Smješten tamo gdje se Jadran susreće s Bokokotorskim zalivom, Herceg Novi je grad nalik kaskadnom botaničkom vrtu, gdje se drevne tvrđave uzdižu iz bujnog mediteranskog zelenila, a strme kamene stepenice vijugaju pored palmi, narandžinih voćnjaka i vjekovnih crkava. Sa oko 200 sunčanih dana godišnje i slojevima bosanske, osmanske, mletačke i austrijske istorije, ima karakter kakav nema nijedno drugo mjesto u Crnoj Gori.
Table of Contents
- Kratka istorija Herceg Novog
- Stari grad i tvrđave
- Manastir Savina
- Plaže
- Igalo i zdravstveni turizam
- Izleti brodom
- Hercegnovska rivijera
- Gdje jesti
- Noćni život i kultura
- Jednodnevni izleti iz Herceg Novog
- Gdje odsjesti
- Kako doći
- Praktični savjeti i česta pitanja
Kratka istorija Herceg Novog
U prvim mjesecima 1382. godine, bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić našao se u nezgodnoj situaciji. Nije uspio da zauzme Kotor, veliku trgovačku luku na drugoj strani zaliva. Dubrovački trgovinski embargo gušio je bosansku privredu, a cijela obala Bosanskog primorja nije imala značajnu luku. Njegovo rješenje bilo je odvažno: na mjestu malog ribarskog naselja na ulazu u Bokokotorski zaliv, sagradio je novu tvrđavu i proglasio je centrom trgovine soli. Grad koji je te godine osnovao postaće najmlađe srednjovjekovno naselje na istočnom Jadranu.
Tvrtko je mjesto prvobitno nazvao po Svetom Stefanu, ali se to ime nikada nije zadržalo. Mještani su ga jednostavno zvali Novi, što znači "novi". Nakon Tvrtkove smrti, grad je prešao u ruke moćnih humskih gospodara, porodice Kosača. Naposljetku ga je naslijedio vojvoda Stjepan Vukčić Kosača. Stjepan je nosio titulu hercega -- slovenski ekvivalent za vojvodu -- pa je grad preimenovan tako što je njegova titula spojena sa postojećim imenom. Tako je nastao Herceg Novi, hercegov novi grad.
Uslijedio je vrtoglav niz vladara. Osmanlije su zauzeli grad 1482. godine i držali ga više od dva vijeka, gradeći džamije, utvrđenja i sahat-kulu koja i danas čuva ulaz u Stari grad. Godine 1538. Španci su iznenadnim napadom zauzeli Herceg Novi i počeli da grade tvrđavu na brdu, ali su svega devet mjeseci kasnije grad ponovo izgubili od Turaka. Mlečani su preuzeli vlast 1687. godine tokom Morejskog rata, a za njima su uslijedili Austrijanci, koji su tokom 18. i 19. vijeka dodali svoj sloj barokne elegancije.
Upravo to isprepleteno nasljeđe čini Herceg Novi tako privlačnim. U rasponu od nekoliko stotina metara možete proći od osmanske sahat-kule, pored mletačke morske kapije, sve do tvrđave koju su sagradili Španci, a sve to okruženo suptropskim vrtovima koje su zasadili Austrijanci. Malo gradova na Mediteranu sabija toliko civilizacija na tako mali prostor.
Stari grad i tvrđave
Herceg Novi često nazivaju gradom od 100.001 stepenice, i tu titulu zaslužuje istog trenutka kada napustite obalnu šetnju. Stari grad se strmo penje uz padinu u lavirintu uskih stepeništa, lučnih prolaza i malih trgova zasjenjenih oleanderom i bugenvilijom. Udobne cipele za hodanje su neophodne.
