Posebni rezervat biljnog i životinjskog svijeta
Zbog svoje važnosti za opstanak biljnog svijeta koji se inače rijetko nalazi duž 800 km duge istočne jadranske obale, te kao stanište brojnih ugroženih vrsta vodozemaca, gmazova i ptica, Solila su 2007. godine stavljena pod zaštitu kao posebni rezervat biljnog i životinjskog svijeta, prvi takve vrste na crnogorskoj obali i prvo zaštićeno područje bilo koje vrste na obali od 1968. godine, kada je velik broj plaža stavljen na popis.
Solila su Emerald područje prema Bernskoj konvenciji i IBA (Important Bird Area – Važno područje za ptice) u Crnoj Gori.
Pomozite pticama
Umjetna gnijezda (kućice za ptice) prvenstveno naseljavaju ptice koje se gnijezde u šupljinama, u stablima ili pukotinama stijena. Najbolji način zaštite tih ptica jest očuvanje što većeg broja prirodnih šupljina – a ako njih nema, možemo osigurati one koje je izradio čovjek. To je dobar način da privučemo velik broj ptica u svoje voćnjake i vrtove, gdje lako možemo promatrati njihovu svakodnevnu aktivnost.
Zima je vrijeme odabira, kada preživljavaju samo najotporniji. Sve ptice koje prezimljuju u našem kraju prilagođene su mrazu i hladnoći. Mišljenja su podijeljena oko toga treba li ptice hraniti zimi ili ne. U očuvanom, prirodnom okolišu, u kojem ptice lako same pronalaze hranu, dodatno hranjenje nepotrebno je s biološkoga i zaštitarskog gledišta. U okolišima u kojima nedostaje prirodnih izvora hrane (primjerice u umjetnim okolišima, naseljenim područjima itd.), dodatno hranjenje ptica vrijedno je razmotriti. Hranilišta treba koristiti samo dok je snijeg na tlu. Sjemenke treba držati suhima, a posude za zrnje čistima. Vodu, kruh i slanu hranu ne treba davati. Najprikladnija hrana su sjemenke suncokreta, zob, kukuruz i druge žitarice.
Tijekom sušnih razdoblja u godini važnije je pticama osigurati pojilišta nego hranu. Voda se može davati u za to izrađenim posudama ili bilo kakvoj drugoj plitkoj posudi. Treba paziti da posude za vodu ne budu preduboke.
Posebni rezervat biljnog i životinjskog svijeta
Zbog svoje važnosti za opstanak biljnog svijeta koji se inače rijetko nalazi duž 800 km duge istočne jadranske obale, te kao stanište brojnih ugroženih vrsta vodozemaca, gmazova i ptica, Solila su 2007. godine stavljena pod zaštitu kao posebni rezervat biljnog i životinjskog svijeta, prvi takve vrste na crnogorskoj obali i prvo zaštićeno područje bilo koje vrste na obali od 1968. godine, kada je velik broj plaža stavljen na popis.
Solila su Emerald područje prema Bernskoj konvenciji i IBA (Important Bird Area – Važno područje za ptice) u Crnoj Gori.
Pomozite pticama
Umjetna gnijezda (kućice za ptice) prvenstveno naseljavaju ptice koje se gnijezde u šupljinama, u stablima ili pukotinama stijena. Najbolji način zaštite tih ptica jest očuvanje što većeg broja prirodnih šupljina – a ako njih nema, možemo osigurati one koje je izradio čovjek. To je dobar način da privučemo velik broj ptica u svoje voćnjake i vrtove, gdje lako možemo promatrati njihovu svakodnevnu aktivnost.
Zima je vrijeme odabira, kada preživljavaju samo najotporniji. Sve ptice koje prezimljuju u našem kraju prilagođene su mrazu i hladnoći. Mišljenja su podijeljena oko toga treba li ptice hraniti zimi ili ne. U očuvanom, prirodnom okolišu, u kojem ptice lako same pronalaze hranu, dodatno hranjenje nepotrebno je s biološkoga i zaštitarskog gledišta. U okolišima u kojima nedostaje prirodnih izvora hrane (primjerice u umjetnim okolišima, naseljenim područjima itd.), dodatno hranjenje ptica vrijedno je razmotriti. Hranilišta treba koristiti samo dok je snijeg na tlu. Sjemenke treba držati suhima, a posude za zrnje čistima. Vodu, kruh i slanu hranu ne treba davati. Najprikladnija hrana su sjemenke suncokreta, zob, kukuruz i druge žitarice.
Tijekom sušnih razdoblja u godini važnije je pticama osigurati pojilišta nego hranu. Voda se može davati u za to izrađenim posudama ili bilo kakvoj drugoj plitkoj posudi. Treba paziti da posude za vodu ne budu preduboke.
