Smješten tamo gdje se Jadran susreće sa Bokom Kotorskom, Herceg Novi je grad-botanička bašta koji se spušta niz padinu, gdje se drevne tvrđave uzdižu iz bujnog mediteranskog zelenila, a strme kamene stepenice vijugaju pored palmi, plantaža narandži i vjekovnih crkava. Sa oko 200 sunčanih dana godišnje i slojevima bosanske, otomanske, mletačke i austrijske istorije, ima karakter kakav nema nijedno drugo mjesto u Crnoj Gori.
Sadržaj
- Predlog itinerera: koliko dana u Herceg Novom?
- Kratka istorija Herceg Novog
- Stari grad i tvrđave
- Trgovi, crkve i ulice
- Botanička bašta na moru
- Grad pisaca
- Manastir Savina
- Muzeji i galerije
- Plaže
- Igalo i zdravstveni turizam
- Izleti brodom
- Hercegnovska rivijera
- Portonovi i Luštica Bay: nova luksuzna rivijera
- Gdje jesti
- Vinarije i degustacija vina
- Noćni život i kultura
- Kultura i događaji
- Jednodnevni izleti iz Herceg Novog
- Herceg Novi i Kotor: poređenje
- Gdje odsjesti
- Kako doći
- Praktični savjeti i česta pitanja
- Troškovi života i život u Herceg Novom
- Šta kažu putnici
- Ključne činjenice na jednom mjestu
- Izvori
Predlog itinerera: koliko dana u Herceg Novom?
Herceg Novi podjednako dobro funkcioniše i kao opuštena baza za više dana i kao jedan cio dan na putovanju kroz Boku Kotorsku. Kako je Stari grad zbijen, a većina znamenitosti nadohvat pješačenja, glavne tačke možete obići brzo — ali okolna obala, planine i ostrva nagrađuju duži boravak. Kao okvirno pravilo, računajte na 3-4 dana da grad doživite bez žurbe.
Jedan dan u Herceg Novom
Počnite jutarnjom kafom na Belavisti (Trg Hercega Stjepana), pa se popnite do Kanli kule zbog panoramskog pogleda, a onda obiđite Stari grad, Sahat kulu i Forte Mare. Prošetajte dionicom šetališta Pet Danica uz more, svratite na svježu ribu u neku konobu, recimo Konobu Škver, a veče završite pićem u nekom od kafića na obali, kao što su Fabrika ili Koffein.
Dva dana
Dodajte poludnevni izlet brodom do Plave špilje, plaže Žanjice i ostrva Mamula, a popodne provedite u manastiru Savina i opuštajući se u Igalu, domu čuvenog ljekovitog morskog blata i banje Instituta „Dr Simo Milošević”.
Tri do četiri dana
Ako imate više vremena, otputujte na cjelodnevni izlet dublje u Boku Kotorsku (Perast i Gospa od Škrpjela), planinarite po Orjenu , obiđite neku lokalnu vinariju i posjetite selo Rose na Luštici . Toliko vremena dovoljno je i da sporije savladate brojne gradske stepenice, po kojima je Herceg Novi i dobio nadimak „grad stepenica”.
Kratka istorija Herceg Novog
Početkom 1382. godine bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić našao se u škripcu. Nije uspio da osvoji Kotor, veliku trgovačku luku s druge strane zaliva. Dubrovački trgovinski embargo gušio je bosansku privredu, a cijelo Bosansko primorje bilo je bez značajnije luke. Rješenje je bilo smjelo: na mjestu malog ribarskog naselja na ulazu u Boku Kotorsku podigao je novu tvrđavu i proglasio je centrom trgovine solju. Grad koji je te godine osnovao postaće najmlađe srednjovjekovno naselje na istočnom Jadranu — najmlađe od svih starih primorskih gradova.
Tvrtko je mjesto prvobitno nazvao po svetom Stefanu — Sveti Stefan — ali se ime nije primilo. Mještani su ga jednostavno zvali Novi, jer je zaista bio nov. Poslije Tvrtkove smrti grad je prešao u ruke moćnih humskih gospodara, porodice Kosača. Naslijedio ga je na kraju herceg Stjepan Vukčić Kosača. Stjepan je nosio titulu hercega — slovensku istovrijednicu titule vojvode — pa je u 15. vijeku grad preimenovan spajanjem njegove titule s postojećim imenom. Tako je nastao Herceg Novi, hercegov novi grad.
