Smješten ondje gdje se Jadran susreće s Bokom kotorskom, Herceg Novi je grad nalik kaskadnom botaničkom vrtu, u kojem se drevne tvrđave izdižu iz bujnoga mediteranskog zelenila, a strme kamene stube vijugaju pokraj palmi, nasada naranči i stoljetnih crkava. S oko dvije stotine sunčanih dana godišnje te slojevima bosanske, osmanske, mletačke i austrijske povijesti, ima karakter kakav nećete naći nigdje drugdje u Crnoj Gori.
Sadržaj
- Kratka povijest Herceg Novog
- Stari grad i tvrđave
- Manastir Savina
- Plaže
- Igalo i zdravstveni turizam
- Izleti brodom
- Hercegnovska rivijera
- Gdje jesti
- Noćni život i kultura
- Jednodnevni izleti iz Herceg Novog
- Gdje odsjesti
- Kako doći
- Praktični savjeti i česta pitanja
Kratka povijest Herceg Novog
Početkom 1382. godine bosanski se kralj Tvrtko I. Kotromanić našao u nezavidnom položaju. Nije uspio zauzeti Kotor, velebnu trgovačku luku na suprotnoj strani zaljeva. Dubrovački je trgovinski embargo gušio bosansko gospodarstvo, a čitava obala Bosanskog primorja nije imala značajniju luku. Njegovo je rješenje bilo odvažno: na mjestu malog ribarskog naselja na ulazu u Boku kotorsku podigao je novu tvrđavu i proglasio je središtem trgovine solju. Grad koji je te godine utemeljio postat će najmlađe srednjovjekovno naselje na istočnom Jadranu.
Tvrtko je mjesto izvorno nazvao po svetom Stjepanu, no ime se nikada nije primilo. Mještani su ga jednostavno zvali Novi, što znači "nov". Nakon Tvrtkove smrti grad je pripao moćnim humskim velikašima, obitelji Kosača. Naposljetku ga je naslijedio herceg Stjepan Vukčić Kosača. Stjepan je nosio naslov hercega -- slavenskog ekvivalenta vojvode -- pa je grad preimenovan spajanjem njegova naslova s postojećim imenom. Tako je rođen Herceg Novi, hercegov novi grad.
Uslijedio je vrtoglavi slijed vladara. Osmanlije su zauzele grad 1482. i držale ga više od dva stoljeća, gradeći džamije, utvrde i sahat-kulu koja i danas čuva ulaz u Stari grad. Godine 1538. Španjolci su iznenadnim napadom osvojili Herceg Novi i započeli gradnju tvrđave na brežuljku, no već nakon devet mjeseci grad su izgubili natrag u korist Turaka. Mlečani su preuzeli vlast 1687. tijekom Morejskog rata, a za njima su slijedili Austrijanci, dodajući vlastiti sloj baroknoga sklada kroz 18. i 19. stoljeće.
Upravo ta isprepletena baština čini Herceg Novi tako privlačnim. Unutar nekoliko stotina metara možete prošetati od osmanske sahat-kule pokraj mletačkih morskih vrata pa sve do tvrđave koju su izgradili Španjolci, a sve je to okruženo suptropskim vrtovima koje su zasadili Austrijanci. Malo gradova na Mediteranu sažima toliko civilizacija na tako malenom prostoru.
Stari grad i tvrđave
Herceg Novi često nazivaju gradom od 100.001 stube, a taj nadimak opravdava onog trenutka kad napustite obalnu šetnicu. Stari grad strmo se penje uz padinu u labirintu uskih stubišta, lučnih prolaza i malih trgova zasjenjenih oleandrima i bugenvilijama. Udobne cipele za hodanje nužne su.
Sahat-kula
Prirodno polazište svakog razgledavanja jest Sahat-kula, osmanska gradska kula sa satom koja služi kao glavni ulaz u povijesnu četvrt. Sagrađena 1667. po naredbi sultana Mehmeda IV., ta osmerokutna kula visoka 16 metara bila je zamišljena da najavljuje sate dnevne molitve. Brojčanici sata krase sve četiri strane, a kula se nalazi na gradskome grbu i zastavi. Prođite ispod njezina svoda i iz modernoga grada zakoračit ćete u stoljeća naslaganih povijesnih slojeva.
