Herceg Novi, Crna Gora: Potpuni turistički vodič kroz grad sunca i stepenica

Smješten tamo gdje se Jadran susreće s Bokokotorskim zalivom, Herceg Novi je grad nalik kaskadnom botaničkom vrtu, gdje se drevne tvrđave uzdižu iz bujnog mediteranskog zelenila, a strme kamene stepenice vijugaju pored palmi, narandžinih voćnjaka i vjekovnih crkava. Sa oko 200 sunčanih dana godišnje i slojevima bosanske, osmanske, mletačke i austrijske istorije, ima karakter kakav nema nijedno drugo mjesto u Crnoj Gori.

Table of Contents

• Predloženi itinerari: koliko dana u Herceg Novom?
• Kratka istorija Herceg Novog
• Stari grad i tvrđave
• Manastir Savina
• Muzeji i galerije
• Plaže
• Igalo i zdravstveni turizam
• Izleti brodom
• Hercegnovska rivijera
• Portonovi i Luštica Bay: nova luksuzna rivijera
• Gdje jesti
• Vinarije i degustacije vina
• Noćni život i kultura
• Kultura i manifestacije
• Jednodnevni izleti iz Herceg Novog
• Gdje odsjesti
• Kako doći
• Praktični savjeti i česta pitanja
• Troškovi života i život u Herceg Novom
• Šta kažu putnici
• Ključne činjenice na prvi pogled
• Reference

Predloženi itinerari: koliko dana u Herceg Novom?

Herceg Novi podjednako dobro funkcioniše kao opuštena baza za više dana i kao jedan pun dan na putovanju kroz Boku Kotorsku. Budući da je Stari grad kompaktan, a većina znamenitosti nadohvat pješačenja, najvažnije ćete vidjeti brzo — ali okolna obala, planine i ostrva nagrađuju duži boravak. Kao pravilo, računajte 3–4 dana da biste uživali u gradu bez žurbe.

Jedan dan u Herceg Novom

Počnite jutarnjom kafom na Trgu Belavista (Herceg Stjepan), pa se popnite do Kanli kule zbog panoramskog pogleda prije nego što obiđete Stari grad, Sahat kulu i Forte Mare. Prošetajte dionicom šetališta Pet Danica, svratite na svježe morske plodove u konobu poput Konobe Škver i završite večernjim pićem u nekom od kafea uz more, kao što su Fabrika ili Koffein.

Dva dana

Dodajte poludnevni izlet brodom do Plave špilje, plaže Žanjice i ostrva Mamula, a popodne provedite u manastiru Savina i opuštajući se u Igalu, domu čuvenog ljekovitog morskog blata i Instituta „Dr Simo Milošević“.

Tri do četiri dana

Uz više vremena, otputujte dublje u Boku Kotorsku (Perast i Gospa od Škrpjela), planinarite po Orjenu, obiđite lokalnu vinariju i selo Rose na Luštici. To je i dovoljno vremena da usporite pred brojnim gradskim stepenicama, po kojima je Herceg Novi i dobio nadimak „grad stepenica“.

Kratka istorija Herceg Novog

U prvim mjesecima 1382. godine, bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić našao se u nezgodnoj situaciji. Nije uspio da zauzme Kotor, veliku trgovačku luku na drugoj strani zaliva. Dubrovački trgovinski embargo gušio je bosansku privredu, a cijela obala Bosanskog primorja nije imala značajnu luku. Njegovo rješenje bilo je odvažno: na mjestu malog ribarskog naselja na ulazu u Bokokotorski zaliv, sagradio je novu tvrđavu i proglasio je centrom trgovine soli. Grad koji je te godine osnovao postaće najmlađe srednjovjekovno naselje na istočnom Jadranu.

Tvrtko je mjesto prvobitno nazvao po Svetom Stefanu, ali se to ime nikada nije zadržalo. Mještani su ga jednostavno zvali Novi, što znači "novi". Nakon Tvrtkove smrti, grad je prešao u ruke moćnih humskih gospodara, porodice Kosača. Naposljetku ga je naslijedio vojvoda Stjepan Vukčić Kosača. Stjepan je nosio titulu hercega — slovenski ekvivalent za vojvodu — pa je grad preimenovan tako što je njegova titula spojena sa postojećim imenom. Tako je nastao Herceg Novi, hercegov novi grad.

Uslijedio je vrtoglav niz vladara. Osmanlije su zauzeli grad 1482. godine i držali ga više od dva vijeka, gradeći džamije, utvrđenja i sahat-kulu koja i danas čuva ulaz u Stari grad. Godine 1538. Španci su iznenadnim napadom zauzeli Herceg Novi i počeli da grade tvrđavu na brdu, ali su svega devet mjeseci kasnije grad ponovo izgubili od Turaka. Mlečani su preuzeli vlast 1687. godine tokom Morejskog rata, a za njima su uslijedili Austrijanci, koji su tokom 18. i 19. vijeka dodali svoj sloj barokne elegancije.

