Intervju s gospođom Katalinom Milović, spisateljicom knjige „La Montenegrina“, jedinstvenoga djela u kojem je opisano stvaranje naše najveće kolonije u Južnoj Americi.

Katalina Milović tijekom promocije knjige La Montenegrina u Chacu Kao što znate, naša web stranica već dugi niz godina posreduje i potiče bolju komunikaciju na relaciji Crna Gora – dijaspora, a član našega tima Gordan Stojović jedan je od ljudi koji se već dugi niz godina bave istraživanjima vezanima uz naše iseljeništvo u Južnoj Americi. Vijest da će „La Montenegrina“ biti objavljena u Crnoj Gori, koju smo dobili od vas i od Matice crnogorske, mnogo nas je obradovala, prije svega zato što smo tu knjigu posjedovali još od 1999., a samim time znali smo koliko je neprocjenjive vrijednosti za očuvanje identiteta Crnogoraca u Argentini i drugim krajevima Južne Amerike, ali i za nas u Crnoj Gori, jer nam pruža izvorni prikaz stvaranja male Crne Gore usred Pampe i velike hrabrosti naših ljudi. Javnost je kod nas, u izdanju „Matice crnogorske“, napokon dobila priliku pročitati verziju „La Montenegrine“ na našem jeziku, a zahvaljujući vašem poznanstvu s Gordanom Stojovićem.

Katalina Milović tijekom promocije knjige La Montenegrina u Chacu Montenegro.com: Knjiga je prvi put objavljena 1997. godine u Argentini. Možete li nam reći nešto više o tome što vas je potaknulo da započnete ovakvo djelo, koji su bili razlozi i uopće kako je tekao proces prikupljanja podataka i objavljivanja? Katalina Milović: Prije svega, potaknulo me sve ono što sam osjećala i što osjećam prema ovome nadasve poštenom, marljivom i ljubaznom narodu ovdje. Glavni je razlog svakako bio oteti zaboravu i ovjekovječiti sjećanje na herojsku skupinu Crnogoraca koja je prva naselila ove krajeve svijeta, a čija sam ponosna potomkinja. Ti su ljudi osnovali vrlo naprednu poljodjelsku koloniju koja ima vrlo velik značaj za pokrajinu Chaco. U toj su koloniji, nakon osnutka, među njima vladali sloga i jedinstvo iznad svega, čime su nama, svojim potomcima, pokazali da samo JEDINSTVO ČINI SNAGU! U ovu su zemlju sa sobom donijeli svoje običaje, tradiciju, jezik, vjeru, svoje pjesme, glazbu, plesove, umjetnost i drugo. Sa svojim su mnogobrojnim članovima stvorili zajednicu koja se iz godine u godinu samo povećavala, čitavu jednu malu Crnu Goru usred Argentine. Podatke koji se nalaze u knjizi zapisivala sam prema pričama svojih roditelja i drugih članova naše zajednice. Skupljala sam ih kroz cijeli život, uostalom i ja sam bila i ostala jedna od njih, živjela sam povijest naše zajednice. Objavljivanje knjige bilo je moguće zahvaljujući novčanoj pomoći državnih institucija, što je znak da interes za njegovanje kulturne baštine etničkih zajednica postaje sve značajniji u Direkciji za kulturu pokrajine Chaco.

Tijekom proslave 80 godina od osnutka Colonije La Montenegrina Montenegro.com: Kako su reagirali naši iseljenici u Chacu, ali i naše šire iseljeništvo u Latinskoj Americi, nakon što su doznali da ste objavili La Montenegrinu? Katalina Milović: Naši su ljudi ovdje vijest o izlasku knjige prihvatili s velikim oduševljenjem, jer ona prije svega govori o herojskoj prošlosti i podvizima njihovih predaka koji predstavljaju najblistaviji primjer požrtvovnosti i sloge na koji se mlađe generacije mogu ugledati. Ova je knjiga ujedno i veliko priznanje njihovoj ljudskoj vrijednosti na koju njihovi potomci mogu i moraju biti ponosni. Ti su ljudi zaista bili nekakav čudesan soj; uspjeli su, unatoč svim teškoćama u novome svijetu, na tim pustim prostorima koje su naselili osigurati onu toliko priželjkivanu sretniju budućnost generacijama koje su ih naslijedile.