Forte Mare
Neposredno ispod Staroga grada, na samoj razini mora, smjestio se Forte Mare -- morska tvrđava. Njezini temelji potječu iz 14. stoljeća, no građevina je svoj sadašnji oblik dobila za osmanske vladavine, kada su dodani topovi i obrambeni zidovi. Mlečani su joj u 18. stoljeću dali talijansko ime. Danas Forte Mare služi kao kulturna pozornica s ljetnim kinom, kafićem ugrađenim u zidine tvrđave i nesmetanim pogledom na ulaz u zaljev.
Kanli-kula
Popnete li se više, doći ćete do Kanli-kule, čiji turski naziv zlokobno znači "krvava kula". Sagrađena u 16. stoljeću na 85 metara nadmorske visine, ta je golema tvrđava za osmanske vladavine služila i kao obrambeno uporište i kao tamnica. S njezinih su topničkih položaja Turci nadzirali čitav grad i ulaz u zaljev.
Od 1960. Kanli-kula ponovno je oživjela kao jedan od najspektakularnijih amfiteatara na otvorenom na Jadranu. S oko 1.000 sjedećih mjesta i zaljevom koji blista duboko ispod, tijekom ljeta ugošćuje filmske projekcije, koncerte, operne izvedbe i kazališne predstave. Gledati predstavu ovdje dok sunce zalazi nad vodom doživljaj je koji ostaje s vama.
Španjola
Na samome vrhu Staroga grada, na najvišem položaju, dominira Španjolska tvrđava. Španjolci su 1538. osvojili Herceg Novi od Osmanlija i započeli gradnju te utvrde na brežuljku. Grad su držali svega devet mjeseci prije nego što su ga Turci ponovno osvojili, ali su za sobom ostavili temelje tvrđave koja i danas nosi njihovo ime. Osmanlije su gradnju dovršile desetljeće poslije.
Uspon do Španjole strm je, no nagrada je panorama od 360 stupnjeva koja obuhvaća cijeli zaljev, okolne planine i otvoreni Jadran. Podzemni su prolazi nekoć povezivali Španjolu s Kanli-kulom i Forte Mareom, tvoreći objedinjenu obrambenu mrežu.
Manastir Savina
Dvadeset minuta hoda istočno od Staroga grada, smješten među gustim mediteranskim vrtovima na pošumljenoj padini, manastir Savina jedan je od najvažnijih srpskih pravoslavnih manastira na jadranskoj obali. Premda lokalitet seže u 11. stoljeće, svoj je sadašnji oblik dobio u 17. i 18. stoljeću, kada su ovdje utočište našli redovnici koji su bježali pred osmanskim osvajanjem Bosne i Hercegovine.
Kompleks sadrži tri crkve. Najstarija je mala crkva Uspenja iz srednjovjekovnog razdoblja. Za crkvu svetog Save, smještenu na obližnjem brežuljku, vjeruje se da ju je u 13. stoljeću podigao sam sveti Sava. Središnja je građevina Velika crkva, sagrađena između 1777. i 1799. u upadljivom spoju bizantskog, romaničkog i baroknog stila. Njezin ikonostas, koji je oslikao Simeon Lazović, remek-djelo je srpske barokne umjetnosti.
U manastirskoj se riznici čuvaju kristalni križ pripisan svetom Savi iz 13. stoljeća, rukopisno evanđelje iz 1375., bogato ukrašene pozlaćene srebrne ikone i povijesni dokumenti iz više stoljeća. Osim crkava, terasasti vrtovi sa stoljetnim čempresima, visokim palmama i mirisnim mediteranskim grmljem stvaraju ozračje dubokog mira s prekrasnim pogledom na zaljev.
Posjetitelji se trebaju odijevati skromno (pokrivenih ramena i koljena) i održavati pun poštovanja muk, osobito tijekom bogoslužja. Ulaz je besplatan, no dobrovoljni su prilozi dobrodošli.
Plaže
Herceg Novi smjestio se na samome ulazu u Boku kotorsku pa je more ovdje među najčistijima u zaljevu, osvježeno strujama otvorenog Jadrana. Nećete ovdje naći duge pješčane prostore Budvanske rivijere, ali plaže imaju svoj karakter -- šljunčane uvale uokvirene borovim šumama, betonske kupališne platforme i zabačena mjesta dostupna samo brodom.
Gradska i igaljska plaža
Glavna gradska plaža ispod Staroga grada betonska je i šljunčana, posve dovoljna za brzo kupanje i tek nekoliko koraka od kafića i restorana. Igaljska obala odlikuje se dugačkom, plitkom pješčanom plažom koja je omiljena među obiteljima -- blagi nagib znači da se djeca mogu gacati daleko od obale. Plaža u blizini nekadašnje Titove vile osobito je poznata po ljekovitom morskom mulju koji se nakuplja u njezinim plićacima.