Upravo to isprepleteno nasljeđe čini Herceg Novi tako privlačnim. U rasponu od nekoliko stotina metara možete proći od osmanske sahat-kule, pored mletačke morske kapije, sve do tvrđave koju su sagradili Španci, a sve to okruženo suptropskim vrtovima koje su zasadili Austrijanci. Malo gradova na Mediteranu sabija toliko civilizacija na tako mali prostor.

Stari grad i tvrđave

Herceg Novi često nazivaju gradom od 100.001 stepenice, i tu titulu zaslužuje istog trenutka kada napustite obalnu šetnju. Stari grad se strmo penje uz padinu u lavirintu uskih stepeništa, lučnih prolaza i malih trgova zasjenjenih oleanderom i bugenvilijom. Udobne cipele za hodanje su neophodne.

Sahat-kula

Prirodna polazna tačka za svako razgledanje jeste Sahat-kula, osmanska kula sa satom koja služi kao glavna kapija u istorijsko jezgro. Sagrađena 1667. godine po naredbi sultana Mehmeda IV, ova osmougaona kula visoka 16 metara bila je zamišljena da objavljuje časove dnevne molitve. Brojčanici sata krase sve četiri strane, a kula se nalazi na grbu i zastavi grada. Prođite ispod njenog svoda i iz modernog grada zakoračujete u vjekovima naslaganu istoriju.

Forte Mare

Tačno ispod Starog grada, na samoj obali, smjestio se Forte Mare — morska tvrđava. Njeni temelji datiraju iz 14. vijeka, ali je građevina dobila svoj današnji oblik tokom osmanske vladavine, kada su dodati topovi i odbrambeni zidovi. Mlečani su joj u 18. vijeku dali italijansko ime. Danas Forte Mare služi kao kulturni prostor sa ljetnim bioskopom, kafeom ugrađenim u zidine tvrđave i nesmetanim pogledom preko ulaza u zaliv.

Kanli-kula

Popnite se više i stići ćete do Kanli-kule, čije tursko ime zlokobno znači "krvava kula". Sagrađena u 16. vijeku na 85 metara nadmorske visine, ova ogromna tvrđava služila je istovremeno kao odbrambeno uporište i zatvor pod osmanskom vlašću. Sa svojih topovskih položaja, Turci su kontrolisali cijeli grad i ulaz u zaliv.

Od 1960. godine, Kanli-kula je preporođena u jedan od najspektakularnijih amfiteatara na otvorenom na Jadranu. Sa oko 1.000 sjedišta i zalivom koji blista daleko ispod, tokom ljeta ugošćuje filmske projekcije, koncerte, operske predstave i pozorište. Gledati predstavu ovdje dok sunce zalazi nad vodom doživljaj je koji ostaje s vama.

Španjola (španska tvrđava)

Na samom vrhu Starog grada, španska tvrđava dominira najvišim terenom. Španci su Herceg Novi oteli Osmanlijama 1538. godine i počeli da grade ovo utvrđenje na brdu. Grad su držali samo devet mjeseci prije nego što su ga Turci ponovo zauzeli, ali su za sobom ostavili temelje tvrđave koja i danas nosi njihovo ime. Osmanlije su završili izgradnju deceniju kasnije.

Uspon do Španjole je strm, ali nagrada je panorama od 360 stepeni koja obuhvata cijeli zaliv, okolne planine i otvoreni Jadran. Podzemni prolazi nekada su povezivali Španjolu sa Kanli-kulom i Forte Mareom, čineći jedinstvenu odbrambenu mrežu.

Manastir Savina

Dvadeset minuta hoda istočno od Starog grada, smješten među gustim mediteranskim vrtovima na pošumljenoj padini, manastir Savina jedan je od najznačajnijih srpskih pravoslavnih manastira na jadranskoj obali. Iako lokacija datira još iz 11. vijeka, svoj današnji oblik dobila je u 17. i 18. vijeku, kada su ovdje utočište našli monasi koji su bježali pred osmanskim osvajanjem Bosne i Hercegovine.

Kompleks sadrži tri crkve. Najstarija je mala Crkva Uspenja iz srednjeg vijeka. Vjeruje se da je Crkvu Svetog Save, smještenu na obližnjem brdu, u 13. vijeku sagradio sam Sveti Sava. Središnji dio je Velika crkva, izgrađena između 1777. i 1799. godine u upečatljivom spoju vizantijskog, romaničkog i baroknog stila. Njen ikonostas, koji je oslikao Simeon Lazović, remek-djelo je srpske barokne umjetnosti.

Manastirska riznica čuva kristalni krst koji se pripisuje Svetom Savi iz 13. vijeka, rukopisno Jevanđelje iz 1375. godine, ukrasne pozlaćene srebrne ikone i istorijske dokumente koji obuhvataju vjekove. Pored crkava, terasasti vrtovi sa vjekovnim čempresima, visokim palmama i mirisnim mediteranskim žbunjem stvaraju atmosferu dubokog spokoja, uz prelijep pogled na zaliv.

