Širenjem Herceg Novog, ne samo što su Meljine postale prigradsko mjesto, već su to postala gotovo sva naselja duž HN Rivijere, sve do Kamenara. Meljine se ipak fizički dodiruju sa Herceg Novim pa se tim više o njima danas može već govoriti kao o organskom dijelu Grada pod Orjenom.
Naselje se prvi put pominje u jednom dubrovačkom dokumentu iz 1371. g., to jest devet godina prije osnivanja Herceg Novog (1382), kao jedna od luka župe Dračevice.
Pet kilometara dugačko šetalište „Pet Danica" – najduže i najljepše u Boki i Crnoj Gori – počinje u Igalu i završava u Meljinama. Šetalište je svakim svojim metrom obalno, nigdje ne skreće, prati liniju obale, ili liniju posljednjih kilometara nekadašnje trase uskotračne pruge na relaciji Sarajevo-Zelenika. Stalno između mora i zelenila, šetači mogu da opaze bogatu prirodnu floru ili parkovsku zbirku egzotičnog drveća, ukrasnog žbunja, južnih i rijetkih voćaka, te neke manje poznate cvjetove. Do koje mjere su pomorci vjekovima donosili razno sjemenje, postaje jasno u bilo koje doba godine, svakom šetaču zagledanom u veličanstvene varijetete hercegnovskog zelenila.
Približavajući se Meljinama, šetalištem se prolazi ispod manastira Savina, kompleksa Vojne bolnice (smještene u mediteranskom parku punom palmi, borova, čempresi, eukaliptusa, i oleandra), da bi se, na samom kraju, već u Meljinama, mogla vidjeti zgrada nekadašnjeg Lazareta. Od tog mjesta, pa sve do jedne od najljepših zaljevskih plaža, plaže Lalovina, u dužini od oko kilometar, protežu se pješčane plaže.
Priča o Lazaretu zaslužuje dodatnih par riječi... Nakon pada u to vrijeme turskog Herceg Novog u mletačke ruke (1687-1797), nova uprava vrši razne reforme, u oblasti ekonomije, kulture..., pa i u oblasti zdravstva. Mlečani grade Lazaret – karantin za bolesne mornare i one putnike pristigle iz zaraženih sredina, godine 1700, na Toploj, tadašnjem prigradskom naselju sa samostalnom upravom (Topaljska komuniteta), a danas sastavnim dijelom Herceg Novog. No, zbog malog kapaciteta tog Lazareta, Mlečani grade novi, na obali u Meljinama, 1732. Zgrada Lazareta, na samom kraju (ili početku!) šetališta „Pet Danica" privlači pažnju i dalje, jer se radi o jednoj od najvećih građevina u Boki Kotorskoj (Crna Gora) u 18. vijeku. Do Lazareta je dovedena pijaća voda 1741. iz obližnjeg manastira Savina. U krugu ove impozantne građevine izgrađena je 1730. godine crkva Sv. Roka. Da je mletačka vlast ovom Lazaretu davala izuzetak značaj vidi se po tome što je bilo zabranjeno davati karantin bilo gdje van Splita i Meljina. Nakon smjene vlasti, Lazaret je pod austrijom upravom radio, zatvara se (1830) i ponovno otvara (1837), sve do 1934. kada je njegovo postojanje postalo nepotrebno.
Sa gotovo svake pozicije u Meljinama može se vidjeti manastir Savina, smješten u Savinskoj dubravi, dijelu grada sa statusom zaštićenog parka. Kupači željni samoće svoje ručnike rastvore već po kamenitim hridi duž Šetališta, dok na centralnim pješčanim plažama vlada razumljivo veći sezonski šaren prizor, potekao od sunčanih sjenjila, ležaljki i kupaćih kostima. Na granici Meljina i Zelenike, iza posljednje pješčane plaže, uskom betonskom stazom dolazi se do jedne od najljepših i u pravom smislu te riječi – najidiličnijih plaža Hercegnovske rivijere. Plaža Lalovina ušuškana je i uramljena liticama laminizirajućeg kamena, te otud posve odvojena, posebna, jedinstveno čista, poželjna i savitljiva. U prošlosti bila je poznata i kao Ljubavna.
Od Lazareta do Lalovine šetač opaža tipičnu primorsku arhitekturu, brojne vile i katkada raskalašne mediteranske parkove.
Do samog centra Meljina danas vodi moderna saobraćajnica koja Herceg Novi povezuje sa Trebinjem i Republikom Srpskom (BIH). Upravo tim putem stiže se do planinskih mjesta i ruralnih izletišta u hercegnovskom zaleđu (v. tekst: Hercegnovsko zaleđe), do Kamenog, Žlijeba, Ubala, Mokrina, Bajkovih Kruševica, od kojih bi se pod pojmom izletišta moglo već nazvati samo uspon do Planinarskog doma na Subri – i dalje (do visinskih kota Kabao, Dobroštica, Subra) uz pratnju iskusnog planinara. Informacije o ovom vidu izletništva najbolje je potražiti u najbližem Turističkom društvu.
