Atlas planina
Planine Crne Gore, park po park i vrh po vrh
16 lokacija: 5 nacionalna parka, vrhovi zbog kojih se isplati uspon, i skijaški centri. Svaka nosi odgovor koji za ovu zemlju nigdje drugdje nije objavljen — koliko često snijeg zaista leži, zimu po zimu, kroz jedanaest godina. Najviše tlo je Prokletije, na 2.535 m.
- Lokacije
- 16
- Pod zaštitom
- 1.037 km²
- Zima u zapisu
- 10
- Dnevnih mjerenja
- 64.288
Gdje se nalaze
Sve lokacije iz atlasa. Veličina tačke prati visinu, pa se planinski hrbat zemlje čita sa karte. Klik vodi na karticu u listi ispod.
Nađite jednu
Prikazano 16 od 16
Izbori u istom redu šire rezultat, a izbori u različitim redovima ga sužavaju. Pijesak i mir znači oboje, a Durmitor ili Prokletije znači jedno od dva.
Br. 1 · Nacionalni park · 2.523 m
Durmitor
Snijeg na 69% januarskih dana
Masiv koji je od Crne Gore napravio planinsku zemlju: četrdeset osam vrhova viših od 2.000 m oko visoravni sa glečerskim jezerima, upisan na UNESCO-ovu listu 1980.
Br. 2 · Nacionalni park · 2.535 m
Prokletije
Snijeg na 71% januarskih dana
Najalpskiji teren u zemlji i najmanje posjećen: krečnjački zidovi iznad dolina Grebaje i Ropojane i najviši vrh Crne Gore, Zla Kolata sa 2.535 m, na granici sa Albanijom.
U blizini, nije vrhBr. 3 · Nacionalni park · 1.749 m
Lovćen
Crna planina po kojoj je zemlja dobila ime, i ona koju svaki posjetilac vidi sa kotorskih serpentina.
Br. 4 · Nacionalni park · 2.139 m
Biogradska Gora
Snijeg na 57% januarskih dana
Jedna od posljednjih prašuma u Evropi i razlog zbog kojeg park postoji: stabla koja nikada nisu sječena, neka stara i po pet stotina godina, oko glečerskog jezera koje se ravnom stazom obiđe za sat vremena.
Br. 5 · Nacionalni park · 1.594 m
Lake Skadar
Najveće jezero na Balkanu i jedini od pet parkova koji je uglavnom voda.
Br. 6 · Vrh · 2.523 m
Bobotov Kuk
Snijeg na 69% januarskih dana
Najpoznatiji vrh Durmitora i onaj na koji većina ljudi misli kada kaže da se popela na planinu u Crnoj Gori.
U blizini, nije vrhBr. 7 · Vrh · 2.535 m
Zla Kolata
Snijeg na 74% januarskih dana
Najviša tačka Crne Gore, na 2.535 m, na grebenu koji čini granicu sa Albanijom iznad doline Ropojane.
Br. 8 · Vrh · 2.487 m
Kom Kučki
Snijeg na 65% januarskih dana
Komovi su tri vrha koji stoje gotovo usamljeni iznad pašnjaka između Andrijevice i Kolašina, a Kom Kučki je najviši od njih sa 2.487 m.
Br. 9 · Vrh · 2.313 m
Savin Kuk
Snijeg na 72% januarskih dana
Žabljačka skijaška planina i jednostavan ljetnji vrh: zimi žičare savladavaju prvih 700 m uspona, a ljeti je uspon od Crnog jezera uobičajen poludnevni izlet iz grada.
Br. 10 · Vrh · 2.403 m
Hajla
Snijeg na 67% januarskih dana
Planina iznad Rožaja, na granici sa Kosovom, sa dugim travnatim grebenom i oštrim odsjekom na sjevernoj strani.
Skijaški centar · 2.035 m
Kolašin 1600
Snijeg na 62% januarskih dana
Glavni skijaški centar Crne Gore, na padinama Bjelasice iznad Kolašina, sa gondolom iz doline i najpouzdanijim snijegom na stazama sa žičarama u zemlji.
