
Ulcinj je najjužniji primorski grad Crne Gore, mjesto na kojem se Jadran susreće s bogatom mješavinom albanskih, otomanskih i mediteranskih uticaja, stvarajući atmosferu kakvu nećete naći nigdje drugdje na crnogorskom primorju. Smještena na stjenovitom rtu, drevna tvrđava Starog grada bdije nad ovim vodama više od dva milenijuma, a njeni kameni bedemi zatvaraju zbijeni splet uličica, malih muzeja i restorana koji služe svježu ribu s prepoznatljivim duhom južnog Balkana. Glavna atrakcija je Velika plaža — izvanredan neprekinut pojas sitnog tamnog pijeska koji se proteže 13 kilometara jugoistočno od grada, čineći je jednom od najdužih plaža u Evropi. Njene plitke, blago nagnute vode i pouzdani ljetni vjetrovi pretvorili su je u jednu od vodećih destinacija za kajtsurfing na Mediteranu, s nekoliko škola i iznajmljivačkih punktova duž obale. Na krajnjem jugoistočnom kraju rijeka Bojana se razgranava u divlju deltu u kojoj leži ostrvo Ada Bojana — boemsko utočište poznato po ribljim restoranima uz rijeku, vodenim sportovima i jednoj od najpoznatijih nudističkih plaža u Evropi. Osim plaža, Ulcinj nudi obilje prirodnih ljepota. Solane na rubu grada čine važno močvarno stanište na kojem se okupljaju jata flamingosa, pelikana i drugih ptica selica, što ga čini rajem za posmatrače ptica. Okolno zaleđe, sa svojim maslinjacima i razasutim selima na brežuljcima, nagrađuje istraživanje automobilom ili biciklom. Ulcinj je udaljen otprilike 30 minuta od podgoričkog aerodroma (TGD), a dostupan je i s međunarodnog aerodroma u Tirani u susjednoj Albaniji. Jedinstven kulturni karakter grada, izuzetne plaže, vjetroviti sportovi svjetske klase i istinski topla gostoljubivost čine ga jednom od najosobenijih i najnagrađivanijih destinacija na cijeloj jadranskoj obali.
Kultura i istorijaU ulcinjskom Starom gradu, trg na kojem su gusari nekad prodavali zarobljenike danas nosi Cervantesovo ime — zahvaljujući upornoj legendi da je pisac Don Kihota ovđe bio zatočen i da Dulsineja čuva śećanje na Dulcigno.
Kultura i istorijaDžamija iz 14. vijeka koja je ulcinjskim pomorcima služila i kao svjetionik, obnovljena od strane Ibrahim-paše Skadarskog, srušena od vojske 1931. godine — i ponovo podignuta 2012.
Kultura i istorijaUz kanal koji je 1885. godine dobio ime po kraljici Mileni, ulcinjske drvene dizalice za mreže — kalimere — održavaju u životu ribarsku tradiciju koja je 2017. proglašena nematerijalnim kulturnim dobrom.
Kultura i istorijaSagrađena kao mletačka crkva 1510. godine i pretvorena u džamiju nakon osmanskog osvajanja 1571, ulcinjska Crkva-džamija danas je muzej čiji nalazi sežu sve do 5. vijeka prije nove ere.