Dobrota je jedno od mjesta na našem primorju gdje je još uvijek moguće vidjeti svu raskoš nekadašnje Boke i plemenitog Kotora, iz vremena kada su jedrenjaci, poput onog koji je pripadao čuvenom kapetanu Ivu Vizinu, plovili svjetskim morima, noseći ugled ovih krajeva i donoseći veliko bogatstvo pomorskim kućama duž ovog zaliva. Vizin je svojom barkom Splendido oplovio svijet između 1852. i 1859. godine, kao prvi pomorac s ovih obala koji je to učinio, a on je tek najčešće pominjano ime među desetinama drugih.
Naselje koje su podigli kapetani
Dobrota se nalazi u neposrednoj blizini drevnog Kotora, s pogledom prema Vrmcu preko vode, i pruža se nekoliko kilometara kao jedinstvena traka kamenih kuća, jednu ili dvije parcele duboka, između planine i mora. Nema trga ni centra u uobičajenom smislu. Naselje je sama obala, a taj oblik proizlazi direktno iz onoga od čega je Dobrota živjela.
Od 17. vijeka nadalje njene porodice, među njima kuće Ivanović, Tripković, Radimiri, Dabinović, Kamenarović i Milošević, gradile su, posjedovale i vodile trgovačke brodove koji su trgovali širom Mediterana i dalje. Svaka uspješna porodica podizala je svoju palatu na sopstvenom dijelu obale, sa sopstvenim pristaništem i spremištem za čamce ispod. Venecija je mjesto formalno priznala 1717. godine, kada je dobrotska flota već brojala desetine prekookeanskih brodova. Novac se kući vraćao kao kamen: barokne fasade, izrezbareni balkoni, porodične kapele i mostići koji nose obalnu stazu preko potoka što se spuštaju s brda.
Crkve, palate i čipka
Veliki broj crkava, kao u Perastu, Prčanju i drugim mjestima u Boki Kotorskoj, svjedoči o čvrstoj vjeri starih Dobroćana. Crkva Svetog Mateja potiče iz 17. vijeka i čuva slike koje su pomorske porodice donijele ili platile, uključujući i Bogorodicu koja se dugo pripisivala krugu Đovanija Belinija. Dalje uz obalu stoji veća župna crkva Svetog Eustahija iz 18. vijeka, čija riznica čuva primjerke dobrotske čipke, finog veza koji su izrađivale kapetanske žene i kćeri tokom dugih mjeseci dok su muškarci bili odsutni, i koja se dugo ubrajala među najbolje zanatske tradicije zaliva.
Većina palata i dalje je u privatnom vlasništvu i čitaju se sa šetališta, a ne iznutra, što nije veliki gubitak: njihova poenta je oduvijek bila lice koje su okretale ka vodi. Zajedno s Kotorom, Perastom i Prčanjem, Dobrota se nalazi unutar područja svjetske baštine UNESCO-a koje obuhvata prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, zbog čega obala i danas uglavnom izgleda kao prije dva vijeka. Ovdje se nalazi i Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, koji proučava isti onaj zaliv iz kojeg su kapetani isplovljavali.
Šetnja obalom
Šetalište u Dobroti vodi nekoliko kilometara duž obale pored bezbroj malih kamenih mostova i starih palata, jedinstvenih i raskošnih kao nigdje drugdje. Ravno je, popločano i besplatno, i to je najbolja stvar koju možete raditi u ovom mjestu. Prošetajte njime polako, najbolje rano ujutro kada je more mirno a suprotna strana zaliva izlazi iz sjenke, i niz kapija, kapela, porodičnih grbova i alki za vezivanje čita se kao neprekidan zapis o jednoj djelatnosti.
Kupanje je s kamenih i betonskih platformi s ljestvama, a ne s pijeska, jer se dno zaliva ovdje brzo obrušava, a voda je duboka i čista. Dobrota je i mjesto s veoma dobrim restoranima i malim primorskim kafeima gdje se zaista može uživati u atmosferi stare Boke. Moguće je pronaći i veoma privlačan smještaj, dio njega u originalnom ambijentu starih palata, koje su pretvorene u apartmane i male hotele.
Kako doći
Dobrota počinje tamo gdje se Kotor završava. Od Sjevernih vrata starog grada do prvih palata je deset do petnaest minuta hoda, i to je daleko najbolji pristup. Lokalni autobusi saobraćaju obalnim putem, taksi je jednostavno naći, a vozači treba da znaju da je obalni put uzak i s ograničenim parkingom, pa ostavljanje automobila u Kotoru i pješačenje obično oduzima manje vremena nego vožnja. Aerodrom Tivat je udaljen oko 10 km, Perast je kratka vožnja dalje uz zaliv, a putnici koji dolaze iz Hrvatske mogu pratiti naš vodič za rutu Dubrovnik – Kotor.
Kada doći
Kasno proljeće i septembar do oktobra najbolji su mjeseci: topla voda, duga svjetlost i nimalo ljetnje gužve na obalnom putu. Dobrota je mirnija od Kotora u svako doba godine, u čemu je i velik dio njene privlačnosti, iako se popunjava uveče kada se putnici s kruzera i jednodnevni posjetioci šire sjeverno iz starog grada. I zima ima svoje razloge, kada bura ispere zaliv do vedrine a planine iza njega stoje pod snijegom, ali očekujte kišu, jer je ovo jedan od najkišovitijih kutaka Mediterana.
Gospodin Vjeko Radimir poslao nam je ove divne fotografije Dobrote, na čemu smo mu veoma zahvalni. Poziv važi za sve: pošaljite nam fotografije mjesta u kojima živite ili koja ste posjetili, kako bi svi krajevi i naselja Crne Gore bili što ravnomjernije zastupljeni na našem sajtu.