Uslijedio je vrtoglav niz vladara. Otomanlije su grad osvojile i razorile 1482, pa opet 1493. i 1508. godine, držali su ga više od dva vijeka i podigli džamije, utvrđenja i sahat kulu koja i danas čuva ulaz u Stari grad. Španci su 1538. iznenadnim napadom zauzeli Herceg Novi i počeli da grade tvrđavu na brdu, ali su ga izgubili već devet mjeseci kasnije, kad ga je 1539. povratio admiral turske ratne flote Hajrudin Barbarosa. Mlečani su vlast preuzeli 1687, tokom Morejskog rata, i držali grad do propasti Republike 1797. godine.
Devetnaesti vijek bio je gotovo jednako nemiran. Austrijanci su vladali od 1797. do 1806, Rusi do 1807, Francuzi do 1814, a nakratko, od 1813, i Vlada Boke Kotorske i Crne Gore. Austrijanci su se potom vratili na duže — sve do 1918 — i kroz 18. i 19. vijek dodali svoj sloj barokne elegancije. Tokom Prvog i Drugog svjetskog rata grad je bio pod italijanskom i njemačkom okupacijom.
Upravo ta isprepletena baština čini Herceg Novi tako privlačnim. Na nekoliko stotina metara prošetaćete od otomanske sahat kule pored mletačkih morskih vrata pa sve do tvrđave koju su podigli Španci, a sve to okruženo suptropskim vrtovima koje su zasadili Austrijanci. Malo je gradova na Mediteranu koji na tako malom prostoru sabiraju toliko civilizacija.
Stari grad i tvrđave
Herceg Novi često zovu gradom 100.001 stepenice, a taj nadimak opravdava čim se odmaknete od šetališta uz more. Stari grad se strmo penje uz padinu u lavirintu uskih stepeništa, zasvođenih prolaza i malih trgova u hladu oleandra i bugenvilije. Udobne cipele za hodanje su neophodne.
Sahat kula
Prirodna polazna tačka svakog obilaska jeste Sahat kula, otomanska kula sa satom koja služi kao glavna kapija istorijskog jezgra i simbol je Herceg Novog. Podignuta 1667. godine po nalogu sultana Mehmeda IV, ova osmougaona kula visoka 16 metara imala je zadatak da objavljuje časove dnevne molitve. Brojčanici krase sve četiri strane, a kula se nalazi na gradskom grbu i zastavi. Prođete ispod njenog svoda i iz savremenog grada zakoračite u vjekove naslaganu istoriju.
Forte Mare
Neposredno ispod Starog grada, na samoj obali, nalazi se Forte Mare — morska tvrđava. Vidljiva gotovo sa svake tačke u gradu, uzdiže se, kako joj i ime kaže, okomito iznad Gradske plaže i luke Škver. Temelji joj potiču iz 14. vijeka, ali je sadašnji oblik dobila pod otomanskom vlašću, kad su dodati topovi i odbrambeni zidovi. Italijansko ime dali su joj Mlečani u 18. vijeku. Danas je Forte Mare kulturna scena s ljetnjim bioskopom, kafeom uzidanim u bedeme i nesmetanim pogledom na ulaz u zaliv. U neposrednoj blizini su Kusturičin cineplex-bioskop „Aurora”, kuća slikara Voja Stanića, bazen vaterpolo kluba „Jadran” i — naravno — dobri restorani.
Kanli kula
Popnete li se više, stižete do Kanli kule, čije tursko ime zloslutno znači „krvava kula”. Sagrađena u 16. vijeku na 85 metara nadmorske visine, ova masivna tvrđava bila je pod otomanskom vlašću i odbrambeno uporište i tamnica. Sa njenih topovskih položaja Turci su kontrolisali cio grad i ulaz u zaliv.
Od 1960. godine Kanli kula je ponovo oživjela kao jedan od najspektakularnijih amfiteatara na otvorenom na Jadranu. Sa oko 1.000 mjesta za publiku i zalivom koji svjetluca duboko ispod, tokom cijelog ljeta ugošćuje filmske projekcije, koncerte, operske predstave i pozorište. Gledati predstavu ovdje dok sunce zalazi nad morem doživljaj je koji se pamti.
Španjola
Na samom vrhu Starog grada, u nekadašnjem Gornjem gradu, tvrđava Španjola drži najvišu tačku, a dimenzije su joj zaista impresivne. Španci su 1538. otomanlijama preoteli Herceg Novi i počeli da grade ovo utvrđenje na brdu. Grad su držali svega devet mjeseci prije nego što su ga Turci povratili, ali su za sobom ostavili temelje tvrđave koja i danas nosi njihovo ime. Otomanlije su gradnju dovršile deceniju kasnije.