Posjetioci treba da budu skromno odjeveni (pokrivenih ramena i koljena) i da održavaju pun poštovanja tišinu, naročito tokom bogosluženja. Ulaz je besplatan, mada su prilozi dobrodošli.

Muzeji i galerije

Osim tvrđava, Herceg Novi ima iznenađujuće bogatu kulturnu scenu za svoju veličinu:

• Gradski muzej (Muzej Mirka Komnenovića): arheološke, etnografske i pomorske zbirke smještene u istorijskoj vili s botaničkom baštom.
• Muzej Mihaila Bulgakova: otvoren 2020, prvi međunarodni muzej posvećen ruskom piscu — jedinstvena atrakcija koja odražava dugogodišnje veze grada s ruskom zajednicom.
• Kuća Ive Andrića: primorska rezidencija nobelovca, danas kulturni prostor s baštenskom scenom.
• Vila Galeb: nekadašnja ljetnja rezidencija jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita, na obali u Igalu.
• Umjetničke galerije: galerija „Josip Bepo Benković“ i galerija Sue Ryder predstavljaju regionalnu i međunarodnu umjetnost.

Plaže

Herceg Novi se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv, pa je voda ovdje među najčistijima u zalivu, osvježena strujama otvorenog Jadrana. Nećete naći duge pješčane prostranstva Budvanske rivijere, ali plaže imaju svoj poseban karakter — šljunkovite uvale okružene borovim šumama, betonske kupališne platforme i zabačena mjesta dostupna samo brodom.

Gradska i igalska plaža

Glavna gradska plaža ispod Starog grada betonska je i šljunkovita, sasvim pogodna za brzo kupanje i na svega nekoliko koraka od kafea i restorana. Obala u Igalu ima dugu, plitku pješčanu plažu koja je popularna među porodicama — blagi nagib znači da djeca mogu da gacaju daleko od obale. Plaža u blizini nekadašnje Titove vile naročito je poznata po ljekovitom morskom mulju koji se skuplja u njenim plićacima.

Plaža Žanjice

Na poluostrvu Luštica, preko uskog tjesnaca na ulazu u zaliv, Žanjice se naširoko smatraju jednom od najljepših plaža u cijelom Bokokotorskom zalivu. Ovo prostranstvo bijelog šljunka dugo 300 metara blago se spušta u izuzetno bistru tirkiznu vodu, sa pogledom na ostrvo Mamulu. Infrastruktura je dobra — ležaljke, restorani i kabine za presvlačenje. Većina posjetilaca dolazi do nje taksi-brodom sa hercegnovske obale, vožnjom od 20 minuta koja je pola zadovoljstva.

Plaža Mirište

Uz Žanjice, ali tiša i osamljenija, Mirište je mirna šljunkovita uvala sa izvanrednim ronjenjem na dah. Možete doplivati do malog ostrva sa kapelom posvećenom Gospi od Mirišta, a obližnje ruševine tvrđave Arza nude zanimljivo istraživanje. Mali plažni restoran služi lignje sa roštilja i jednostavna lokalna jela.

Plaže poluostrva Luštica

Iza Žanjica i Mirišta, obala Luštice krije brojne manje uvale do kojih se može stići samo brodom ili pješke obalnim stazama. To su mjesta za putnike koji žele samoću i netaknutu vodu bez ikakve infrastrukture.

Igalo i zdravstveni turizam

U neposrednoj blizini Herceg Novog, povezano obalnom šetnjom, Igalo je odredište zdravstvenog turizma još davno prije nego što je velnes postao popularna riječ. Spoj blage mediteranske klime, morskog mulja bogatog mineralima i prirodnih mineralnih izvora privlači posjetioce vjekovima.

Institut Dr Simo Milošević

Središte igalskog zdravstvenog turizma jeste Institut Dr Simo Milošević, osnovan 1949. godine, danas jedna od najvećih ustanova za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u jugoistočnoj Evropi. Prvobitno osnovan kao banjsko i klimatsko lječilište, prerastao je u potpuni centar za medicinsku rehabilitaciju sa sopstvenim Fakultetom za primijenjenu fizioterapiju i članstvom u Univerzitetu Crne Gore.

Ljekoviti mulj i mineralni izvori

Ljekoviti mulj, lokalno poznat kao igaljsko blato, skuplja se u plitkim vodama duž obale. Njegova ljekovita svojstva naučno su potvrđena tridesetih godina 20. vijeka, kada su francuske laboratorije Vichy posvjedočile o njegovoj medicinskoj vrijednosti, mada su ga mještani generacijama koristili protiv bolova u zglobovima, kožnih oboljenja i reumatskih tegoba. I danas ćete vidjeti ljude kako gacaju kroz plićake na igalskoj plaži Stara Banja da bi tamni mulj bogat mineralima nanijeli na kožu.