Sahat-kula
Prirodna polazna tačka za svako razgledanje jeste Sahat-kula, osmanska kula sa satom koja služi kao glavna kapija u istorijsko jezgro. Sagrađena 1667. godine po naredbi sultana Mehmeda IV, ova osmougaona kula visoka 16 metara bila je zamišljena da objavljuje časove dnevne molitve. Brojčanici sata krase sve četiri strane, a kula se nalazi na grbu i zastavi grada. Prođite ispod njenog svoda i iz modernog grada zakoračujete u vjekovima naslaganu istoriju.
Forte Mare
Tačno ispod Starog grada, na samoj obali, smjestio se Forte Mare -- morska tvrđava. Njeni temelji datiraju iz 14. vijeka, ali je građevina dobila svoj današnji oblik tokom osmanske vladavine, kada su dodati topovi i odbrambeni zidovi. Mlečani su joj u 18. vijeku dali italijansko ime. Danas Forte Mare služi kao kulturni prostor sa ljetnim bioskopom, kafeom ugrađenim u zidine tvrđave i nesmetanim pogledom preko ulaza u zaliv.
Kanli-kula
Popnite se više i stići ćete do Kanli-kule, čije tursko ime zlokobno znači "krvava kula". Sagrađena u 16. vijeku na 85 metara nadmorske visine, ova ogromna tvrđava služila je istovremeno kao odbrambeno uporište i zatvor pod osmanskom vlašću. Sa svojih topovskih položaja, Turci su kontrolisali cijeli grad i ulaz u zaliv.
Od 1960. godine, Kanli-kula je preporođena u jedan od najspektakularnijih amfiteatara na otvorenom na Jadranu. Sa oko 1.000 sjedišta i zalivom koji blista daleko ispod, tokom ljeta ugošćuje filmske projekcije, koncerte, operske predstave i pozorište. Gledati predstavu ovdje dok sunce zalazi nad vodom doživljaj je koji ostaje s vama.
Španjola (španska tvrđava)
Na samom vrhu Starog grada, španska tvrđava dominira najvišim terenom. Španci su Herceg Novi oteli Osmanlijama 1538. godine i počeli da grade ovo utvrđenje na brdu. Grad su držali samo devet mjeseci prije nego što su ga Turci ponovo zauzeli, ali su za sobom ostavili temelje tvrđave koja i danas nosi njihovo ime. Osmanlije su završili izgradnju deceniju kasnije.
Uspon do Španjole je strm, ali nagrada je panorama od 360 stepeni koja obuhvata cijeli zaliv, okolne planine i otvoreni Jadran. Podzemni prolazi nekada su povezivali Španjolu sa Kanli-kulom i Forte Mareom, čineći jedinstvenu odbrambenu mrežu.
Manastir Savina
Dvadeset minuta hoda istočno od Starog grada, smješten među gustim mediteranskim vrtovima na pošumljenoj padini, manastir Savina jedan je od najznačajnijih srpskih pravoslavnih manastira na jadranskoj obali. Iako lokacija datira još iz 11. vijeka, svoj današnji oblik dobila je u 17. i 18. vijeku, kada su ovdje utočište našli monasi koji su bježali pred osmanskim osvajanjem Bosne i Hercegovine.
Kompleks sadrži tri crkve. Najstarija je mala Crkva Uspenja iz srednjeg vijeka. Vjeruje se da je Crkvu Svetog Save, smještenu na obližnjem brdu, u 13. vijeku sagradio sam Sveti Sava. Središnji dio je Velika crkva, izgrađena između 1777. i 1799. godine u upečatljivom spoju vizantijskog, romaničkog i baroknog stila. Njen ikonostas, koji je oslikao Simeon Lazović, remek-djelo je srpske barokne umjetnosti.
Manastirska riznica čuva kristalni krst koji se pripisuje Svetom Savi iz 13. vijeka, rukopisno Jevanđelje iz 1375. godine, ukrasne pozlaćene srebrne ikone i istorijske dokumente koji obuhvataju vjekove. Pored crkava, terasasti vrtovi sa vjekovnim čempresima, visokim palmama i mirisnim mediteranskim žbunjem stvaraju atmosferu dubokog spokoja, uz prelijep pogled na zaliv.