Uspon do Španjole je strm, ali nagrada je panorama od 360 stepeni koja obuhvata cio zaliv, okolne planine i otvoreni Jadran. Podzemni hodnici nekada su povezivali Španjolu sa Kanli kulom i Forte Mareom u jedinstvenu odbrambenu mrežu. Oni koji nastavljaju dalje u unutrašnjost i uzbrdo mogu se poslužiti Planinarskim domom Subra, polazištem za planinarenje po brdima iznad grada.
Trgovi, crkve i ulice
Zanimljivo je da Herceg Novi ima dva glavna trga. Donji je Trg Nikole Đurkovića, nekadašnji Trg soli — podsjećanje na trgovinu na kojoj je grad i nastao. Popnete li se odatle kroz Sahat-kulu, izbijate na Belavistu, trg „lijepog pogleda”, u samom srcu Starog grada.
Belavistom dominira pravoslavna crkva Svetog arhangela Mihaila, sagrađena u vizantijskom stilu s elementima Orijenta i jedinstvena po kamenom ikonostasu. Trg je pravi arhitektonski medaljon: tu je, u malom, sabrano sve što gradu treba — crkva, gradski Arhiv, Biblioteka, Radio Herceg Novi, likovna galerija, apoteka, kafeterije i privatne kuće.
Niz stepenice s Belaviste stiže se do katoličke crkve Svetog Jeronima, koja čuva bogatu riznicu, i do crkve Svetog Leopolda Mandića Novljanina. Na istoj kaskadnoj ravni je i Muzička škola — a svuda oko vas palme i zelenilo. U ulici-stepeništu koja nosi ime pisca Marka Cara raste svojevrsno dinosaurusko drvo, Ginkgo biloba. U crkvi Svetog Vaznesenja Hristovog, u nekadašnjem predgrađu Toplom, Petar II je učio slova.
Glavna ulica, Njegoševa, pruža se od trga sve do Igala i u njoj se odvija svakodnevni život grada: ekskluzivni butici, Gradska kafana, Gradski park, Glavna pošta, turističke agencije i crkve nižu se cijelom njenom dužinom. Njegoševu iznova presijecaju stepeništa — ulice-stepenice po kojima je grad čuven.
Botanička bašta na moru
Vjekovima se grad u svoj svojoj veličini i ljepoti doživljavao s mora. Isto toliko dugo pomorci su kući donosili sjemena neobičnih biljaka, egzotičnog drveća i voća, pa je Herceg Novi vremenom postao prava botanička bašta. Sagrađen na kaskadnom terenu, Grad zelenila ušuškan je poput amfiteatra, s povlašćenim pogledom na otvoreno more i na dva poluostrva jedno naspram drugog, Lušticu i Prevlaku.
Između tih poluostrva svakog dana se nešto dešava: jedriličari isplovljavaju na regate, ribari kreću da im ulov sjutra ujutro bude na pijaci, a turistički brodovi hrle ka najpoznatijim izletištima — Žanjicama, Mamuli, Plavoj špilji. Ljeti je akvatorij veoma živ, a jahte i veliki kruzeri privlače pogled svakome ko je mir potražio u bašti nekog primorskog restorana. Gradska luka zove se Škver, jer je tu nekada bilo brodogradilište.
Lijevo i desno šetalište se pruža od Igala do Meljina, u dužini od 5 km. Duž ovog najdužeg primorskog šetališta buja i najveća izložba egzotičnog bilja na otvorenom u državi: rijetke i neobične vrste sa svih kontinenata, razne palme, kaktusi, banane, magnolije, ukrasno šiblje, mimoze, divlje narandže, kamelije, pitospore, oleandri i eukaliptusi.
Grad pisaca
Herceg Novi je poznat i kao Grad pisaca. U idiličnoj novskoj tišini stvarali su Aleksa Šantić, Simo Matavulj, Ivo Andrić, Mihailo Lalić, Stevan Raičković, Dušan Kostić i Zuko Džumhur. Andrićeva kuća danas je Klub književnika, a u neposrednoj blizini je i Zavičajni muzej. Mnoge savremene pisce i danas možete sresti u gradskoj knjižari, Knjižari So na glavnom trgu.
Manastir Savina
Dvadeset minuta hoda istočno od Starog grada, među gustim mediteranskim vrtovima na pošumljenoj padini i na jednom od najljepših vidikovaca u zalivu, manastir Savina jedan je od najvažnijih srpskih pravoslavnih manastira na Jadranu. Iako lokalitet datira iz 11. vijeka, današnji oblik dobio je u 17. i 18. vijeku, kada su ovdje utočište našli monasi u bijegu pred osmanskim osvajanjem Bosne i Hercegovine.