Prirodni mineralni izvori zvani igaljske slatine izviru duž obale i odavno se piju zbog blagotvornog dejstva na varenje i metabolizam. Institut nudi hidroterapiju, balneoterapiju, elektroterapiju, talasoterapiju, prilagođene programe vježbanja, masažu, aromaterapiju i tretmane podmlađivanja. Ne morate biti pacijent da biste uživali u igalskim zdravstvenim blagodatima — javne plaže omogućavaju besplatan pristup mulju i mineralnim vodama.

Izleti brodom

Jedan od vrhunaca svake posjete Herceg Novom jeste izlazak na vodu. Položaj grada na ulazu u zaliv znači neposredan pristup dramatičnim obalnim predjelima, a poludnevni izlet brodom jedan je od onih doživljaja koji obilježavaju odmor.

Klasična ruta

Brodovi polaze sa šetališta Pet Danica ili iz luke Škver, krećući se na jug duž obale poluostrva Luštica do ostrva Mamula, Plave špilje i plaže Žanjice.

Ostrvo Mamula

Mamula je malo stjenovito ostrvo nad kojim dominira impozantna kružna tvrđava koju je pedesetih godina 19. vijeka sagradio austrijski general Lazar Mamula. Tvrđava ima mračnu ratnu istoriju i nedavno se pretvara u luksuzni resort. Brodovi polako oplovljavaju ostrvo, dajući putnicima vremena da fotografišu njegove dramatične kamene zidine koje se uzdižu iz mora.

Plava špilja

Plava špilja je morska pećina u koju sunčeva svjetlost ulazi kroz podvodni otvor i prelama se kroz bistru vodu, kupajući unutrašnjost u nezemaljskom plavom sjaju. Brodovi ulaze direktno, a putnici mogu plivati u svjetlucavoj vodi. Efekat je najupečatljiviji u sunčanim jutrima. To je istinski čaroban doživljaj i jedna od najfotografisanijih znamenitosti crnogorske obale.

Selo Rose

Mnogi izleti prolaze pored ili se zaustavljaju u Rosama, sićušnom ribarskom selu na samom vrhu poluostrva Luštica. Sa svojim kamenim kućama i ležernom atmosferom, Rose djeluju kao mjesto koje je vrijeme zaboravilo. Neke ture posjećuju i obližnji nekadašnji jugoslovenski podmornički tunel uklesan u litice — fascinantni relikt Hladnog rata.

Očekujte da platite između 15 i 25 eura po osobi za kraće izlete (dva sata) i 30 do 60 eura za duže ekskurzije sa više stajališta.

Hercegnovska rivijera

Herceg Novi je središte šire rivijere koja se proteže 25 kilometara duž sjeverne obale Bokokotorskog zaliva. Niz manjih naselja, svako sa svojim karakterom, povezuje obalni put i obalna šetnja.

Meljine, tri kilometra istočno, imaju sopstvene plaže, nekoliko restorana i Lazaret — nekadašnju karantinsku stanicu koja je jedan od najstarijih takvih objekata u Evropi. Zelenika, dalje na istok, dobila je ime po mediteranskoj zimzelenoj biljci i u njoj se nalazi prvi hotel ikada sagrađen u Crnoj Gori, iz 1902. godine. Kumbor, čije ime potiče od italijanskog conborgo (predgrađe), ima neke od najbolje smještenih primorskih restorana na rivijeri. Đenovići imaju istoriju koja seže do grčko-rimskog perioda i nude mirnu, autentičnu bazu. Baošići imaju ponosno pomorsko nasljeđe — u jeku pomorske tradicije Boke, ovo malo naselje imalo je preko 30 brodova i 50 pomorskih kapetana. Bijela, najistočnije naselje, polazna je tačka za trajektni prelaz Kamenari-Lepetane na drugu stranu zaliva.

Portonovi i Luštica Bay: nova luksuzna rivijera

U posljednjoj deceniji Hercegnovska rivijera postala je jedna od najbrže rastućih luksuznih destinacija na Jadranu. U Portonoviju u Kumboru marina za superjahte upotpunjena je resortom One&Only Portonovi i wellness centrom Espace Chenot, što svakog ljeta privlači probranu međunarodnu publiku. S druge strane zaliva, prostrani kompleks Luštica Bay objedinjuje marinu, teren za golf s 18 rupa, hotel Chedi i stambena naselja na poluostrvu. Zajedno su podigli profil Herceg Novog, dok Stari grad zadržava svoj opušten i autentičan karakter — kontrast zbog kojeg je ovaj kraj privlačan vrlo različitim putnicima.

Gdje jesti

Herceg Novi nadmašuje svoju veličinu kada je u pitanju gastronomija. Svježi jadranski plodovi mora, crnogorska planinska kuhinja i trajni italijanski, turski i austrijski uticaji čine uzbudljivu gastronomsku scenu.

