Između Pržna i Svetog Stefana obala se nakratko pretvara u vrt. Borovi, cedrovi i maslinjaci prekrivaju niski rt Miločer, a u njegovom srcu, okrenuta polumjesecu savršenog pijeska, stoji kamena vila s lučnim ložama koja izgleda kao da je izrasla iz terasa oko sebe. To je Vila Miločer, ljetna palača jugoslavenske kraljevske porodice — a dvije plaže pod njenim nogama, Kraljeva i Kraljičina plaža, provele su posljednju deceniju u središtu najpraćenijeg spora o nekretninama u Montenegru. Priča se proteže od kraljevskog atentata do nagodbe iz 2025. godine, a najbolje se priča stojeći pod borovima.
Palača dovršena prekasno
Gradnja vile započeta je 1934. godine za kralja Aleksandra I Karađorđevića i kraljicu Mariju, prema projektu beogradskog arhitekte Dragomira Tadića, u maniru zapadnoevropskih primorskih rezidencija koje je Tadić poznavao iz svog školovanja. U oktobru te iste godine Aleksandar je ubijen u Marseilleu. Gradnja se nastavila, a kada je kuća dovršena 1936. godine, pripala je udovici: kraljica Marija ovdje je narednih godina ljetovala sa sinovima, a stariji Paštrovići pamtili su je s toplinom — kraljicu koju su u narodu opisivali kao pravu damu i ženu iz naroda. Oko vile je dvor uredio park od nekih osamnaest hektara, zasadivši mediteranske i suptropske vrste iz cijelog svijeta iznad dviju uvala; zbijeni redovi maslina i egzotični cedrovi pod kojima danas hodate upravo su ta sadnja, izrasla u punoj snazi.
Plaže su imena dobile po domaćinstvu. Veći polumjesec ispod vile — sitni pijesak, uokviren parkom — postao je Kraljeva plaža (Miločer plaža); manja, skrovitija uvala smještena iza stijena prema Svetom Stefanu postala je Kraljičina plaža, navodno omiljeno Marijino kupalište i još uvijek, po širokom slaganju, jedna od najljepših uvala na Jadranu.
Titov red
Nakon Drugog svjetskog rata nova Jugoslavija nacionalizirala je imanja Karađorđevića, i Miločer je prešao s jednog šefa države na drugog: Josip Broz Tito koristio je vilu kao povremenu ljetnu rezidenciju, uklopivši je u turistički kompleks koji je od Svetog Stefana i Miločera napravio glamuroznu adresu socijalističke Jugoslavije — obalu Sophije Loren i Kirka Douglasa. Historija se potom ponovila sa čudnom preciznošću. Nova rezidencija planirana za Tita na poljima iza plaže još uvijek nije bila dovršena kada je on umro 1980. godine, i radovi su stali — Miločerov drugi vladar koji je ovdje naručio kuću i nikada u njoj nije živio.
Spor: ko posjeduje kupanje?
U modernom dobu vila i njene plaže uklopljene su u zakup resorta Aman Sveti Stefan, koji je ostrvo, Vilu Miločer i uvale vodio kao jednu ultraluksuznu cjelinu. Onda je došao rez: resort je zatvoren 2021. godine, a uslijedio je petogodišnji spor između operatera i crnogorske države u kojem je pristup plažama bio emotivna srž. Za mještane je šetnja kroz park Miločer i kupanje ispod vile bilo pravo koje su njihovi djedovi uživali i pod kraljevima i pod komunistima; konopci i zaštitari na javnoj obali čitali su se kao nacionalna uvreda. Prazno ostrvo — najpoznatija razglednica Montenegra, mračna pet ljeta — postalo je simbol tog zastoja.
Nagodba postignuta 2025. godine konačno je povukla granice. Gradske plaže Svetog Stefana i Kraljeva plaža ponovo su javne, i to besplatne; Kraljičina plaža ostaje rezervirana za goste Amana; država uzima udio u dobiti resorta; i — tiha prekretnica zakopana u dogovoru — trajna zabrana nove gradnje u parku Miločer zauvijek štiti kraljevsku sadnju. Na osnovu toga, resort je najavio povratak: Vila Miločer otvara vrata gostima 22. maja 2026. godine, a samo ostrvo Sveti Stefan 1. jula 2026. godine, nakon pet godina zatvorenosti. Šta god ko mislio o podjeli — javnost je dobila kraljevu uvalu, gosti su zadržali kraljičinu — borovi po prvi put u svojoj historiji imaju pravnu garanciju.
Šetnja
Čar Miločera je u tome što su njegovi najbolji dijelovi oduvijek bili besplatni: sjenovita staza kroz park, miris borove smole nad vodom, prizor ostrva Sveti Stefan koji se otvara kada zaobiđete posljednji rt. Stara kraljevska obala srce je miločerske etape šetnje Sedam zaliva, koja kroz park dolazi iz Pržna, prolazi pored travnjaka vile i Kraljeve plaže, obilazi Kraljičinu plažu uz stijene i izvodi vas na vidikovac iznad prevlake do ostrva — niz od možda dvadesetak minuta koji stoljeće jugoslavenske historije sažima u jednu šetnju pod drvećem.
Posjeta. Staza kroz park otvorena je za šetače tokom cijele godine i besplatna je: uđite iz Pržna sa sjevera ili iz Svetog Stefana s juga, cijelim putem po ravnom i sjenovitom terenu. Kraljeva plaža je od nagodbe javna i besplatna, mada se ležaljke u sezoni iznajmljuju; Kraljičinoj plaži možete se diviti sa staze, ali u njoj mogu plivati samo gosti Amana kada se resort ponovo otvori. Dođite rano ljetnim jutrima, prije nego što se ležaljke popune, ili u zlatnom satu kada kamen vile i ostrvo u daljini poprime boju ćilibara — i imajte na umu da će od ljeta 2026. godine, po prvi put nakon pet godina, svjetla na ostrvu ponovo gorjeti.