Kompleks čine tri crkve. Najstarija je Mala crkva Uspenja, iz 11. vijeka i srednjovjekovnog perioda. Za crkvu Svetog Save Srpskog, na obližnjem brdu, vjeruje se da ju je u 13. vijeku podigao sam Sveti Sava. Središnja je Velika crkva, posvećena kao i mala Uspenju Presvete Bogorodice i podignuta između 1777. i 1799. godine, u upečatljivom spoju vizantijskog, romaničkog i baroknog stila. Njen ikonostas, djelo Simeona Lazovića, remek-djelo je srpske barokne umjetnosti.
Manastirska riznica i biblioteka čuvaju kristalni krst koji se pripisuje Svetom Savi, iz 13. vijeka, rukopisno Jevanđelje iz 1375. godine, raskošne pozlaćene srebrne ikone i istorijska dokumenta iz više vjekova. Osim crkava, tu su i terasaste bašte s vjekovnim čempresima, visokim palmama i mirisnim mediteranskim rastinjem, koje stvaraju atmosferu duboka mira uz prekrasan pogled na zaliv. Do manastira vrijedi prošetati ne samo zbog riznice, već i zbog njegove izuzetne ljepote i duhovnog i kulturnog značaja.
Posjetioci treba da budu skromno odjeveni (pokrivena ramena i koljena) i da čuvaju tišinu, naročito za vrijeme bogosluženja. Ulaz je besplatan, ali su prilozi dobrodošli.
Muzeji i galerije
Osim tvrđava, Herceg Novi ima iznenađujuće bogatu kulturnu scenu za svoju veličinu:
- Gradski muzej (Muzej Mirka Komnenovića): arheološka, etnografska i pomorska zbirka u istorijskoj vili s botaničkom baštom.
- Muzej Mihaila Bulgakova: otvoren 2020, prvi međunarodni muzej posvećen ruskom piscu — jedinstvena atrakcija koja govori o dugim vezama grada s ruskom zajednicom.
- Kuća Iva Andrića: primorski dom nobelovca, danas Klub književnika, kulturna scena i bašta za predstave; u blizini je Zavičajni muzej.
- Vila Galeb: nekadašnja ljetnja rezidencija jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita, na obali u Igalu.
- Likovne galerije: galerija „Josip Bepo Benković” i galerija Sue Ryder prikazuju regionalnu i međunarodnu umjetnost.
Plaže
Herceg Novi je na samom ulazu u Bokokotorski zaliv, pa je more ovdje među najčistijim u zalivu, osvježeno strujama s otvorenog Jadrana. Dugih pješčanih prostranstava kao na Budvanskoj rivijeri nema, ali plaže imaju svoj karakter — šljunkovite uvale pod borovima, betonske kupališne platforme i skrovita mjesta do kojih se stiže samo brodom.
Gradska plaža i plaže u Igalu
Glavna gradska plaža smještena je tačno ispod Forte Mare i Starog grada — beton i šljunak, sasvim dovoljno za kratko kupanje, a kafići i restorani su na par koraka. Igalsku obalu krasi duga, plitka pješčana plaža omiljena među porodicama — zbog blagog pada djeca mogu daleko od obale da gacaju. Plaža kod nekadašnje Titove vile posebno je poznata po ljekovitom morskom blatu koje se skuplja u njenim plićacima.
Plaža Žanjice
Na poluostrvu Luštica, preko uskog tjesnaca na ulazu u zaliv, Žanjice važe za jednu od najljepših plaža u cijelom Bokokotorskom zalivu. Tih 300 metara bijelog šljunka blago se spušta u izuzetno bistru tirkiznu vodu, s pogledom na ostrvo Mamula. Infrastruktura je dobra — ležaljke, restorani, kabine za presvlačenje. Većina posjetilaca stiže taksi-brodom s hercegnovske obale, a ta vožnja od 20 minuta pola je zadovoljstva.
Plaža Mirište
Nadomak Žanjica, ali mirnije i osamljenije, Mirište je spokojna šljunkovita uvala s izvrsnim uslovima za ronjenje s maskom. Možete doplivati do ostrvca s kapelom posvećenom Gospi od Mirišta, a zanimljive su za obilazak i obližnje ruševine tvrđave Arza. Mali restoran na plaži služi kalamare s roštilja i jednostavna domaća jela.
Plaže na poluostrvu Luštica
Osim Žanjica i Mirišta, luštičku obalu krasi mnoštvo manjih uvala do kojih se stiže samo brodom ili pješke, obalnim stazama. To su mjesta za putnike koji žele samoću i netaknuto more, bez ikakve infrastrukture.