Gradska kafana

Nijedan gastronomski vodič ne bi bio potpun bez Gradske kafane, gradskog velikog kafea i restorana smještenog u lijepom zdanju u stilu ampir na Njegoševoj ulici. Gostima i boemima služi još od 1924. godine. Na gornjem spratu nalazi se kafana sa terasom, a donji sprat je sam restoran, sa crnogorskim specijalitetima, jelima sa italijanskim uticajem i odličnim plodovima mora. Obje terase okrenute su moru, sa veličanstvenim pogledom na zaliv.

Restorani na obali i u Starom gradu

Šetalište Pet Danica i prostor luke Škver oivičeni su restoranima koji nude svježe ulovljenu ribu, lignje sa roštilja i rižoto sa plodovima mora, uz pogled na zaliv. Većina kupuje direktno od lokalnih ribara. Unutar zidina Starog grada, nekoliko restorana zauzima ambijentalne kamene zgrade sa terasama uvučenim u strme ulice, služeći tradicionalna crnogorska jela uz lakša mediteranska.

Konobe

Za najautentičniji doživljaj, potražite konobe — tradicionalne taverne sa domaćom kuhinjom. Očekujte jela poput buzare (školjke u vinu, bijelom luku i prezlama), crnog rižota, svježe ribe sa roštilja i njeguškog steka punjenog pršutom i sirom. Pun obrok uz lokalno vino rijetko prelazi 20 do 30 eura po osobi.

Nemojte otići, a da niste probali svježu ribu sa roštilja sa maslinovim uljem i limunom, njeguški pršut, riblju čorbu i čašu vranca, prepoznatljivog crnogorskog crvenog vina.

Vinarije i degustacije vina

Brda iznad zaliva i obližnja Luštica okupljaju sve veći broj malih porodičnih vinarija, od kojih je nekoliko lako dostupno za degustaciju:

• Vinarija Savina: smještena uz istorijski manastir Savina, poznata po bijelim i rosé vinima.
• Delić Wines: cijenjen butik proizvođač usredsređen na autohtone crnogorske sorte.
• Damarius i Malvasija Karaman: podrumi na području Luštice koji, uz ostale sorte, proizvode lokalnu bijelu malvasiju.

Uz degustacije se obično služe domaći sir, maslinovo ulje, pršut i smokve — opušten način da provedete popodne dalje od obale.

Noćni život i kultura

Herceg Novi nije grad za žurke onako kako je to Budva, i to je veliki dio njegove privlačnosti. Umjesto noćnih klubova, dobijate bioskop na otvorenom u morskoj tvrđavi, operu pod vedrim nebom u srednjovjekovnom amfiteatru i duge večeri u primorskim kafeima dok svjetla plešu po zalivu.

Herceg Fest i filmski festival

Od 1996. godine, JUK Herceg Fest organizuje cjelogodišnji kulturni program grada. Njegov dragulj je Hercegnovski filmski festival, sa projekcijama na ljetnoj pozornici tvrđave Kanli-kula. Festival ima status kulturne manifestacije od posebnog značaja za Crnu Goru.

Ljetnji koncerti i predstave

Jul i avgust donose Međunarodni festival umjetničke muzike Dani muzike, Guitar Art ljetnji festival sa noćnim koncertima klasične gitare u Starom gradu i operski festival Operosa Montenegro sa cjelovitim produkcijama u Kanli-kuli. Forte Mare ugošćuje dodatne koncerte i ljetnji bioskop.

Praznik mimoze

Posjetite ga u februaru i zatećićete Herceg Novi u zanosu Praznika mimoze, koji od 1969. godine slavi žuti cvijet mimoze. Ono što je počelo kao cvjetna počast preraslo je u mjesec dana dug karneval sa maskenbalima, povorkama duvačkih orkestara, mažoretkinjama, Festivalom mimoze, ribe i vina duž luke i spaljivanjem lutke u prirodnoj veličini kojim se obilježava kraj zime.

Kafei i večernji život

Glavni trg, Trg Nikole Đurkovića, i okolne ulice ispunjeni su kafeima koji su društveno srce grada. Ljetnjih večeri, stolovi se razlijevaju preko trga i duž šetališta. Mještani se zadržavaju uz espreso, rakiju i razgovor, a posjetioci su toplo dočekani. Nekoliko primorskih barova ostaje otvoreno dokasno, sa koktelima i živom muzikom, ali atmosfera ostaje opuštena.

Kultura i manifestacije

Praznik mimoze

Praznik mimoze, koji se održava svake godine od 1969., prepoznatljiva je kulturna manifestacija Herceg Novog i jedan od najvažnijih festivala za promociju turizma u regionu. Slavi se tokom februara i marta (traje otprilike mjesec dana) i obilježava dolazak proljeća cvjetanjem voljenih hercegnovskih stabala mimoze – mirisnih biljaka sa žutim cvjetovima koje su bokeljski pomorci prvobitno donijeli iz Australije.

Vrhunci festivala obuhvataju:

• Svečane povorke i maškare kroz ulice Starog grada
• „Festa od mimoze, ribe i vina” – gastronomsku proslavu koja godišnje privlači oko 20.000 posjetilaca
• Međunarodne izložbe cvijeća
• Sportske događaje, uključujući plivačka prvenstva, Kup mimoze u streličarstvu i streljaštvu
• Koncerte, folklorne nastupe i umjetničke izložbe

Cvijet mimoze postao je trajni simbol samog grada [19][21][22].

