedno s gradom. Veseli i opuštajući duh maškara i dalje se njeguje kroz budvanski 'Festival'.

Sv. Marija na punte Ispod platoa pred Sv. Ivanom (pretpostavlja se da je nekoć izgrađen u 7. stoljeću) skrivene su od pogleda rimske javne kupelji (termae) iz 3. i 4. stoljeća naše ere. Dijelovi rimskih ulica također vode do današnje zgrade Muzeja grada Budve. Nakon mnogih stoljeća, u višekatnoj, nedavno otvorenoj zgradi muzeja, izloženi su tragovi života koje su za sobom ostavili Iliri, Grci i Rimljani: terakotne posude iz kojih su jeli stanovnici Butue već u 5. i 4. stoljeću prije naše ere; kamene posude iz kojih su pili meka i glatka mediteranska vina; amfore za pohranu dragocjenoga maslinova ulja. Kao i urne, nakit, novac, igle za kosu, medicinski instrumenti te minijaturne, raznobojne staklene posudice za čuvanje mirisnih tekućina i suza, da budu pri ruci damama kada mornari odlaze na more...

Ostaci nekadašnjih antičkih gradskih vrata, kroz koja su se ti isti mornari možda vraćali kući, izloženi su u blizini obližnjeg dućana, gdje se mogu pronaći i nešto novije rimske stvari. Izvan zidina Starog grada, u dijelu jednog od popularnih kafića, nalaze se uokvireni ostaci rimskih mozaika. Tako jučer i danas žive zajedno. Izvan kamene obrane Starog grada i dalje se nude razne vrste i oblici zabave za svačiji ukus - hoteli, restorani, diskoteke, zabava za djecu i kafići naslagani poput sardina. Obala s brojnim pješčanim plažama i dalje je pod stražom 'Sv. Nikole' - jedinoga obližnjeg otoka.

Otok 'Sv. Nikola' (pogled kroz proreze) U međuvremenu, slijedeći svoga mitološkog osvajača, Budva i dalje traži Europu. Nada se da će je ponovno susresti. Turistički kompas Budve Napisala: JELENA VOJNIC