Tijekom proslave 80 godina od osnutka Colonije La Montenegrina Montenegro.com: Kakva je vaša procjena, koliko danas ukupno ima Crnogoraca, tj. potomaka naših doseljenika, u pokrajini Chaco, čime se najviše bave, jesu li organizirani i na koji način? Katalina Milović: U Chacu danas ima blizu pet tisuća potomaka doseljenih Crnogoraca. Najviše se bave poljoprivredom, a među njima ima i učitelja, službenika, zubara, liječnika, odvjetnika, političara i drugih. Već 50 godina ovdje postoji Jugoslavensko društvo oko kojega se okupljamo, a uz njega postoji i društvo Durmitor, osnovano još 1930. godine. Često se okupljamo kad god se nešto slavi, ali i kad se za nekim tuguje.

Posvećenje spomenika osnivačima kolonije. Spomenik je podignut o osamdesetoj obljetnici osnutka Montenegro.com: Kakve su veze vas u Chacu s drugim kolonijama, odnosi s Crnogorcima u Buenos Airesu, General Madariagi, Tandilu, i postoji li komunikacija s udrugama iseljenika u drugim dijelovima svijeta, kao na primjer SAD-u ili Australiji? Katalina Milović: Još uvijek nemamo mnogo kontakata, najviše zbog velikih udaljenosti, najmanje 1200 km od jednoga do drugoga mjesta. Ovo je vrlo prostrana zemlja i sve je tako daleko. Isto tako nemamo kontakata ni s organizacijama u SAD-u ni u Australiji. Odnedavno postoji komunikacija među Crnogorcima na španjolskom govornom području preko internetske grupe Crnogoraca (yahoo grupo Montenegrinos), i najviše se preko te grupe povezujemo, komuniciramo i razmjenjujemo informacije s našima diljem Argentine i drugih zemalja. Montenegro.com: Kakve su veze s Crnom Gorom, jeste li zadovoljni odnosom države prema vama i prema Crnogorcima u Chacu i Argentini? Koji bi bili vaši prijedlozi glede jačanja kulturne suradnje, razmjene i odnosa u cjelini? Katalina Milović: Posljednja tri veleposlanika, gospodin Gojko Čelebić, Gojko Janković i Ivan Saveljić, uspjeli su ojačati veze. Prije svega želimo da nam se osiguraju početnice i druge knjige te profesor plesa, netko tko bi nam pomogao u učenju folklora, isto onako kako to ovdje imaju i druge organizacije i društva drugih naroda.

Spomenik osnivačima Montenegro.com: Na koji način danas potomci naših doseljenika u pokrajini Chaco gledaju na Crnu Goru, što je ona za vas – samo domovina vaših predaka ili nešto više? Katalina Milović: Danas prva generacija potomaka naših doseljenika gleda na Crnu Goru kao na svoju drugu domovinu. Naučili smo je voljeti kroz priče naših starih i kroz običaje. Mnogo brinem za buduće generacije, jer nemaju priliku naučiti jezik, na taj način gube kontakt i svakoga su dana sve dalje. Montenegro.com: Recite nam nešto o sebi, čime se bavite, gdje živite i jeste li ikada bili u Crnoj Gori? Katalina Milović: Ja sam umirovljena učiteljica, imam vremena čitati i pisati. Vrijeme provodim sa svojom djecom, obitelji i prijateljima. Vrlo sam aktivna u našem društvu, u kojem sam blagajnica, pa i oko toga imam dosta posla. Živim u Presidenciji Roque Sáenz Peña i nikada nisam putovala u Crnu Goru, a to mi je najveći san i želja. Montenegro.com: Doznali smo da ćete nas uskoro posjetiti. Koja je vaša najveća želja kad stignete u Crnu Goru, što ćete prvo učiniti i koja su vaša očekivanja od posjeta? Katalina Milović: Najveća mi je želja posjetiti mjesto gdje su se rodili moji roditelji i svom narodu predstaviti knjigu La Montenegrina. Kad stignem, prvo što ću učiniti jest skočiti u zagrljaj Crnoj Gori i mojim Crnogorcima. Očekujem da pronađem onu Crnu Goru koju gajim u mašti i u osjećajima, lijepu, s narodom iskrenim i punim ljubavi, baš onakvu kakvu smo je upoznali ovdje. Znam da ću kod vas biti dobro dočekana; u mome je srcu Argentina poput majke, a Crna Gora poput bake, tako da sve Crnogorce osjećam kao da su moja obitelj. Ovim je intervjuom započela serija intervjua s ljudima (poznatim osobama, voditeljima iseljeničkih organizacija, strancima koji surađuju s našim organizacijama itd.) u dijaspori. Sljedeći je intervju s gospodinom Veskom Karadžićem, webmasterom i direktorom za odnose s javnošću Crnogorskoga društva Britanske Kolumbije iz Vancouvera. Crnogorski apartmani