Filmski festival u Herceg Novom (Montenegro Film Festival)

Najznačajniji filmski festival u Crnoj Gori i jedan od najvažnijih u jugoistočnoj Evropi, Filmski festival u Herceg Novom održava se već više od tri decenije. Predstavlja više od 60 ostvarenja u takmičarskim programima igranog filma, dokumentarca i studentskog filma, pod sloganom „Sve boje filma”. Igrani filmovi prikazuju se u atmosferičnom ambijentu tvrđave Kanli kula, dok se dokumentarci predstavljaju u bašti Kuće nobelovca Ive Andrića [23].

Ostale kulturne manifestacije

• Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti – održavaju se od 1996. godine
• Dani muzike – međunarodni festival umjetničke muzike (10–20. jul) sa izvedbama klasične muzike i dugom tradicijom
• Sunčane stijene (Sunny Rocks) i Guitar Art Fest – muzički događaji koji se održavaju na Kanli kuli
• Herceg Fest – glavna kulturna ustanova grada, koja organizuje cjelogodišnji program u svim oblastima umjetnosti [23][24].

Lokalna kuhinja

Kulinarska scena Herceg Novog odražava njegov mediteranski identitet. Plodovi mora dominiraju jelovnicima: svježa riba, žar od hobotnice, dagnje i lokalni specijalitet buzara (školjke kuvane u sosu od paradajza sa bijelim lukom i bijelim vinom). Među ostalim osnovnim namirnicama su njeguški pršut, crni rižoto i svježe salate začinjene lokalno proizvedenim maslinovim uljem.

Među poznatim restoranima su Konoba Krušo (plodovi mora sa pogledom na zaliv na šetalištu Pet Danica), Gradska kafana (istorijska zgrada u stilu ampir sa panoramskim pogledom na zaliv), Konoba Feral (mediteranska jela i meso sa žara) i Tri lipe (tradicionalna crnogorska jela).

Naselje Savina takođe je privuklo pažnju svojim vinarstvom. Castel Savina proizvodi nagrađivane sorte merloa, šardonea, kaberne sovinjona i rozea [25][26].

Jednodnevni izleti iz Herceg Novog

Položaj Herceg Novog na ulazu u Bokokotorski zaliv čini ga izvanrednom bazom za istraživanje regiona.

Kotor

Srednjovjekovni grad Kotor unutar zidina, pod zaštitom UNESCO-a kao dio svjetske baštine, udaljen je otprilike sat vremena vožnje. Krenite slikovitim putem duž sjeverne i istočne obale zaliva, ili iskoristite trajekt Kamenari-Lepetane da skratite putovanje. Stari grad Kotora jedan je od najbolje očuvanih srednjovjekovnih jezgara na Mediteranu, a uspon do tvrđave Svetog Ivana pruža jedan od najfotografisanijih pogleda u Evropi.

Perast i Gospa od Škrpjela

Perast, sićušni barokni gradić na istočnoj obali zaliva, jedno je od najslikovitijih naselja u Crnoj Gori. Sa njegove obale, brodovi prevoze posjetioce do Gospe od Škrpjela, vještačkog ostrva sa crkvom u kojoj se nalaze izvanredne zavjetne slike i tapiserija koju je, kako se priča, lokalna žena vezla preko 25 godina koristeći sopstvenu kosu.

Risan

Najstarije naselje na Bokokotorskom zalivu, Risan, nekada je bio prijestonica ilirske kraljice Teute. Njegova glavna atrakcija su dobro očuvani rimski mozaici iz 2. vijeka, uključujući rijedak prikaz grčkog boga Hipnosa.

Dubrovnik

Hrvatska granica je svega 10 kilometara od Herceg Novog, a Dubrovnik je otprilike 40 kilometara dalje. Računajte na oko 90 minuta, uključujući prelazak granice. Veličanstveni Stari grad Dubrovnika unutar zidina čini nezaboravan jednodnevni izlet.

Planina Orjen

Planina Orjen uzdiže se do 1.894 metra tačno iza Herceg Novog — najviši vrh u priobalnom dinarskom lancu i jedno od najkišovitijih mjesta u Evropi. Obilježene staze vode kroz šume, planinske livade i kraške predjele, a pogledi sa vrha pružaju se daleko preko Jadrana.

Gdje odsjesti

Herceg Novi nudi smještaj koji se kreće od primorskih hotela do privatnih apartmana i kamenih kuća u Starom gradu.

