Samo jedan kilometar južno od Petrovca (vidi pod tim natuknicama, Crna Gora), na putu prema Baru i Ulcinju (vidi pod tim natuknicama), nalaze se Buljarice. Pogledom posve dominira gotovo nenaseljen, prostran zaljev s jedinstvenom plažom, jednom od najvećih na crnogorskoj obali. Ovo je netaknut dio Sredozemlja. Plažu dugu 2.250 m oplakuje morska voda prve kategorije! Budući da je netaknuta, buljarička uvala iz dana u dan privlači pozornost mnogih velikih ulagača. S razlogom prepoznaju njezin iznimni turistički potencijal. Jedno je sigurno: Buljarica, donedavno uglavnom kamping i robinzonsko utočište kakvim je poznajemo, u idućim će godinama drastično promijeniti svoj izgled. Stoga požurimo. Kad bismo barem mogli dobiti jeftin odmor s pogledom vrijednim "milijun dolara"!

Mnogi već vide netaknutu prirodnu oazu pretvorenu u ekskluzivno pomodno odmaralište. Njemački, američki, irski, francuski, ruski i arapski kapital već godinama otkupljuje oko 500 i više hektara iznimne lokacije. Uvala i povremeno blatnjavo polje, stanište brojnih vrsta ptica, davno bi promijenili svoju geografiju da nisu vlasnički podijeljeni između desetaka mjesnih paštrovskih obitelji. Zamršeni pravni odnosi vlasništva neko će vrijeme ići u prilog ekologiji. Međutim, projekti "Buljarica, netaknuta uvala", "Montessa" i drugi predviđaju izgradnju luksuznih hotela na samim rubovima plaže, marine u obliku palmine grane, s kanalima koji razdvajaju buduće umjetne otoke naseljene vilama, kao i akvaparkove, golfska igrališta i sadržaje kakve oko na tom području nije vidjelo.

S Jadranske magistrale cesta skreće udesno te kroz vinograde, voćnjake i maslinike vodi izravno do obale, nekoliko stotina metara dalje. Tu je duga plaža, najprije pješčana, zatim pješčano-šljunčana. Na njezinu kraju, prema poluotoku koji odvaja Buljarice od Čanja (vidi pod tom natuknicom, Crna Gora), naturisti već godinama uživaju na suncu. Morska voda je kristalno čista. Nigdje uokolo nema zagađenja. Na velikom kamenju u plićacima još se mogu pronaći zanimljivi primjerci školjaka i puževa. U Buljaricama kakvima ih poznajemo nema mnogo sjene. Raštrkana stabla uzduž obale vrlo su rijetka ili gotovo da i ne postoje. Mjesto je dosad bilo poznato kao jeftino, obiteljsko i sindikalno odmaralište. Blizina Petrovca svima je omogućila brzu vezu i noćni provod.

Rijetko naseljeno zaleđe Buljarice uglavnom je zadržalo svoj prirodan izgled i ambijent. Na svim tim mjestima moguće je pronaći ugodan i jeftin smještaj. Najbliža kulturna i povijesna atrakcija te duhovna oaza smještena je na obližnjem brdu iznad magistrale. Gradišćanski manastir spominje se 1305. u povelji srpskoga kralja Milutina. Kompleks se sastoji od triju crkava: Sv. Nikole, Sv. Save i Uspenja Blažene Djevice Marije. Glavna manastirska crkva Sv. Nikole sagrađena je početkom 17. stoljeća i oslikana freskama. Ikonostas je djelo Vasilija Rafailovića iz Risna. Na ikonostasu se nalazi zanimljiva ikona Sv. Kristofora sa psećom glavom, koja je trebala istaknuti opreku između svečeve neprivlačne tjelesne pojave i njegova duhovnog dosega. Zanimljiva je i kompozicija Svetog arkanđela Mihaela, koji u jednoj ruci drži mač, a u drugoj novorođenče - simbol ljudske duše.

Crkva Sv. Save sagrađena je 1863. na temeljima crkve iz 15. stoljeća. Vrlo je dekorativna: sazidana je od naizmjenično poredanoga bijelog i crvenog kamena. Ikonostas je izradio Nikolaos Aspiotis s Krfa (njegovo je najpoznatije djelo ikonostas u crkvi Sv. Nikole u manastiru Praskvica, blizu Budve, Crna Gora, iz 1863). S terase ispred crkve pruža se povlašten pogled na Buljarice. Crkva Uspenja Blažene Djevice Marije malena je, 6 x 4 m. Na freskama su najviše prikazani sveci iz srpske vladarske loze Nemanjića. Gradišćanski manastir okružen je zidinama s puškarnicama. U prošlosti je nekoliko puta stradao od Turaka i ulcinjskih gusara, a najteže 1785., kada je Mahmud-paša Bušatlija iz Skadra opustošio Paštroviće. Oštećen je i 1941., tijekom talijanskoga bombardiranja. Do tada je u zgradi spavaonice radila srpska škola. Danas je manastirski kompleks pod državnom zaštitom.

Stari Paštrovići zemljopisno su pripadali Boki, čija je granica u antičko doba bila na Kufinu (što znači granica), između Buljarica i Čanja. Bokeljski su Paštrovići kroz povijest dali mnoge poznate i istaknute osobe. U 15. stoljeću Kanjoš Macedonović iz Buljarica spasio je čast mletačkoga dužda pobijedivši u dvoboju s odmetnikom (danas bismo rekli: teroristom i otmičarom), opakim Furlanom. Priču je opisao poznati domaći pisac i političar Stefan Mitrov Ljubiša. Stefan Paštrović bio je jeromonah u Gradišćanskom manastiru i tiskar. U Veneciji je 1597. objavio “Zbirku za putnike.” Iste je godine otisnuo i prvi srpski bukvar u dvama izdanjima, koji je napisao monah Sava, također rodom iz Paštrovića.