Želite li se kupati u čistome, toplome moru, na lijepim pješčanim plažama, zaboraviti euforiju industrijskog načina života, zaboraviti kako izgledaju smog i onečišćeni zrak, ukratko, želite li se odmoriti? Ne morate ići na neki od pacifičkih arhipelaga, sve to možete pronaći usred Europe, u Crnoj Gori. Takva vas egzotika čeka u srcu Sredozemlja, na jugu Europe, u jednoj od zemalja koje su činile uniju Srbije i Crne Gore, u zemlji koju od Italije dijeli Jadransko more. Zbog svojeg položaja Crna Gora pripada središnjem Sredozemlju i nalazi se samo sat vremena leta od Rima ili Budimpešte, odnosno sat i pol od Züricha. Na jugu dijeli morsku granicu s Italijom; na istoku i sjeveru graniči sa Srbijom i Albanijom, a na zapadu s Bosnom i Hercegovinom te Hrvatskom.

Osim svojih međunarodnih zračnih luka u Podgorici i Tivtu, do Crne Gore se zrakoplovom može doći i preko dubrovačke zračne luke Čilipi, koja je udaljena 22 km od Herceg Novog. Nacionalna tvrtka održava redovne letove iz zračnih luka Tivta i Podgorice za Beograd, Budimpeštu, Beč, Zürich, Frankfurt, Ljubljanu i Rim. „Montenegro airlines” ima letove iz Podgorice za Beograd (svaki dan u 7.50 i 17.30), Zürich (srijedom, petkom i nedjeljom u 10.50), Frankfurt (srijedom u 11.35, petkom u 15.30 i nedjeljom u 10.45), Budimpeštu (ponedjeljkom i četvrtkom u 7.30), Ljubljanu (srijedom i subotom u 10:20) i Rim (ponedjeljkom i petkom u 10:20), a iz zračne luke Tivat svakodnevno za Beograd u 8:30 i 16:30. Zračna luka Golubovci (Podgorica) – do grada Podgorice 12 km, Kolašina 80 km, Žabljaka 170 km, Budve 62 km, Bara 65 km.

Zračna luka Tivat – do grada Tivta 3 km, Budve 20 km, Herceg Novog 20 km, Kotora 4 km, Bara 60 km, Ulcinja 84 km. Osim graničnih prijelaza u međunarodnim zračnim lukama, postoje i cestovni prijelazi: s Hrvatskom kod Debelog Brijega, s Bosnom i Hercegovinom kod Sitnice, Vilusa, Vraćenovića, Šćepan Polja i Metaljke te s Albanijom kod Božaja i Sukobina. Zemlje s kojima Crna Gora ima poseban sporazum oslobođene su obveznog osiguranja vozila na tim prijelazima, pa zelena karta vrijedi za: Albaniju, Andoru, Austriju, Belgiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Cipar, Češku Republiku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Mađarsku, Maroko, Maltu, Njemačku, Grčku, Island, Irsku, Italiju, Latviju, Luksemburg, Makedoniju, Moldaviju, Norvešku, Portugal, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju, Španjolsku, Švedsku, Švicarsku, Nizozemsku, Veliku Britaniju, Tunis, Tursku, Ukrajinu, Izrael i Iran.

U Crnu Goru se može ući i na graničnim prijelazima u lukama Bara, Budve, Kotora i Herceg Novog, koje su pomorske veze sa svijetom, a redoviti putnički i teretni pomorski promet odvija se na linijama Bar–Bari i Bar–Ancona. Možete doći i morem preko Dubrovnika, čija je luka udaljena oko pedeset kilometara od Herceg Novog. „Prekooceanska plovidba Bar” brodovima JAVOR, ALBA i STEFAN plovi iz Barija (Italija) za Bar svaki dan osim nedjelje, s polascima u 21:00 i 22:00, te iz Bara za Bari istim brodovima svaki dan osim subote, s polascima u 21:00 – 22:00. Talijanska tvrtka brodom VENECIJA plovi iz Ancone za Bar srijedom u 18:00 te iz Bara za Anconu četvrtkom u 18:00. Samo je putovnica dovoljna da u našu zemlju uđu građani sljedećih zemalja: Albanije, Australije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bjelorusije, Bugarske, Belgije, Danske, Francuske, Nizozemske, Italije, Kanade, Luksemburga, Latvije, Litve, Mađarske, Monaka, Malte, Makedonije, Moldavije, Njemačke, Norveške, Velike Britanije, Irske, Španjolske, Portugala, Grčke, Švedske, Finske, Švicarske, Islanda, Cipra, Lihtenštajna, San Marina, Vatikana, Andore, Estonije, Češke Republike, Slovačke, Poljske, Rusije, Ukrajine, Rumunjske, Slovenije, Hrvatske, SAD-a, Novog Zelanda, Japana i Izraela. Građani ostalih zemalja trebaju vizu za ulazak u Crnu Goru. Službena je valuta u Crnoj Gori euro (EUR; €) – zajednička europska valuta, a ostale se valute mogu mijenjati u mjenjačnicama u svim komercijalnim bankama. Pri ulasku u Crnu Goru stranci nemaju ograničenja u pogledu iznosa novca koji mogu donijeti sa sobom, a iz zemlje se ne može iznijeti više od 500 eura koji nisu prijavljeni pri ulasku.

Najjednostavnija, a vjerojatno i najisplativija gospodarska grana u Crnoj Gori jest turizam. Riječ je o pomorskom turizmu, ali i svim drugim oblicima, od planinskog i lovnog do zdravstvenog, u kojem se posebno ističe izvrsna suradnja Mediteranskoga zdravstvenog centra u Igalu s državom Norveškom i zdravstvenim ustanovama te nordijske zemlje, čiji su građani stalni posjetitelji Igala. Među ostalim, sliku Crne Gore upotpunjuje činjenica da je u Ujedinjenim narodima registrirana kao prva ekološka država. U taj mozaik ulaze i četiri nacionalna parka: „DURMITOR” – površine 39.000 hektara, „BIOGRADSKA GORA” – površine 5.400 hektara, „SKADARSKO JEZERO” – površine 40.000 hektara i „LOVĆEN” – površine 6.400 hektara. U Crnoj Gori je 2003. godine boravilo ukupno 599.430 gostiju (10,7 % više nego 2002.), od čega 141.787 stranih gostiju.

Ostvareno je ukupno 3.976.266 noćenja (7,8 % više nego 2002.), od čega 915.738 noćenja stranih gostiju. Obalna središta: Ulcinj (Velika plaža, Ada Bojana), Bar (Sutomore, Čanj), Budva (Petrovac, Miločer, Sveti Stefan, Bečići), Tivat (Donja Lastva, Radovići), Kotor (Risan, Perast, Prčanj) i Herceg Novi (Bijela, Igalo). Planinska središta: Žabljak (Durmitor), Kolašin (Bjelasica), Berane (Lokve), Rožaje (Turjak). Zdravstveni turizam: Institut za rehabilitaciju – Vrmac. Lovni turizam: lovišta su: Skadarsko jezero, Durmitor, Bjelopavlićka ravnica, Crmnica. Informacije preuzete od Turističke organizacije Crne Gore