Posjetioci treba da budu skromno odjeveni (pokrivenih ramena i koljena) i da održavaju pun poštovanja tišinu, naročito tokom bogosluženja. Ulaz je besplatan, mada su prilozi dobrodošli.
Plaže
Herceg Novi se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv, pa je voda ovdje među najčistijima u zalivu, osvježena strujama otvorenog Jadrana. Nećete naći duge pješčane prostranstva Budvanske rivijere, ali plaže imaju svoj poseban karakter -- šljunkovite uvale okružene borovim šumama, betonske kupališne platforme i zabačena mjesta dostupna samo brodom.
Gradska i igalska plaža
Glavna gradska plaža ispod Starog grada betonska je i šljunkovita, sasvim pogodna za brzo kupanje i na svega nekoliko koraka od kafea i restorana. Obala u Igalu ima dugu, plitku pješčanu plažu koja je popularna među porodicama -- blagi nagib znači da djeca mogu da gacaju daleko od obale. Plaža u blizini nekadašnje Titove vile naročito je poznata po ljekovitom morskom mulju koji se skuplja u njenim plićacima.
Plaža Žanjice
Na poluostrvu Luštica, preko uskog tjesnaca na ulazu u zaliv, Žanjice se naširoko smatraju jednom od najljepših plaža u cijelom Bokokotorskom zalivu. Ovo prostranstvo bijelog šljunka dugo 300 metara blago se spušta u izuzetno bistru tirkiznu vodu, sa pogledom na ostrvo Mamulu. Infrastruktura je dobra -- ležaljke, restorani i kabine za presvlačenje. Većina posjetilaca dolazi do nje taksi-brodom sa hercegnovske obale, vožnjom od 20 minuta koja je pola zadovoljstva.
Plaža Mirište
Uz Žanjice, ali tiša i osamljenija, Mirište je mirna šljunkovita uvala sa izvanrednim ronjenjem na dah. Možete doplivati do malog ostrva sa kapelom posvećenom Gospi od Mirišta, a obližnje ruševine tvrđave Arza nude zanimljivo istraživanje. Mali plažni restoran služi lignje sa roštilja i jednostavna lokalna jela.
Plaže poluostrva Luštica
Iza Žanjica i Mirišta, obala Luštice krije brojne manje uvale do kojih se može stići samo brodom ili pješke obalnim stazama. To su mjesta za putnike koji žele samoću i netaknutu vodu bez ikakve infrastrukture.
Igalo i zdravstveni turizam
U neposrednoj blizini Herceg Novog, povezano obalnom šetnjom, Igalo je odredište zdravstvenog turizma još davno prije nego što je velnes postao popularna riječ. Spoj blage mediteranske klime, morskog mulja bogatog mineralima i prirodnih mineralnih izvora privlači posjetioce vjekovima.
Institut Dr Simo Milošević
Središte igalskog zdravstvenog turizma jeste Institut Dr Simo Milošević, osnovan 1949. godine, danas jedna od najvećih ustanova za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u jugoistočnoj Evropi. Prvobitno osnovan kao banjsko i klimatsko lječilište, prerastao je u potpuni centar za medicinsku rehabilitaciju sa sopstvenim Fakultetom za primijenjenu fizioterapiju i članstvom u Univerzitetu Crne Gore.
Ljekoviti mulj i mineralni izvori
Ljekoviti mulj, lokalno poznat kao igaljsko blato, skuplja se u plitkim vodama duž obale. Njegova ljekovita svojstva naučno su potvrđena tridesetih godina 20. vijeka, kada su francuske laboratorije Vichy posvjedočile o njegovoj medicinskoj vrijednosti, mada su ga mještani generacijama koristili protiv bolova u zglobovima, kožnih oboljenja i reumatskih tegoba. I danas ćete vidjeti ljude kako gacaju kroz plićake na igalskoj plaži Stara Banja da bi tamni mulj bogat mineralima nanijeli na kožu.