Područje Starog grada smješta vas u središte zbivanja, na nekoliko koraka od tvrđava i restorana. Nekoliko butik-hotela i obnovljenih kamenih apartmana nudi ambijentalni boravak, mada strme ulice mogu biti izazov za one sa poteškoćama u kretanju. Igalo je idealno za porodice i posjetioce zbog velnesa, sa ravnim pristupom obali, pješčanim plažama i Institutom Dr Simo Milošević nadohvat ruke. Savina, blizu manastira, nudi mirniji stambeni doživljaj sa zadivljujućim pogledom na zaliv, dok Meljine spajaju mirno okruženje sa šetnjom od 15 minuta do centra.

Za putnike sa skromnijim budžetom, privatni apartmani nude izvanrednu vrijednost u svim područjima, mnogi sa kuhinjama za samostalno pripremanje hrane uz izvanredne lokalne namirnice sa obližnjih pijaca.

Kako doći

Sa aerodroma Dubrovnik (najbliži)

Aerodrom Dubrovnik (DBV) u Hrvatskoj udaljen je približno 30 kilometara. Putovanje traje oko sat vremena, uključujući prelazak granice na Debelom brijegu, gdje u jeku ljeta mogu biti gužve. Na raspolaganju su taksiji, transferi i rent-a-kar.

Sa aerodroma Tivat

Aerodrom Tivat (TIV) udaljen je oko 23 kilometra. Najbrža ruta koristi auto-trajekt Kamenari-Lepetane, prelaz od 10 minuta na najužem dijelu zaliva. Taksi preko trajekta traje 30 do 40 minuta.

Sa aerodroma Podgorica

Aerodrom Podgorica (TGD) udaljen je približno 120 kilometara, oko dva sata vožnje automobilom. Redovni autobusi povezuju ova dva grada.

Trajekt Kamenari-Lepetane

Ovaj trajekt je ključna saobraćajna veza između Herceg Novog i ostatka crnogorske obale. Prelaz traje 10 minuta. Tokom sezone, trajekti polaze čim se napune. Automobili koštaju približno 4,50 eura, a pješaci se voze besplatno. Trajekt radi tokom cijele godine.

Autobusom i automobilom

Centralno smještena autobuska stanica ima redovne linije za Kotor (1 do 1,5 sat), Budvu (2 sata), Podgoricu (2,5 sata) i Dubrovnik (1,5 sat). Vožnja automobilom nudi najviše slobode, mada je parkiranje u blizini Starog grada izazovno ljeti.

Praktični savjeti i česta pitanja

Najbolje vrijeme za posjetu: Jun i septembar nude idealnu ravnotežu toplog vremena, mora pogodnog za kupanje i manje gužve. Jul i avgust su najtopliji i najživlji. Februar donosi Praznik mimoze. Maj i oktobar su odlični za razgledanje i planinarenje.

Koliko dana: Tri dana pokrivaju glavne znamenitosti i jedan izlet brodom. Četiri do pet dana dodaju vrijeme za plažu i jednodnevni izlet do Kotora ili Dubrovnika. Cijela sedmica je opravdana ako želite da uvrstite planinarenje na Orjen ili banjske tretmane u Igalu.

Valuta: Crna Gora koristi euro. Kartice se prihvataju u većini restorana i hotela, ali manje radnje i konobe mogu preferirati gotovinu. Bankomati su lako dostupni.

Jezik: Crnogorski je lokalni jezik. Engleski se naširoko govori u poslovima usmjerenim ka turistima. Naučite dobar dan, hvala i molim.

Voda i bezbjednost: Voda iz česme je bezbjedna za piće. Grad je veoma bezbjedan, gotovo bez nasilnog kriminala koji bi pogađao turiste. Strme ulice Starog grada mogu biti klizave nakon kiše.

Kretanje: Grad se najbolje istražuje pješke, ali se pripremite na stepenice. Lokalni autobusi povezuju naselja rivijere. Vodeni taksiji voze do plaža poluostrva Luštica tokom ljeta.

Pristupačnost: Obalna šetnja od Igala do centra je ravna, ali je Stari grad strm i pun stepenica. Naselja rivijere su uglavnom ravnija.

Herceg Novi ne doziva pažnju onako kako to čine neka mediteranska odredišta. Nema zidine savršene kao razglednica poput Dubrovnika ni neposrednu dramatičnost kotorskog ambijenta nalik fjordu. Ono što umjesto toga ima jeste dubina — slojevi istorije koji se otkrivaju polako dok se penjete njegovim beskrajnim stepenicama, obala koja nagrađuje duge besciljne šetnje, tvrđave pretvorene iz oruđa rata u pozornice za umjetnost i tradicija zdravstvenog turizma koja privlači posjetioce više od jednog vijeka. To je grad koji vam se postepeno uvlači pod kožu, i većina ljudi koji ovdje provedu vrijeme poželi da se vrati. Mještani će vam reći da Herceg Novi bira svoje ljude, a ne obrnuto. Provedite ovdje nekoliko dana i razumjećete šta time misle.

Troškovi života i život u Herceg Novom

Herceg Novi ima dobro uspostavljenu zajednicu stranaca i penzionera, koje privlače blaga klima, pristupačne cijene i jednostavna crnogorska pravila o boravku. To je jedno od povoljnijih mjesta na obali — po pravilu jeftinije od Budve ili susjedne Hrvatske.