Vrh · 1.894 m
Zubački Kabao
Najviša tačka Orjena, masiva odmah iza Herceg Novog, i jedno od najneobičnijih mjesta u zemlji: gola krečnjačka pustinja vrtača i krša na 1.900 m, sat vremena iznad suptropske obale..
Skijaški centar · 1.750 m
Kolašin 1450
Snijeg na 62% januarskih dana
Starije i manje od dva kolašinska skijališta, na istoj padini Bjelasice, sa blažim terenom i kraćim sistemom žičara.
U blizini, nije vrhVrh · 1.748 m
Štirovnik
Pravi vrh Lovćena, sto metara iznad mauzoleja do kojeg se svi dovezu, a pješice gotovo niko ne ide.
- U blizini, nije vrh
Vrh · 1.657 m
Jezerski Vrh
Drugi vrh Lovćena i onaj na kojem je Njegošev mauzolej, do kojeg se od parkinga stiže kroz tunel i dugim nizom stepenica usječenih u planinu.
Vrh · 1.594 m
Rumija
Greben koji razdvaja Skadarsko jezero od Jadrana, što znači da vrh ima more sa jedne strane i jezero sa druge — najbolji pojedinačni pogled na jugu zemlje.
Počnite ovdje
Pet nacionalnih parkova i vrhovi na koje se zaista izlazi, u redu u kojem bismo nekoga poslali.
Br. 1 · Nacionalni park · 2.523 m
Durmitor
Masiv koji je od Crne Gore napravio planinsku zemlju: četrdeset osam vrhova viših od 2.000 m oko visoravni sa glečerskim jezerima, upisan na UNESCO-ovu listu 1980.
Br. 2 · Nacionalni park · 2.535 m
Prokletije
Najalpskiji teren u zemlji i najmanje posjećen: krečnjački zidovi iznad dolina Grebaje i Ropojane i najviši vrh Crne Gore, Zla Kolata sa 2.535 m, na granici sa Albanijom.
- U blizini, nije vrh
Br. 3 · Nacionalni park · 1.749 m
Lovćen
Crna planina po kojoj je zemlja dobila ime, i ona koju svaki posjetilac vidi sa kotorskih serpentina.
Br. 4 · Nacionalni park · 2.139 m
Biogradska Gora
Jedna od posljednjih prašuma u Evropi i razlog zbog kojeg park postoji: stabla koja nikada nisu sječena, neka stara i po pet stotina godina, oko glečerskog jezera koje se ravnom stazom obiđe za sat vremena.
Br. 5 · Nacionalni park · 1.594 m
Lake Skadar
Najveće jezero na Balkanu i jedini od pet parkova koji je uglavnom voda.
Br. 6 · Vrh · 2.523 m
Bobotov Kuk
Najpoznatiji vrh Durmitora i onaj na koji većina ljudi misli kada kaže da se popela na planinu u Crnoj Gori.
- U blizini, nije vrh
Br. 7 · Vrh · 2.535 m
Zla Kolata
Najviša tačka Crne Gore, na 2.535 m, na grebenu koji čini granicu sa Albanijom iznad doline Ropojane.
Br. 8 · Vrh · 2.487 m
Kom Kučki
Komovi su tri vrha koji stoje gotovo usamljeni iznad pašnjaka između Andrijevice i Kolašina, a Kom Kučki je najviši od njih sa 2.487 m.
Br. 9 · Vrh · 2.313 m
Savin Kuk
Žabljačka skijaška planina i jednostavan ljetnji vrh: zimi žičare savladavaju prvih 700 m uspona, a ljeti je uspon od Crnog jezera uobičajen poludnevni izlet iz grada.
Br. 10 · Vrh · 2.403 m
Hajla
Planina iznad Rožaja, na granici sa Kosovom, sa dugim travnatim grebenom i oštrim odsjekom na sjevernoj strani.