Igalo i zdravstveni turizam
Igalo, nadomak Herceg Novog i s njim povezano obalnim šetalištem, odredište je zdravstvenog turizma odavno prije nego što je "wellness" postao pomodna riječ. Blaga mediteranska klima, morsko blato bogato mineralima i prirodni mineralni izvori vjekovima privlače posjetioce.
Institut Dr Simo Milošević
Središte igalskog zdravstvenog turizma je Institut Dr Simo Milošević, osnovan 1949. godine, danas jedna od najvećih ustanova za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u jugoistočnoj Evropi. Nastao kao banjsko-klimatsko lječilište, prerastao je u puni centar medicinske rehabilitacije, s sopstvenim Fakultetom za primijenjenu fizioterapiju i članstvom u Univerzitetu Crne Gore.
Ljekovito blato i mineralni izvori
Ljekovito blato, koje ovdje zovu igaljsko blato, taloži se u plićacima uz obalu. Njegova ljekovita svojstva naučno su potvrđena tridesetih godina 20. vijeka, kada su francuske Vichy Laboratoires posvjedočile o njegovoj medicinskoj vrijednosti — mada su ga mještani generacijama koristili za bolove u zglobovima, kožne tegobe i reumatske smetnje. I danas ćete vidjeti ljude kako gaze plićakom igalske Stare banje da bi tamnim blatom punim minerala namazali kožu.
Uz obalu izviru i prirodni mineralni izvori, igaljske slatine, čija se voda odavno pije zbog povoljnog dejstva na varenje i metabolizam. Institut nudi hidroterapiju, balneoterapiju, elektroterapiju, talasoterapiju, programe vježbi po mjeri, masažu, aromaterapiju i tretmane pomlađivanja. Ne morate biti pacijent da biste uživali u blagodetima Igala — javne plaže nude slobodan pristup blatu i mineralnoj vodi.
Izleti brodom
Jedan od vrhunaca svake posjete Herceg Novom jeste izlazak na more. Položaj grada na ulazu u zaliv znači da su vam dramatični obalni predjeli odmah nadohvat ruke, a poludnevni izlet brodom jedno je od onih iskustava koja obilježe odmor.
Klasična ruta
Brodovi polaze sa šetališta Pet Danica ili iz luke Škver i idu na jug, duž obale poluostrva Luštica, do ostrva Mamula, Plave špilje i plaže Žanjice — tri najpoznatija izletišta u vodama između poluostrva Luštica i Prevlaka.
Ostrvo Mamula
Mamula je malo stjenovito ostrvo nad kojim dominira impozantna kružna tvrđava, koju je pedesetih godina 19. vijeka podigao austrijski general Lazar Mamula. Tvrđava ima mračnu ratnu istoriju, a nedavno je počelo njeno pretvaranje u luksuzni resort. Brodovi polako obilaze ostrvo, pa putnici imaju vremena da fotografišu njegove dramatične kamene zidine kako se dižu iz mora.
Plava špilja
Plava špilja je morska pećina u koju sunčeva svjetlost ulazi kroz podvodni otvor i, prelamajući se kroz bistru vodu, unutrašnjost kupa u nestvarnom plavom sjaju. Brodovi ulaze pravo unutra, a putnici mogu da plivaju u toj svjetlucavoj vodi. Utisak je najjači sunčanim jutrima. Doživljaj je uistinu čaroban i jedan od najfotografisanijih prizora crnogorskog primorja.
Selo Rose
Mnogi izleti prolaze pored Rosa ili se tu zaustavljaju — riječ je o malenom ribarskom selu na vrhu poluostrva Luštica. S kamenim kućama i nežurnom atmosferom, Rose djeluje kao mjesto koje je vrijeme zaboravilo. Neke ture obilaze i obližnji nekadašnji jugoslovenski tunel za podmornice, usječen u stijene — fascinantan relikt Hladnog rata.
Za kraće izlete (dva sata) računajte od 15 do 25 eura po osobi, a za duže, s više zaustavljanja, od 30 do 60 eura.
Hercegnovska rivijera
Herceg Novi je oslonac šire rivijere koja se pruža 25 kilometara duž sjeverne obale Bokokotorskog zaliva. Niz manjih naselja, svako sa svojim karakterom, povezan je obalnim putem i šetalištem uz more.