• Mjesečni budžet: par može udobno živjeti od otprilike 1.300–1.600 eura mjesečno, uz najam jednosobnog stana u centru od oko 500–650 eura.
• Boravak: kupovina nekretnine gotovo bilo koje vrijednosti može strancima omogućiti privremeni boravak, a državljani SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade mogu boraviti bez vize 90 dana u okviru 180.
• Zdravstvo: u gradu rade i javne i privatne klinike, s privatnim ljekarima koji govore engleski; preporučuje se međunarodno zdravstveno osiguranje.
• Bezbjednost: Crna Gora je uglavnom veoma bezbjedna, uz nisku stopu nasilnog kriminala; dovoljne su uobičajene mjere opreza od sitnih krađa u prometnim turističkim zonama.

Za putnike koji razmišljaju o dužem boravku ili kupovini nekretnine, Herceg Novi spaja atmosferu pravog grada — a ne samo ljetovališta — s uslugama tokom cijele godine i mirnim ritmom života.

Šta kažu putnici

Putnici dosljedno opisuju Herceg Novi kao jednu od najpotcjenjenijih destinacija na jadranskoj obali. Ključne teme iz putničkih utisaka uključuju:

• „Skriveni dragulj” – putnici primjećuju odsustvo masovnog turizma koji karakteriše Kotor ili Dubrovnik, sa manje suvenirnica i autentičnijom atmosferom [20].
• „Mnogo jeftinije od Dubrovnika” – znatno niže cijene smještaja, ishrane i aktivnosti u svakoj sezoni, uz manje gužve čak i u julu i avgustu [20].
• „Stepenice su stvarne” – strmi teren grada i bezbrojna stepeništa su istovremeno i šarmantna i fizički zahtjevna. Udobne cipele su neophodne [9][10].
• „Zadivljujući pogledi na zaliv na svakom koraku” – terasasti raspored znači da gotovo svaki kafić, restoran i vidikovac nudi panoramske vizure Bokokotorskog zaliva [6].
• „Grad koji djeluje živo, a ne kao muzej” – za razliku od nekih obilno restauriranih starih gradova, Stari grad Herceg Novog ima izvornu, življenu kvalitetu, sa lokalnim stanovnicima koji obavljaju svakodnevne poslove [20][26].
• „Savršena baza za istraživanje” – putnici hvale njegov strateški položaj kao polaznu tačku za izlete brodom do Plave špilje, ostrva Mamula i poluostrva Luštica, kao i za jednodnevne izlete u Kotor i Dubrovnik [33].

Ključne činjenice na prvi pogled

Reference

1. Herceg Novi - Wikipedia
2. The History of Herceg Novi - Visit Montenegro
3. Herceg Novi Climate and Overview - Climates to Travel
4. Kanli Kula Fortress - TripAdvisor
5. Herceg Novi History Facts - FEstivation.com
6. Fascinating Fortresses of Herceg Novi - In Your Pocket
7. Forte Mare - TripAdvisor
8. Forte Mare - Lonely Planet
9. Herceg Novi - Visit Montenegro Official
10. The Story of Herceg Novi - Portonovi Blog
11. Sahat Kula Clock Tower - Montenegro For Travellers
12. Herceg Novi Old Town - MonteGuide
13. Fortress Spanjola - MonteGuide
14. Spanjola Fortress - Lonely Planet
15. Savina Monastery - Wikipedia
16. Savina Monastery - Lonely Planet
17. Savina Monastery - Montenegro For Travellers
18. Mirko Komnenovic City Museum - Lonely Planet
19. Mimosa Festival - Herceg Fest Official
20. Herceg Novi: Montenegro’s Underrated Escape - RJdEXPLORER
21. Mimosa Festival in Herceg Novi - Rove.me
22. 47th Mimosa Festival - Visit Montenegro
23. Herceg Novi Film Festival - Montenegro Film Festival
24. Festivals - Herceg Fest Official
25. Herceg Novi Best Restaurants - Montenegro Eats
26. Herceg Novi: A Wildly Underrated Montenegro Town - Islands.com
27. Blue Cave and Zanjice Beach Boat Tour - Petar Boats
28. Plava Spilja Blue Grotto - Montenegro For Travellers
29. Igalo Spa - Institut Dr Simo Milosevic
30. Mamula Island - Wikipedia
31. Mamula Island by Banyan Tree
32. Healing Beaches - Montenegro Travel Official
33. Day Trips from Herceg Novi - 360 Monte
34. Orjen Nature Park - Herceg Novi Tourism
35. Mountaineering and Hiking - Orjen
36. Bay of Kotor - Wikipedia
37. Dubrovnik Airport to Herceg Novi - Rome2Rio
38. Herceg Novi & Igalo Ultimate Travel Guide - Adriatic Ways
39. Herceg Novi Official Tourism Organization
40. The History - Official Herceg Novi City Website