Prirodni mineralni izvori zvani igaljske slatine izviru duž obale i odavno se piju zbog blagotvornog dejstva na varenje i metabolizam. Institut nudi hidroterapiju, balneoterapiju, elektroterapiju, talasoterapiju, prilagođene programe vježbanja, masažu, aromaterapiju i tretmane podmlađivanja. Ne morate biti pacijent da biste uživali u igalskim zdravstvenim blagodatima -- javne plaže omogućavaju besplatan pristup mulju i mineralnim vodama.
Izleti brodom
Jedan od vrhunaca svake posjete Herceg Novom jeste izlazak na vodu. Položaj grada na ulazu u zaliv znači neposredan pristup dramatičnim obalnim predjelima, a poludnevni izlet brodom jedan je od onih doživljaja koji obilježavaju odmor.
Klasična ruta
Brodovi polaze sa šetališta Pet Danica ili iz luke Škver, krećući se na jug duž obale poluostrva Luštica do ostrva Mamula, Plave špilje i plaže Žanjice.
Ostrvo Mamula
Mamula je malo stjenovito ostrvo nad kojim dominira impozantna kružna tvrđava koju je pedesetih godina 19. vijeka sagradio austrijski general Lazar Mamula. Tvrđava ima mračnu ratnu istoriju i nedavno se pretvara u luksuzni resort. Brodovi polako oplovljavaju ostrvo, dajući putnicima vremena da fotografišu njegove dramatične kamene zidine koje se uzdižu iz mora.
Plava špilja
Plava špilja je morska pećina u koju sunčeva svjetlost ulazi kroz podvodni otvor i prelama se kroz bistru vodu, kupajući unutrašnjost u nezemaljskom plavom sjaju. Brodovi ulaze direktno, a putnici mogu plivati u svjetlucavoj vodi. Efekat je najupečatljiviji u sunčanim jutrima. To je istinski čaroban doživljaj i jedna od najfotografisanijih znamenitosti crnogorske obale.
Selo Rose
Mnogi izleti prolaze pored ili se zaustavljaju u Rosama, sićušnom ribarskom selu na samom vrhu poluostrva Luštica. Sa svojim kamenim kućama i ležernom atmosferom, Rose djeluju kao mjesto koje je vrijeme zaboravilo. Neke ture posjećuju i obližnji nekadašnji jugoslovenski podmornički tunel uklesan u litice -- fascinantni relikt Hladnog rata.
Očekujte da platite između 15 i 25 eura po osobi za kraće izlete (dva sata) i 30 do 60 eura za duže ekskurzije sa više stajališta.
Hercegnovska rivijera
Herceg Novi je središte šire rivijere koja se proteže 25 kilometara duž sjeverne obale Bokokotorskog zaliva. Niz manjih naselja, svako sa svojim karakterom, povezuje obalni put i obalna šetnja.
Meljine, tri kilometra istočno, imaju sopstvene plaže, nekoliko restorana i Lazaret -- nekadašnju karantinsku stanicu koja je jedan od najstarijih takvih objekata u Evropi. Zelenika, dalje na istok, dobila je ime po mediteranskoj zimzelenoj biljci i u njoj se nalazi prvi hotel ikada sagrađen u Crnoj Gori, iz 1902. godine. Kumbor, čije ime potiče od italijanskog conborgo (predgrađe), ima neke od najbolje smještenih primorskih restorana na rivijeri. Đenovići imaju istoriju koja seže do grčko-rimskog perioda i nude mirnu, autentičnu bazu. Baošići imaju ponosno pomorsko nasljeđe -- u jeku pomorske tradicije Boke, ovo malo naselje imalo je preko 30 brodova i 50 pomorskih kapetana. Bijela, najistočnije naselje, polazna je tačka za trajektni prelaz Kamenari-Lepetane na drugu stranu zaliva.