Plaža Žanjice
Na poluotoku Luštica, preko uskog tjesnaca na ulazu u zaljev, Žanjice se naširoko smatraju jednom od najljepših plaža u cijeloj Boki kotorskoj. Taj 300 metara dug prostor bijeloga šljunka blago se spušta u izvanredno bistru tirkiznu vodu, s pogledom prema otoku Mamula. Infrastruktura je dobra -- ležaljke, restorani i kabine za presvlačenje. Većina posjetitelja dolazi taksi-brodom s hercegnovske obale, vožnjom od 20 minuta koja je sama po sebi pola zabave.
Plaža Mirište
Uz Žanjice, ali tiše i osamljenije, Mirište je mirna šljunčana uvala s izvrsnim ronjenjem na dah. Možete doplivati do malenog otoka s kapelicom posvećenom Gospi od Mirišta, a obližnje ruševine tvrđave Arza pružaju zanimljivo istraživanje. Mali restoran uz plažu poslužuje lignje s roštilja i jednostavna lokalna jela.
Plaže poluotoka Luštica
Onkraj Žanjica i Mirišta, obala Luštice skriva brojne manje uvale dostupne samo brodom ili pješice obalnim stazama. To su mjesta za putnike koji žele samoću i netaknutu vodu bez ikakve infrastrukture.
Igalo i zdravstveni turizam
Uz Herceg Novi i povezan obalnom šetnicom, Igalo je odredište zdravstvenog turizma davno prije nego što je wellness postao pomodan pojam. Spoj blage mediteranske klime, morskog mulja bogata mineralima i prirodnih mineralnih izvora stoljećima privlači posjetitelje.
Institut dr. Simo Milošević
Središte igaljskog zdravstvenog turizma jest Institut dr. Simo Milošević, osnovan 1949. i danas jedna od najvećih ustanova za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u jugoistočnoj Europi. Izvorno utemeljen kao kupališno-klimatsko lječilište, prerastao je u potpuni centar za medicinsku rehabilitaciju s vlastitim Fakultetom primijenjene fizioterapije i članstvom u Sveučilištu Crne Gore.
Ljekoviti mulj i mineralni izvori
Terapijski mulj, lokalno poznat kao igaljsko blato, nakuplja se u plitkim vodama uz obalu. Njegova su ljekovita svojstva znanstveno potvrđena 1930-ih, kada je francuski Vichy Laboratoires posvjedočio njegovu ljekovitom djelovanju, premda su ga mještani naraštajima koristili protiv bolova u zglobovima, kožnih tegoba i reumatskih oboljenja. I danas ćete vidjeti ljude kako gacaju u plićake igaljske plaže Stara Banja da bi tamni mulj bogat mineralima razmazali po koži.
Prirodni mineralni izvori zvani igaljske slatine izviru duž obale i odavno se uzimaju radi probavnih i metaboličkih dobrobiti. Institut nudi hidroterapiju, balneoterapiju, elektroterapiju, talasoterapiju, prilagođene programe vježbanja, masažu, aromaterapiju i tretmane pomlađivanja. Ne morate biti pacijent da biste uživali u igaljskim zdravstvenim dobrobitima -- javne plaže pružaju besplatan pristup mulju i mineralnim vodama.
Izleti brodom
Jedan od vrhunaca svakog posjeta Herceg Novom jest izlazak na vodu. Položaj grada na ulazu u zaljev znači neposredan pristup dramatičnim obalnim krajolicima, a poludnevni izlet brodom jedno je od onih iskustava koja definiraju odmor.
Klasična ruta
Brodovi polaze sa šetnice Pet danica ili iz luke Škver, krećući prema jugu duž obale poluotoka Luštica do otoka Mamula, Plave špilje i plaže Žanjice.
Otok Mamula
Mamula je maleni stjenoviti otok kojim dominira impozantna kružna tvrđava koju je 1850-ih sagradio austrijski general Lazar Mamula. Tvrđava ima mračnu ratnu povijest, a u novije vrijeme prolazi kroz preuređenje u luksuzno odmaralište. Brodovi polako kruže oko otoka, dajući putnicima vremena da fotografiraju njegove dramatične kamene zidine koje se izdižu iz mora.