Meljine, tri kilometra istočno i istočni kraj šetališta uz more dugog 5 km, imaju svoje plaže, nekoliko restorana i Lazaret — nekadašnju karantinsku stanicu, jednu od najstarijih takvih ustanova u Evropi. Zelenika, dalje na istok, ime je dobila po mediteranskoj zimzelenoj biljci i u njoj se nalazi prvi hotel ikada sagrađen u Crnoj Gori, iz 1902. godine. Kumbor, čije ime potiče od italijanskog conborgo (predgrađe), ima neke od najbolje smještenih restorana uz more na cijeloj rivijeri. Đenovići se pozivaju na istoriju koja seže do grčko-rimskog doba i nude mirnu, autentičnu bazu za boravak. Baošići imaju ponosno pomorsko nasljeđe — u jeku bokeške pomorske tradicije ovo malo naselje imalo je preko 30 brodova i 50 pomorskih kapetana. Bijela, najistočnije naselje, polazna je tačka za trajektnu liniju Kamenari-Lepetane, koja vodi na drugu stranu zaliva.
Portonovi i Luštica Bay: nova luksuzna rivijera
Posljednjih desetak godina Hercegnovska rivijera postala je jedno od najbrže rastućih luksuznih odredišta na Jadranu. U Portonovima, u Kumboru, marina za superjahte upotpunjena je resortom One&Only Portonovi i wellness centrom Espace Chenot, što svakog ljeta privlači probranu međunarodnu publiku. S druge strane zaliva, prostrani kompleks Luštica Bay spaja marinu, golf teren s 18 rupa, hotel Chedi i stambena naselja na poluostrvu. Zajedno su podigli rang Herceg Novog, dok Stari grad zadržava svoj opušteni, autentični duh — kontrast zbog kojeg je ovaj kraj privlačan vrlo različitim putnicima.
Gdje jesti
Kad je hrana u pitanju, Herceg Novi igra iznad svoje kategorije. Svježi jadranski plodovi mora, crnogorska planinska kuhinja i tragovi italijanskih, turskih i austrijskih uticaja čine gastronomsku scenu uzbudljivom. Na jelovnicima dominiraju plodovi mora: svježa riba, hobotnica s roštilja, dagnje, crni rižoto, svježe salate s domaćim maslinovim uljem i lokalni specijalitet buzara.
Gradska kafana
Nijedan vodič kroz restorane ne bi bio potpun bez Gradske kafane — velike gradske kafane i restorana u lijepoj zgradi u stilu ampira, u Njegoševoj ulici. Gostima i boemima služi još od 1924. godine. Na spratu je kafeterija s terasom, a u prizemlju sam restoran, s crnogorskim specijalitetima, jelima s italijanskim potpisom i odličnim plodovima mora. Obje terase gledaju na more, s veličanstvenim pogledom na zaliv.
Restorani uz more i u Starom gradu
Duž šetališta Pet Danica i oko luke Škver niže se restoran do restorana: svježe ulovljena riba, lignje s roštilja i rižoto s plodovima mora, uz pogled na zaliv. Većina kupuje direktno od lokalnih ribara. Unutar zidina Starog grada nekoliko restorana zauzima kamene kuće pune atmosfere, s terasama uvučenim u strme ulice, i nudi tradicionalna crnogorska jela uz lakša mediteranska.
Konobe
Za najautentičniji doživljaj potražite konobe — tradicionalne krčme s domaćom kuhinjom. Očekujte jela poput buzare (školjke u vinu, bijelom luku i prezlama; neke kuhinje je spremaju u sosu od paradajza s bijelim lukom i bijelim vinom), crnog rižota, svježe ribe s roštilja i njeguškog stejka punjenog pršutom i sirom. Cio obrok s domaćim vinom rijetko prelazi 20 do 30 eura po osobi.
Vrijedi potražiti i Konoba Krušo (morski plodovi s pogledom na zaliv, na šetalištu Pet Danica), Konoba Feral (mediteranska kuhinja i jela s roštilja), i Tri Lipe (tradicionalna crnogorska jela).
Nemojte otići a da niste probali svježu ribu s roštilja s maslinovim uljem i limunom, njeguški pršut, riblju čorbu i čašu vranca, crnogorskog zaštitnog crnog vina.
Vinarije i degustacije vina
Na brdima iznad zaliva i na obližnjem poluostrvu Luštica niče sve više malih porodičnih vinarija, a do nekoliko njih lako se stiže na degustaciju. Naselje Savina posebno je poznato po vinarstvu:
- Vinarija Savina: smještena pored istorijskog manastira Savina, poznata po bijelim vinima i rozeima.
- Castel Savina: proizvodi nagrađivana vina — merlot, chardonnay, cabernet sauvignon i rose [25][26].
- Delić Wines: cijenjeni butik proizvođač posvećen autohtonim crnogorskim sortama grožđa.
- Damarius i Malvasija Karaman: podrumi u okolini Luštice, u kojima se uz ostale sorte proizvodi i domaća bijela malvasija.