Gdje jesti
Herceg Novi nadmašuje svoju veličinu kada je u pitanju gastronomija. Svježi jadranski plodovi mora, crnogorska planinska kuhinja i trajni italijanski, turski i austrijski uticaji čine uzbudljivu gastronomsku scenu.
Gradska kafana
Nijedan gastronomski vodič ne bi bio potpun bez Gradske kafane, gradskog velikog kafea i restorana smještenog u lijepom zdanju u stilu ampir na Njegoševoj ulici. Gostima i boemima služi još od 1924. godine. Na gornjem spratu nalazi se kafana sa terasom, a donji sprat je sam restoran, sa crnogorskim specijalitetima, jelima sa italijanskim uticajem i odličnim plodovima mora. Obje terase okrenute su moru, sa veličanstvenim pogledom na zaliv.
Restorani na obali i u Starom gradu
Šetalište Pet Danica i prostor luke Škver oivičeni su restoranima koji nude svježe ulovljenu ribu, lignje sa roštilja i rižoto sa plodovima mora, uz pogled na zaliv. Većina kupuje direktno od lokalnih ribara. Unutar zidina Starog grada, nekoliko restorana zauzima ambijentalne kamene zgrade sa terasama uvučenim u strme ulice, služeći tradicionalna crnogorska jela uz lakša mediteranska.
Konobe
Za najautentičniji doživljaj, potražite konobe -- tradicionalne taverne sa domaćom kuhinjom. Očekujte jela poput buzare (školjke u vinu, bijelom luku i prezlama), crnog rižota, svježe ribe sa roštilja i njeguškog steka punjenog pršutom i sirom. Pun obrok uz lokalno vino rijetko prelazi 20 do 30 eura po osobi.
Nemojte otići, a da niste probali svježu ribu sa roštilja sa maslinovim uljem i limunom, njeguški pršut, riblju čorbu i čašu vranca, prepoznatljivog crnogorskog crvenog vina.
Noćni život i kultura
Herceg Novi nije grad za žurke onako kako je to Budva, i to je veliki dio njegove privlačnosti. Umjesto noćnih klubova, dobijate bioskop na otvorenom u morskoj tvrđavi, operu pod vedrim nebom u srednjovjekovnom amfiteatru i duge večeri u primorskim kafeima dok svjetla plešu po zalivu.
Herceg Fest i filmski festival
Od 1996. godine, JUK Herceg Fest organizuje cjelogodišnji kulturni program grada. Njegov dragulj je Hercegnovski filmski festival, sa projekcijama na ljetnoj pozornici tvrđave Kanli-kula. Festival ima status kulturne manifestacije od posebnog značaja za Crnu Goru.
Ljetnji koncerti i predstave
Jul i avgust donose Međunarodni festival umjetničke muzike Dani muzike, Guitar Art ljetnji festival sa noćnim koncertima klasične gitare u Starom gradu i operski festival Operosa Montenegro sa cjelovitim produkcijama u Kanli-kuli. Forte Mare ugošćuje dodatne koncerte i ljetnji bioskop.
Praznik mimoze
Posjetite ga u februaru i zatećićete Herceg Novi u zanosu Praznika mimoze, koji od 1969. godine slavi žuti cvijet mimoze. Ono što je počelo kao cvjetna počast preraslo je u mjesec dana dug karneval sa maskenbalima, povorkama duvačkih orkestara, mažoretkinjama, Festivalom mimoze, ribe i vina duž luke i spaljivanjem lutke u prirodnoj veličini kojim se obilježava kraj zime.
