Turizam – Najveće priznanje za kvalitetu jedne plaže je ekološko obilježje Plava zastavica. Nju dodjeljuje međunarodni žiri sastavljen od predstavnika Europske unije i Svjetske turističke organizacije. Simbol je strogo postavljenih ekoloških standarda te kvalitetnih sanitarnih i sigurnosnih usluga. Plava zastavica podrazumijeva da je ispunjeno 27 kriterija iz četiriju područja: kvaliteta vode (mora); ekološko obrazovanje i informiranost; ekološki menadžment; sigurnost i usluge. Zastavica se dobije po ispunjenju svih obveznih i najvećeg broja preporučenih kriterija. Vrijedi za jednu sezonu i svaki sljedeći put komisija utvrđuje zaslužuje li nagrađeni objekt ponovno dobivanje Plave zastavice. Godine 2004. u Crnoj Gori prvi su se put zavijorile Plave zastavice na šest plaža. (podatak sa službene stranice Turističke organizacije Crne Gore) 1-Dobreč, poluotok Luštica 2-Carine, Risan 3-Plavi horizonti, uvala Pržno na poluotoku Luštica 4-Mogren, nadomak Starog grada Budve 5-Miami, Velika plaža, Ulcinj 6-Tropicana, Velika plaža, Ulcinj

Ovo ekološko obilježje obogaćuje turističku ponudu i upotpunjuje sliku ekološke Crne Gore. Jedan od inicijatora akcije jest Zoran Banićević, vlasnik plaže Dobreč i nositelj Plave zastavice: ''Budući da se dugo bavim problemom ekologije i zaštite prirode, redovito pratim što se događa u svijetu, pa sam tako naišao i na nagradu Plava zastavica. Poslao sam prijedlog Ministarstvu i Morskom dobru da oni sa svojih pozicija razmotre tu problematiku te da se eventualno ja sa svojom plažom kandidiram za Plavu zastavicu. Tako smo prošle godine imali sastanak na kojemu sam dobio certifikat da mogu konkurirati, a ove sam godine dobio i Plavu zastavicu''. Banićević je, u uvali Dobreč, prije tri godine, počeo s kultiviranjem šljunkovite plaže, dostupne samo s mora.

Dobreč se nalazi na poluotoku Luštica, u uvali, na samom ulazu u Bokokotorski zaljev. Iznimni mir i mikroklima, koju stvara okolna tipično mediteranska vegetacija, utjecali su na ime uvale, ali i na određenu izoliranost Dobreča.

''Ja sam se i prije bavio istim poslom, samo sam imao plažu na Žanjicama i kad god bih barkom prolazio ovuda razmišljao sam da bi se tu nešto moglo učiniti.

Onda sam prije tri godine zatražio od Morskog dobra da zajedno obiđemo ovu plažu, do koje se tada nije moglo prići ni barkom, jer je bilo dosta stijena koje su pregrađivale ulaz u uvalu, nego smo morali na jedno pedesetak metara od plaže pristati barkom i onda preko obalnih stijena doći dovde'', kaže Zoran Banićević. Zatim je korak po korak počelo osvajanje divlje ljepote usred civilizacije, naravno sve vođeno strogim kodeksima ekologije kojih se Banićević strogo pridržava. Kao što je već rečeno, do uvale i plaže Dobreč nema pristupa s kopnene strane. To znači da je zaleđe netaknuto i nezagađeno. Sve je na plaži građeno od kamena i drva, što upotpunjuje ekološku sliku.

Slatkom se vodom opskrbljuje s izvora koji se ispod stijena ulijeva u more, a koji je Banićević kaptirao. Iz njega je pumpom i slobodnim padom proveo vodu do tuševa, šanka, kuhinje i toaleta. Prva kabina za pušenje u Crnoj Gori nalazi se na plaži Dobreč.

Originalnost Dobreča ogleda se i kroz ponudu. Na jelovniku možete naći svježe žive morske ježince, živa morska jaja, juhu od morskog kamena i novost ovoga ljeta, ''montenegro shark'' juhu, koja se priprema od peraja morskih pasa koji se ulove tu, u čistome moru.

Ukrašena Plavom zastavicom, plaža Dobreč, sa svojih šesto kvadrata inteligentno kultivirane, a sačuvane prirode, predstavlja primjer ponude za eventualni vrhunski turizam i posve se uklapa u slogan "Montenegro – Natural Beauty". Nebojša Mandić