Uz vina se na degustacijama obično služe domaći sir, maslinovo ulje, pršut i smokve — opušten način da se popodne provede daleko od obale.
Noćni život i kultura
Herceg Novi nije grad provoda kakav je Budva, i u tome je dobar dio njegove draži. Umjesto noćnih klubova, čeka vas bioskop pod vedrim nebom u morskoj tvrđavi, opera na otvorenom u srednjovjekovnom amfiteatru i duge večeri u kafeima uz more, dok svjetla poigravaju po zalivu.
Herceg Fest i Filmski festival
Od 1996. godine JUK Herceg Fest organizuje cjelogodišnji kulturni program grada. Njegov je biser Filmski festival Herceg Novi, sa projekcijama na ljetnjoj sceni tvrđave Kanli kula. Festival ima status kulturne manifestacije od posebnog značaja za Crnu Goru.
Ljetnji koncerti i predstave
Jul i avgust donose Međunarodni festival umjetničke muzike Dani muzike, Guitar Art Summer Fest sa večernjim koncertima klasične gitare u Starom gradu i Operosa Montenegro, operski festival koji cijele produkcije postavlja u Kanli kuli. Forte Mare ugošćuje dodatne koncerte i ljetnji bioskop.
Festival Music Scale
Ime najpoznatijeg ljetnjeg festivala u gradu rodilo se iz stepenica. Music Scale Festival, koji se svakog jula održava na kuli Kanli kula, jedan je od brendova grada Herceg Novog.
Praznik mimoze
Dođete li u februaru, zateći ćete Herceg Novi u zanosu Praznika mimoze, koji se u čast žutog cvijeta mimoze slavi od 1969. godine. Ono što je počelo kao cvjetna počast preraslo je u karneval koji traje mjesec dana, sa maskenbalima, povorkama limenih orkestara, mažoretkama, Festom od mimoze, ribe i vina duž luke i spaljivanjem lutke u prirodnoj veličini kojim se ispraća zima.
Kafei i večernji život
Glavni trg, Trg Nikole Đurkovića, i okolne ulice puni su kafea koji su društveno srce grada. Ljetnjih večeri stolovi se šire preko trga i duž šetališta. Mještani se zadržavaju uz espreso, rakiju i razgovor, a gosti su srdačno dočekani. Nekoliko barova uz more radi do kasno, uz koktele i živu muziku, ali atmosfera ostaje pitoma.
Kultura i manifestacije
Praznik mimoze
Održava se od 1969, a Praznik mimoze prepoznatljiva je kulturna manifestacija Herceg Novog i jedan od najvažnijih festivala za promociju turizma u regionu. Slavi se tokom februara i marta (i traje otprilike mjesec dana), a označava dolazak proljeća, kada procvjetaju voljene hercegnovske mimoze – mirisne biljke sa žutim cvijetom, koje su bokeljski pomorci nekada donijeli iz Australije.
Ono što izdvaja festival:
- Svečane povorke i maskenbali kroz ulice Starog grada
- „Festa od mimoze, ribe i vina” – gastronomska proslava koja godišnje privuče oko 20.000 posjetilaca
- Međunarodne izložbe cvijeća
- Sportske manifestacije među kojima su plivačka prvenstva i Kup mimoze u streličarstvu i streljaštvu
- Koncerti, folklorne priredbe i likovne izložbe
Cvijet mimoze odavno je postao trajni simbol samog grada [19][21][22].
Filmski festival Herceg Novi (Montenegro Film Festival)
Najznačajniji filmski festival u Crnoj Gori i jedan od najvažnijih u jugoistočnoj Evropi, Filmski festival Herceg Novi održava se više od tri decenije. Pod sloganom „Sve boje filma” prikazuje više od 60 ostvarenja u takmičarskim programima igranog, dokumentarnog i studentskog filma. Igrani filmovi prikazuju se u ambijentu tvrđave Kanli kula, dok se dokumentarci prikazuju u vrtu Kuće nobelovca Iva Andrića [23].
Ostale kulturne manifestacije
- Hercegnovske pozorišne aprilske igre – održavaju se od 1996. godine
- Dani muzike – međunarodni festival umjetničke muzike (10–20. jula) sa koncertima klasične muzike i dugom tradicijom
- Music Scale Festival – nazvan po gradskim ulicama-stepenicama, održava se svakog jula na Kanli kuli
- Sunny Rocks i Guitar Art Fest – muzičke manifestacije na Kanli kuli
- Herceg Fest – glavna kulturna ustanova grada, koja tokom cijele godine organizuje programe iz svih oblasti umjetnosti [23][24].
