Teritorija općine Bijelo Polje sastoji se od područja koje se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Crne Gore. Ona pokriva površinu od 924 km² i ima 46.051 stanovnika. Teritorija ove općine je dolinsko-planinska oblast, koju predstavljaju oblasti i riječne doline. Takva reljefna struktura ima povoljne uslove za razvoj nekoliko grana poljoprivredne proizvodnje. Planine koje okružuju ovo područje su: s juga Bjelasica (2.137 m) i sa sjevera Lisa (1.509 m). Slivovi rijeka Lima, Bistrice, Ljuboviđe i Ljesnice jasno se ističu. Naselja su koncentrirana uglavnom u dolinama ovih rijeka. Bijelo Polje ima vrlo pogodnu lokaciju. Nalazi se na raskrsnici važnih puteva. Klima je umjereno-kontinentalna s relativno hladnim zimama i toplim ljetima. Četiri godišnja doba su jasno izražena. Limska dolina i njene pritoke privlačile su ljude da u njoj žive od davnina. Lokalitet iz perioda prahistorije otkriven je u selu Bijedići. To su ostaci zemljanih posuda različitih veličina, oblika i tehnika. Tragovi života Ilira i ostalih najstarijih stanovnika naših krajeva također su otkriveni u ovoj oblasti. Međutim, ostaci rimske kulture su brojniji i pouzdaniji dokazi o naseljavanju života u lokalnim riječnim dolinama. Sačuvana je tradicija da je crkva sv. Nikole u Nikoljcu (predgrađe Bijelog Polja) izgrađena na temeljima starijeg hrama koji datira iz rimskih vremena. Kamen s latinskim natpisom čuva se u crkvi, što to potvrđuje. U Zatonu je 1963. godine iz temelja crkve sv. Jovana iskopan nadgrobni kamen s latinskim natpisom. Drugi hram također je otkriven u Zatonu "koji nije mlađi od 6. vijeka." Nije u potpunosti iskopan ni proučavan, ali je to, među ostalim, siguran dokaz ljudskog nastanjivanja prije dolaska Slavena.

Gotovo da nema naselja u ovoj oblasti gdje nema ostataka crkava, starih grobalja ili ostalih spomenika - svjedoka razvijenog života u srednjem vijeku. Manastiri: Vranštica, Kumanica, Sv. Bogorodica u Voljavcu, Sv. Trojica u Majstorovini, Sv. Toma na Brzavama i mnogi drugi imaju svoju bogatu historiju. U svima njima postojale su manastirske škole gdje su mladi klerici obučavani te pisali i prepisivali liturgijske knjige. Istraživači su podijeljenog mišljenja o dobu i imenu naselja na mjestu današnjeg Bijelog Polja. Neki tvrde da je Bijelo Polje postojalo već u srednjem vijeku, drugi se s tim ne slažu, zatim neki vjeruju da je Nikolj-Pazar starije naselje, a drugi da je to isto naselje samo drugačije nazvano. Neosporno je da se s pojavom crkve sv. Petra i Pavla s kraja 12. vijeka, u kojoj je od sredine 13. vijeka bilo sjedište Humske biskupije, tj. "Limske mitropolije", koja je od 1405. do 1408. godine bila spomenuta kao karavanska postaja dubrovačkih trgovaca, moralo razviti naselje koje će kasnije postati gradom-varošicom. U Limskoj povelji Uroša I Pruska se spominje sa selom Lipnica. Čak i danas može se čuti predaja među starijim stanovnicima da se cijeli donji dio Bijelog Polja naziva tim imenom. Pruska je, dakle, ime najstarijeg naselja koje se pojavljuje oko temelja crkve sv. Petra. Postupno se razvilo u današnje Bijelo Polje. Bijelo Polje prvi je put spomenuto pod tim imenom 28. juna 1589. godine. Tada je Radule Radoslavčev Krasović "iz Bijelog Polja" ovlastio Zuana Lorencinija iz Kotora da ga predstavlja u trgovačkim poslovima. Najprihvatljivijim se čini mišljenje onih istraživača koji vjeruju da je Nikolj-Pazar samo starije ime Bijelog Polja. Takvu tezu je prvi put iznio Ilarion Ruvarac. Njega je "opovrgnuo" Stojan Novaković, tvrdeći da je Bijelo Polje novo naselje "koje je nastalo nakon što se staro preselilo ili na drugi način nestalo." Prema legendi, grad je nazvan "Bijelo Polje" prema bijelim cvjetovima koji su rasli na nenaseljenom, sadašnjem gornjem dijelu grada. U proljeće, kada cvjetaju, ravnica ima izgled bijelog polja. U dubrovačkim knjigama grad se naziva "Bielo-poglie". Turci su ga zvali Akovo, što u prijevodu znači Bijelo Polje.

Bijelo Polje i njegova okolina obiluju prirodnim resursima, izuzetnom ljepotom krajolika i zanimljivom pozicijom reljefa, što putnicima i turistima pruža ugodan i prijatan odmor. Na udaljenosti od samo 3 km pored rijeke Lima nalazi se veoma atraktivno turističko mjesto Kisjele vode. Ovo omiljeno mjesto za piknik, ugodno za odmor, ima bogate izvore mineralne vode s ljekovitim svojstvima, kao što je Vrnjačka Banja. Okolina Kisjelih voda prekrivena je zelenilom i listopadnim šumama. Ovdje putnici, kao i turisti, mogu imati prijatan odmor. U neposrednoj blizini Kisjelih voda nalaze se dva poznata manastira: Manastir sv. Petra iz 12. vijeka, zadužbina Kneza Miroslava, i Manastir sv. Nikolaja iz 14. vijeka s očuvanim freskama iz 14. do 16. vijeka - koji ljubiteljima starina pružaju izuzetno sveobuhvatne utiske i boravak u ovoj regiji.