Plava špilja
Plava špilja morska je špilja u koju sunčeva svjetlost ulazi kroz podvodni otvor i lomi se kroz bistru vodu, kupajući unutrašnjost u eteričnom plavom sjaju. Brodovi ulaze izravno, a putnici se mogu kupati u svjetlucavoj vodi. Učinak je najdramatičniji sunčanih jutara. Riječ je o uistinu čarobnom doživljaju i jednom od najfotografiranijih prizora crnogorske obale.
Selo Rose
Mnogi izleti prolaze pokraj ili se zaustavljaju u Rosama, sićušnom ribarskom selu na vrhu poluotoka Luštica. Sa svojim kamenim kućama i ležernim ozračjem, Rose se doimaju poput mjesta koje je vrijeme zaboravilo. Neki obilasci posjećuju i obližnji nekadašnji jugoslavenski podmornički tunel uklesan u liticama -- fascinantan relikt hladnog rata.
Računajte na 15 do 25 eura po osobi za kraće izlete (dva sata) te 30 do 60 eura za duže ekskurzije s više zaustavljanja.
Hercegnovska rivijera
Herceg Novi sidrište je šire rivijere koja se proteže 25 kilometara duž sjeverne obale Boke kotorske. Niz manjih naselja, svako sa svojim karakterom, povezan je obalnom cestom i obalnom šetnicom.
Meljine, tri kilometra istočno, imaju vlastite plaže, nekoliko restorana i Lazaret -- nekadašnju karantensku postaju koja je jedna od najstarijih takvih ustanova u Europi. Zelenika, još dalje na istok, ime je dobila po mediteranskoj zimzelenoj biljci i u njoj se nalazi prvi hotel ikad sagrađen u Crnoj Gori, iz 1902. godine. Kumbor, čije ime potječe od talijanskog conborgo (predgrađe), ima neke od najbolje smještenih restorana uz obalu na cijeloj rivijeri. Đenovići tvrde da im povijest seže do grčko-rimskog razdoblja te nude mirno, autentično boravište. Baošići imaju ponosno pomorsko nasljeđe -- u vrhuncu bokeljske pomorske tradicije ovo je malo naselje imalo više od 30 brodova i 50 pomorskih kapetana. Bijela, najistočnije naselje, polazište je trajektne linije Kamenari-Lepetane prema drugoj strani zaljeva.
Gdje jesti
Herceg Novi nadmašuje očekivanja kad je riječ o gastronomiji. Svježi jadranski plodovi mora, crnogorska planinska kuhinja te postojani talijanski, turski i austrijski utjecaji čine uzbudljivu gastronomsku scenu.
Gradska kafana
Nijedan gastronomski vodič ne bi bio potpun bez Gradske kafane, velebnog gradskog kafića i restorana smještenog u dojmljivoj građevini u empire stilu u Njegoševoj ulici. Goste i boeme poslužuje od 1924. godine. Na gornjem je katu kavana s terasom; na donjem je sam restoran, s crnogorskim specijalitetima, jelima talijanskog utjecaja i izvrsnim plodovima mora. Obje su terase okrenute moru, s veličanstvenim pogledom na zaljev.
Objedovanje uz obalu i u Starom gradu
Šetnica Pet danica i područje luke Škver obrubljeni su restoranima koji nude svježe ulovljenu ribu, lignje s roštilja i rižoto od plodova mora uz pogled na zaljev. Većina kupuje izravno od lokalnih ribara. Unutar zidina Staroga grada nekoliko restorana zauzima ugođajne kamene građevine s terasama uglavljenima u strme ulice, poslužujući tradicionalna crnogorska jela uz lakša mediteranska.
Konobe
Za najautentičniji doživljaj potražite konobe -- tradicionalne gostionice s domaćom kuhinjom. Očekujte jela poput buzare (školjke u vinu, češnjaku i krušnim mrvicama), crnoga rižota, svježe ribe s roštilja te njeguškog odreska punjenog pršutom i sirom. Cjelovit obrok uz domaće vino rijetko prelazi 20 do 30 eura po osobi.
Ne odlazite a da niste kušali svježu ribu s roštilja s maslinovim uljem i limunom, njeguški pršut, riblju čorbu te čašu vranca, prepoznatljivog crnogorskog crnog vina.
Nightlife and Culture
Herceg Novi nije provodni grad poput Budve, i upravo je to velik dio njegove draži. Umjesto noćnih klubova, dobivate kino na otvorenom u morskoj tvrđavi, opera pod vedrim nebom u srednjovjekovnom amfiteatru i duge večeri u kafićima uz obalu uz promatranje svjetala koja plešu na zaljevu.