Jednodnevni izleti iz Herceg Novog
Položaj Herceg Novog, na samom ulazu u Boku Kotorsku, čini ga izvrsnom polaznom tačkom za obilazak regiona.
Kotor
Do srednjovjekovnog Kotora, grada pod zidinama i na UNESCO-voj listi svjetske baštine, ima oko sat vremena vožnje. Možete ići živopisnim putem uz sjevernu i istočnu obalu zaliva ili skratiti put trajektom Kamenari–Lepetane. Kotorski Stari grad jedno je od najbolje očuvanih srednjovjekovnih jezgara na Mediteranu, a uspon do tvrđave San Đovani nudi jedan od najfotografisanijih vidikovaca u Evropi.
Perast i Gospa od Škrpjela
Perast, mali barokni grad na istočnoj obali zaliva, spada među najslikovitija mjesta u Crnoj Gori. Sa njegove obale barke prevoze posjetioce do Gospe od Škrpjela, vještačkog ostrva sa crkvom u kojoj se čuvaju izuzetne zavjetne slike i tapiserija koju je, kako se priča, jedna mještanka vezla 25 godina, koristeći i sopstvenu kosu.
Risan
Risan, najstarije naselje u Boki Kotorskoj, nekada je bio prijestonica ilirske kraljice Teute. Njegova je glavna znamenitost dobro očuvani rimski mozaici iz 2. vijeka, među kojima i rijedak prikaz grčkog boga Hipnosa.
Dubrovnik
Granica sa Hrvatskom udaljena je svega 10 kilometara od Herceg Novog, a Dubrovnik je još četrdesetak kilometara dalje. Računajte na oko 90 minuta, zajedno sa prelaskom granice. Veličanstveni Stari grad Dubrovnika, opasan zidinama, izlet je koji se pamti.
Orjen
Orjen se diže do 1.894 metra tik iza Herceg Novog — najviši je vrh primorskog dijela Dinarida i jedno od najkišovitijih mjesta u Evropi. Označene staze vode kroz šume, planinske livade i krajolik krša, a sa vrha se pogled pruža daleko preko Jadrana.
Herceg Novi i Kotor: poređenje
Kotor je najpoznatiji i, po mišljenju mnogih, najljepši grad u Boki Kotorskoj. Po mišljenju drugih, to je Herceg Novi. Razlika između ta dva centra je u tome što u Kotoru dominiraju kamene palate, uglavnom iz doba baroka, a u Herceg Novom vile. Ko voli Herceg Novi, voli ga zbog ambijenta bašta, izuzetne sunčanosti tokom cijele godine i zbog toga što se sa gotovo svake terase vide dva plavetnila: more i nebo.
Gdje odsjesti
Herceg Novi nudi smještaj od hotela uz more do privatnih apartmana i kamenih kuća u Starom gradu.
Područje Starog grada smješta vas u sam centar zbivanja, na korak od tvrđava i restorana. Nekoliko butik hotela i renoviranih kamenih apartmana nudi boravak s posebnom atmosferom, mada strme ulice mogu biti izazov onima koji teže hodaju. Igalo je idealno za porodice i one koji dolaze zbog velneša: ravan pristup obali, pješčane plaže i Institut dr Simo Milošević nadohvat ruke. Savina, u blizini manastira, nudi mirniji, stambeni ambijent sa prekrasnim pogledom na zaliv, dok Meljine spajaju mir okoline sa petnaestak minuta šetnje do centra.
Putnicima sa skromnijim budžetom privatni apartmani nude odličan odnos cijene i kvaliteta u svim djelovima grada, a mnogi imaju i kuhinju, pa možete sami kuvati od izvrsnih domaćih namirnica sa obližnjih pijaca.
Kako doći
Sa aerodroma Dubrovnik (najbliži)
Aerodrom Dubrovnik (DBV) u Hrvatskoj udaljen je oko 30 kilometara. Put traje oko sat vremena, uključujući prelazak granice na Debelom Brijegu, gdje vrhuncem ljeta zna biti gužve. Na raspolaganju su taksi, transferi i rent-a-car.
Sa aerodroma Tivat
Aerodrom Tivat (TIV) udaljen je oko 23 kilometra. Najbrži put ide trajektom Kamenari–Lepetane, koji za deset minuta prelazi najuži dio zaliva. Taksijem, uz trajekt, treba 30 do 40 minuta.
Sa aerodroma Podgorica
Podgorica Aerodrom (TGD) udaljen je oko 120 kilometara, odnosno oko dva sata vožnje. Dva grada povezuju redovne autobuske linije.