Kafei i večernji život
Glavni trg, Trg Nikole Đurkovića, i okolne ulice ispunjeni su kafeima koji su društveno srce grada. Ljetnjih večeri, stolovi se razlijevaju preko trga i duž šetališta. Mještani se zadržavaju uz espreso, rakiju i razgovor, a posjetioci su toplo dočekani. Nekoliko primorskih barova ostaje otvoreno dokasno, sa koktelima i živom muzikom, ali atmosfera ostaje opuštena.
Jednodnevni izleti iz Herceg Novog
Položaj Herceg Novog na ulazu u Bokokotorski zaliv čini ga izvanrednom bazom za istraživanje regiona.
Kotor
Srednjovjekovni grad Kotor unutar zidina, pod zaštitom UNESCO-a kao dio svjetske baštine, udaljen je otprilike sat vremena vožnje. Krenite slikovitim putem duž sjeverne i istočne obale zaliva, ili iskoristite trajekt Kamenari-Lepetane da skratite putovanje. Stari grad Kotora jedan je od najbolje očuvanih srednjovjekovnih jezgara na Mediteranu, a uspon do tvrđave Svetog Ivana pruža jedan od najfotografisanijih pogleda u Evropi.
Perast i Gospa od Škrpjela
Perast, sićušni barokni gradić na istočnoj obali zaliva, jedno je od najslikovitijih naselja u Crnoj Gori. Sa njegove obale, brodovi prevoze posjetioce do Gospe od Škrpjela, vještačkog ostrva sa crkvom u kojoj se nalaze izvanredne zavjetne slike i tapiserija koju je, kako se priča, lokalna žena vezla preko 25 godina koristeći sopstvenu kosu.
Risan
Najstarije naselje na Bokokotorskom zalivu, Risan, nekada je bio prijestonica ilirske kraljice Teute. Njegova glavna atrakcija su dobro očuvani rimski mozaici iz 2. vijeka, uključujući rijedak prikaz grčkog boga Hipnosa.
Dubrovnik
Hrvatska granica je svega 10 kilometara od Herceg Novog, a Dubrovnik je otprilike 40 kilometara dalje. Računajte na oko 90 minuta, uključujući prelazak granice. Veličanstveni Stari grad Dubrovnika unutar zidina čini nezaboravan jednodnevni izlet.
Planina Orjen
Planina Orjen uzdiže se do 1.894 metra tačno iza Herceg Novog -- najviši vrh u priobalnom dinarskom lancu i jedno od najkišovitijih mjesta u Evropi. Obilježene staze vode kroz šume, planinske livade i kraške predjele, a pogledi sa vrha pružaju se daleko preko Jadrana.
Gdje odsjesti
Herceg Novi nudi smještaj koji se kreće od primorskih hotela do privatnih apartmana i kamenih kuća u Starom gradu.
Područje Starog grada smješta vas u središte zbivanja, na nekoliko koraka od tvrđava i restorana. Nekoliko butik-hotela i obnovljenih kamenih apartmana nudi ambijentalni boravak, mada strme ulice mogu biti izazov za one sa poteškoćama u kretanju. Igalo je idealno za porodice i posjetioce zbog velnesa, sa ravnim pristupom obali, pješčanim plažama i Institutom Dr Simo Milošević nadohvat ruke. Savina, blizu manastira, nudi mirniji stambeni doživljaj sa zadivljujućim pogledom na zaliv, dok Meljine spajaju mirno okruženje sa šetnjom od 15 minuta do centra.
Za putnike sa skromnijim budžetom, privatni apartmani nude izvanrednu vrijednost u svim područjima, mnogi sa kuhinjama za samostalno pripremanje hrane uz izvanredne lokalne namirnice sa obližnjih pijaca.
Kako doći
Sa aerodroma Dubrovnik (najbliži)
Aerodrom Dubrovnik (DBV) u Hrvatskoj udaljen je približno 30 kilometara. Putovanje traje oko sat vremena, uključujući prelazak granice na Debelom brijegu, gdje u jeku ljeta mogu biti gužve. Na raspolaganju su taksiji, transferi i rent-a-kar.