Herceg Fest i filmski festival
Od 1996. JUK Herceg Fest organizira gradski cjelogodišnji kulturni program. Njegov je biser Hercegnovski filmski festival, s projekcijama na ljetnoj pozornici tvrđave Kanli-kula. Festival ima status kulturne manifestacije od posebnog značaja za Crnu Goru.
Ljetni koncerti i izvedbe
Srpanj i kolovoz donose Međunarodni festival umjetničke glazbe Dani muzike, Guitar Art Summer Fest s noćnim koncertima klasične gitare u Starom gradu te Operni festival Operosa Montenegro koji postavlja cjelovite predstave u Kanli-kuli. Forte Mare ugošćuje dodatne koncerte i ljetno kino.
Praznik mimoze
Posjetite li grad u veljači, zateći ćete Herceg Novi u zanosu Praznika mimoze, koji od 1969. slavi žuti cvijet mimoze. Ono što je započelo kao cvjetni hommage preraslo je u mjesec dana dug karneval s maskenbalima, povorkama limene glazbe, mažoretkinjama, festivalom Mimoza, riba i vino duž luke te paljenjem lutke u prirodnoj veličini kojom se obilježava kraj zime.
Kafići i večernji život
Glavni trg, Trg Nikole Đurkovića, i okolne ulice prepuni su kafića koji su društveno srce grada. Ljetnih večeri stolovi se prelijevaju preko trga i duž šetnice. Mještani se zadržavaju uz espresso, rakiju i razgovor, a posjetitelji su srdačno dobrodošli. Nekoliko barova uz obalu ostaje otvoreno do kasno uz koktele i živu glazbu, no ugođaj ostaje opušten.
Day Trips from Herceg Novi
Položaj Herceg Novog na ulazu u Boku kotorsku čini ga izvrsnim polazištem za istraživanje regije.
Kotor
Srednjovjekovni grad Kotor okružen zidinama, lokalitet svjetske baštine UNESCO-a, udaljen je otprilike sat vremena vožnje. Krenite slikovitom rutom duž sjeverne i istočne obale zaljeva ili se poslužite trajektom Kamenari-Lepetane da skratite put. Kotorski je Stari grad jedna od najbolje očuvanih srednjovjekovnih jezgri na Mediteranu, a uspon do tvrđave svetog Ivana pruža jedan od najfotografiranijih pogleda u Europi.
Perast i Gospa od Škrpjela
Perast, sićušni barokni grad na istočnoj obali zaljeva, među najslikovitijim je crnogorskim naseljima. S njegove obale brodovi prevoze posjetitelje do Gospe od Škrpjela, umjetnog otoka s crkvom koja sadrži izvanredne zavjetne slike i tapiseriju koju je, prema predaji, lokalna žena više od 25 godina vezla vlastitom kosom.
Risan
Najstarije naselje u Boki kotorskoj, Risan je nekoć bio prijestolnica ilirske kraljice Teute. Njegova je glavna znamenitost dobro očuvani rimski mozaici iz 2. stoljeća, uključujući rijedak prikaz grčkog boga Hipnosa.
Dubrovnik
Hrvatska je granica udaljena samo 10 kilometara od Herceg Novog, a Dubrovnik se nalazi otprilike 40 kilometara dalje. Računajte na oko 90 minuta uključujući prelazak granice. Dubrovačka veličanstvena Stara gradska jezgra okružena zidinama nezaboravan je jednodnevni izlet.
Planina Orjen
Planina Orjen uzdiže se do 1.894 metra neposredno iza Herceg Novog -- najviši je vrh priobalnog dinarskog lanca i jedno od najkišovitijih mjesta u Europi. Označene staze vode kroz šume, planinske livade i krške krajolike, a pogledi s vrha pružaju se daleko preko Jadrana.
Where to Stay
Herceg Novi nudi smještaj koji se kreće od hotela uz obalu do privatnih apartmana i kamenih kuća u Starom gradu.
Područje Staroga grada smješta vas u središte zbivanja, na korak od tvrđava i restorana. Nekoliko boutique hotela i obnovljenih kamenih apartmana nudi ugođajne boravke, premda strme ulice mogu predstavljati izazov osobama smanjene pokretljivosti. Igalo je idealno za obitelji i posjetitelje koji traže wellness, s ravnim pristupom obali, pješčanim plažama i Institutom dr. Simo Milošević nadohvat ruke. Savina, u blizini manastira, nudi mirniji rezidencijalni doživljaj s veličanstvenim pogledom na zaljev, dok Meljine uravnotežuju mirno okruženje s 15-minutnom šetnjom do centra.