Gdje snijeg leži, i koliko dugo
Udio dana sa snježnom podlogom od 30 cm ili više, iz 10 zima dnevne reanalize. Januar je provjera, a april mjesec koji kvari putovanja — na visokim masivima trećina aprilskih dana još nosi podlogu.
| Lokacija | Vrh | jan | apr | Golo tlo |
|---|---|---|---|---|
| Zla Kolata | 2.535 m | 74% | 41% | maj–nov |
| Savin Kuk | 2.313 m | 72% | 38% | maj–nov |
| Prokletije | 2.535 m | 71% | 33% | maj–nov |
| Bobotov Kuk | 2.523 m | 69% | 32% | maj–nov |
| Durmitor | 2.523 m | 69% | 32% | maj–nov |
| Hajla | 2.403 m | 67% | 28% | maj–nov |
| Kom Kučki | 2.487 m | 65% | 25% | maj–nov |
| Kolašin 1600 | 2.035 m | 62% | 23% | maj–nov |
| Kolašin 1450 | 1.750 m | 62% | 23% | maj–nov |
| Biogradska Gora | 2.139 m | 57% | 21% | maj–nov |
5 lokacija namjerno nema u ovoj tabeli. Njihova mrežna ćelija ne razlučuje snijeg, pa za njih radije ne objavljujemo nijednu dubinu nego broj u koji ne vjerujemo — zašto, piše u dijelu o metodu.
Skijanje
Dva centra sa žičarama na istoj strani Bjelasice iznad Kolašina, plus sedežnice na Savinom kuku iznad Žabljaka. Ovo je jedanaest zima zapisa, a ne izvještaj o snijegu — provjerite kod centra istog dana.
Po masivu
Durmitor
- Durmitor · 2.523 m
- Bobotov Kuk · 2.523 m
- Savin Kuk · 2.313 m
Bjelasica i Komovi
- Biogradska Gora · 2.139 m
- Kom Kučki · 2.487 m
- Kolašin 1600 · 2.035 m
- Kolašin 1450 · 1.750 m
Prokletije
- Prokletije · 2.535 m
- Zla Kolata · 2.535 m
- Hajla · 2.403 m
Orjen i Lovćen
- Lovćen · 1.749 m
- Zubački Kabao · 1.894 m
- Štirovnik · 1.748 m
- Jezerski Vrh · 1.657 m
Rumija
- Rumija · 1.594 m
Skadarsko jezero
- Lake Skadar · 1.594 m
Po tome šta tražite
Istih šesnaest lokacija, poređanih po razlogu zbog kojeg se ide. Svaka od ovih je stranica.
Kako je ovo sastavljeno
Visine i koordinate dolaze iz OpenStreetMap tačaka vrhova, i svaka lokacija navodi tačku koju je koristila. Površine parkova izmjerene su iz njihove sopstvene granične relacije, a nisu prepisane — zato Durmitor tu stoji na 323 km² prema 390 km² koji se obično navode, a ta cifra obuhvata i pojas kanjona Tare izvan granice.
Temperature su jedanaest godina dnevne reanalize iz arhive ERA5-Land preko Open-Meteo, svedene na visinu same lokacije. Durmitorska visoravan na 1.970 m i Bobotov kuk na 2.463 m istog januarskog dana razlikovali su se 3,2 °C — to je uobičajeni temperaturni gradijent na djelu. Temperaturni zapis vrha jeste zapis tog vrha.
Visina snijega se ne svodi na visinu tačke. To je vrijednost mrežne ćelije od oko devet kilometara, pa opisuje masiv a ne vrh — a gdje dvije lokacije padnu u istu ćeliju, zapis o snijegu je bukvalno isti zapis, i stranica to kaže kad se dogodi. Na primorskim grebenima ta ćelija je pretežno nisko tlo uz toplo more i prijavljuje gotovo nikakav snijeg na visinama koje njene sopstvene temperature stavljaju ispod nule. Za 5 lokacija zato ne objavljujemo nijednu dubinu. Osamnaest centimetara u jedanaest zima na Orjenu, iza kojeg stoji najkišovitija stanica u Evropi, nije mjerenje.
Današnje cifre su druga vrsta podatka: stvarna mjerenja iz službene mreže državnog zavoda za hidrometeorologiju, 22 stanice sa padavinama, najnižom i najvišom temperaturom i visinom snijega. Prikazane su odvojeno od zapisa jer mjerenje i model nijesu ista tvrdnja. Prazno polje za snijeg znači „nije prijavljeno", nikad nula.