Sa aerodroma Tivat
Aerodrom Tivat (TIV) udaljen je oko 23 kilometra. Najbrža ruta koristi auto-trajekt Kamenari-Lepetane, prelaz od 10 minuta na najužem dijelu zaliva. Taksi preko trajekta traje 30 do 40 minuta.
Sa aerodroma Podgorica
Aerodrom Podgorica (TGD) udaljen je približno 120 kilometara, oko dva sata vožnje automobilom. Redovni autobusi povezuju ova dva grada.
Trajekt Kamenari-Lepetane
Ovaj trajekt je ključna saobraćajna veza između Herceg Novog i ostatka crnogorske obale. Prelaz traje 10 minuta. Tokom sezone, trajekti polaze čim se napune. Automobili koštaju približno 4,50 eura, a pješaci se voze besplatno. Trajekt radi tokom cijele godine.
Autobusom i automobilom
Centralno smještena autobuska stanica ima redovne linije za Kotor (1 do 1,5 sat), Budvu (2 sata), Podgoricu (2,5 sata) i Dubrovnik (1,5 sat). Vožnja automobilom nudi najviše slobode, mada je parkiranje u blizini Starog grada izazovno ljeti.
Praktični savjeti i česta pitanja
Najbolje vrijeme za posjetu: Jun i septembar nude idealnu ravnotežu toplog vremena, mora pogodnog za kupanje i manje gužve. Jul i avgust su najtopliji i najživlji. Februar donosi Praznik mimoze. Maj i oktobar su odlični za razgledanje i planinarenje.
Koliko dana: Tri dana pokrivaju glavne znamenitosti i jedan izlet brodom. Četiri do pet dana dodaju vrijeme za plažu i jednodnevni izlet do Kotora ili Dubrovnika. Cijela sedmica je opravdana ako želite da uvrstite planinarenje na Orjen ili banjske tretmane u Igalu.
Valuta: Crna Gora koristi euro. Kartice se prihvataju u većini restorana i hotela, ali manje radnje i konobe mogu preferirati gotovinu. Bankomati su lako dostupni.
Jezik: Crnogorski je lokalni jezik. Engleski se naširoko govori u poslovima usmjerenim ka turistima. Naučite dobar dan, hvala i molim.
Voda i bezbjednost: Voda iz česme je bezbjedna za piće. Grad je veoma bezbjedan, gotovo bez nasilnog kriminala koji bi pogađao turiste. Strme ulice Starog grada mogu biti klizave nakon kiše.
Kretanje: Grad se najbolje istražuje pješke, ali se pripremite na stepenice. Lokalni autobusi povezuju naselja rivijere. Vodeni taksiji voze do plaža poluostrva Luštica tokom ljeta.
Pristupačnost: Obalna šetnja od Igala do centra je ravna, ali je Stari grad strm i pun stepenica. Naselja rivijere su uglavnom ravnija.
Herceg Novi ne doziva pažnju onako kako to čine neka mediteranska odredišta. Nema zidine savršene kao razglednica poput Dubrovnika ni neposrednu dramatičnost kotorskog ambijenta nalik fjordu. Ono što umjesto toga ima jeste dubina -- slojevi istorije koji se otkrivaju polako dok se penjete njegovim beskrajnim stepenicama, obala koja nagrađuje duge besciljne šetnje, tvrđave pretvorene iz oruđa rata u pozornice za umjetnost i tradicija zdravstvenog turizma koja privlači posjetioce više od jednog vijeka. To je grad koji vam se postepeno uvlači pod kožu, i većina ljudi koji ovdje provedu vrijeme poželi da se vrati. Mještani će vam reći da Herceg Novi bira svoje ljude, a ne obrnuto. Provedite ovdje nekoliko dana i razumjećete šta time misle.