Za putnike sa skromnijim proračunom privatni apartmani nude izvrsnu vrijednost u svim područjima, mnogi s kuhinjama za samostalno pripremanje obroka uz vrhunske lokalne namirnice s obližnjih tržnica.
Getting There
Iz zračne luke Dubrovnik (najbliža)
Zračna luka Dubrovnik (DBV) u Hrvatskoj udaljena je otprilike 30 kilometara. Put traje oko sat vremena, uključujući prelazak granice na Debelom Brijegu, gdje u vrhuncu ljeta može biti gužvi. Dostupni su taksiji, transferi i automobili za najam.
Iz zračne luke Tivat
Zračna luka Tivat (TIV) udaljena je oko 23 kilometra. Najbrža ruta koristi automobilski trajekt Kamenari-Lepetane, vožnju od 10 minuta na najužem dijelu zaljeva. Taksi preko trajekta traje 30 do 40 minuta.
Iz zračne luke Podgorica
Zračna luka Podgorica (TGD) udaljena je otprilike 120 kilometara, oko dva sata vožnje automobilom. Redoviti autobusi povezuju dva grada.
Trajekt Kamenari-Lepetane
Taj je trajekt ključna prometna poveznica između Herceg Novog i ostatka crnogorske obale. Prijelaz traje 10 minuta. Tijekom vrhunca sezone trajekti polaze čim se napune. Automobili stoje otprilike 4,50 eura; pješaci se voze besplatno. Trajekt prometuje tijekom cijele godine.
Autobusom i automobilom
Središnje smješten autobusni kolodvor ima redovite linije prema Kotoru (1 do 1,5 sat), Budvi (2 sata), Podgorici (2,5 sata) i Dubrovniku (1,5 sat). Vožnja automobilom pruža najveću slobodu, premda je parkiranje u blizini Staroga grada ljeti zahtjevno.
Practical Tips and FAQ
Najbolje vrijeme za posjet: lipanj i rujan nude idealnu ravnotežu toplog vremena, mora pogodnog za kupanje i manje gužvi. Srpanj i kolovoz najtopliji su i najživlji. Veljača donosi Praznik mimoze. Svibanj i listopad izvrsni su za razgledavanje i planinarenje.
Koliko dana: tri dana pokrivaju glavne znamenitosti i izlet brodom. Četiri do pet dana dodaje vrijeme na plaži i jednodnevni izlet u Kotor ili Dubrovnik. Cijeli je tjedan opravdan ako želite uključiti planinarenje na Orjenu ili igaljske spa tretmane.
Valuta: Crna Gora koristi euro. Kartice se prihvaćaju u većini restorana i hotela, no manje trgovine i konobe mogu radije primati gotovinu. Bankomati su lako dostupni.
Jezik: crnogorski je lokalni jezik. Engleski se naširoko govori u poslovanju usmjerenom na turiste. Naučite dobar dan, hvala i molim.
Voda i sigurnost: voda iz slavine sigurna je za piće. Grad je vrlo siguran, gotovo bez nasilnog kriminala koji bi pogađao turiste. Strme ulice Staroga grada mogu biti skliske nakon kiše.
Kretanje: grad se najbolje istražuje pješice, ali pripremite se na stube. Lokalni autobusi povezuju naselja rivijere. Vodeni taksiji ljeti prometuju do plaža poluotoka Luštica.
Pristupačnost: obalna šetnica od Igala do centra ravna je, no Stari je grad strm i pun stuba. Naselja rivijere uglavnom su ravnija.
Herceg Novi ne traži pozornost na način na koji to čine neka mediteranska odredišta. Nema zidine savršene poput razglednice kakve ima Dubrovnik niti neposrednu dramatičnost kotorskog smještaja nalik fjordu. Ono što umjesto toga ima jest dubina -- slojevi povijesti koji se otkrivaju polako dok se penjete njegovim beskrajnim stubama, obala koja nagrađuje duge besciljne šetnje, tvrđave preobražene iz oruđa rata u pozornice za umjetnost te tradicija zdravstvenog turizma koja privlači posjetitelje više od stoljeća. To je grad koji vam se postupno uvuče pod kožu, i većina ljudi koji ovdje provedu vrijeme poželi se vratiti. Mještani će vam reći da Herceg Novi bira svoje ljude, a ne obrnuto. Provedite ovdje nekoliko dana i shvatit ćete što time misle.
