Širenjem Herceg Novog, ne samo da su Meljine postale prigradsko mjesto, nego su to postala gotovo sva mjestašća duž HN Rivijere, sve do Kamenara. Meljine se ipak, fizički dodiruju s Herceg Novim pa se tim više o njima danas može već govoriti kao o organskom dijelu Grada pod Orjenom.
Naselje se prvi put pominje u jednom dubrovačkom dokumentu iz 1371. g, dakle devet godina prije osnivanja Herceg Novog (1382), kao jedna od luka župe Dračevice.
Pet kilometara dugo šetalište „Pet Danica“ – najduže i najljepše u Boki i Crnoj Gori – počinje u Igalu i završava u Meljinama. Šetalište je svakim svojim metrom obalno, nigdje ne skreće, prati liniju kopna, ili liniju posljednjih kilometara nekadašnje trase uskotračne pruge na relaciji Sarajevo-Zelenika. Stalno između mora i zelenila, šetači mogu da opaze bogatu samoniklu ili parkovsku zbirku egzotičnog drveća, ukrasnog žbunja, južnih i rijetkih voćaka, te neke manje poznate cvjetnice. Do koje su mjere pomorci vjekovima donosili razno sjemenje, postaje jasno u bilo koje doba godine, svakom šetaču zagledanom u veličanstvene varijetete hercegnovskog zelenila.
Približavajući se Meljinama, šetalištem se prolazi ispod manastira Savina, kompleksa Vojne bolnice (smještene u mediteranskom parku punom palmi, borova, čempresa, eukaliptusa, i oleandera), da bi se, na samom kraju, već u Meljinama, moglo da opazi zdanje nekadašnjeg Lazareta. Od tog mjesta, pa sve do jedne od najljepših zalivskih plaža, plaže Lalovina, u dužini od oko kilometar, prostiru se pješčane plaže.
Priča o Lazaretu zavređuje dodatnih riječ-dvije... Poslije pada u to doba turskog Herceg Novog u mletačke ruke (1687-1797), nova uprava vrši razne reforme, u oblasti ekonomije, kulture..., pa i u oblasti zdravstva. Mlečani grade Lazaret – karantin za bolesne pomorce i one putnike pristigle iz okuženih sredina, godine 1700, na Toploj, tadašnjem prigradskom naselju sa samostalnom upravom (Topaljska komunitad), a danas sastavnim dijelom Herceg Novog. No, zbog malog kapaciteta tog Lazareta, Mlečani grade novi, na obali u Meljinama, 1732. Zdanje Lazareta, na samom kraju (ili početku!) šetališta „Pet Danica“ plijeni pažnju i dalje, jer se radi o jednoj od najvećih građevina u Boki Kotorskoj (Crna Gora) u 18. v. Do Lazareta je dovedena pitka voda 1741. iz obližnjeg manastira Savina. U krugu ove impozantne građevine sagrađena je 1730. godine crkva Sv. Roka. Da je mletačka vlast ovom Lazaretu davala izuzetan značaj vidi se po tome što je bilo zabranjeno davati karantin bilo gdje van Splita i Meljina. Nakon smjene vlasti, Lazaret i pod austrijskom upravom radi, zatvara se (1830) i ponovo otvara (1837), sve do 1934. kada je njegovo postojanje postalo izlišno.
S gotovo svake pozicije u Meljinama može da se vidi manastir Savina, smješten u Savinskoj dubravi, dijelu grada sa statusom zaštićenog parka. Kupači željni samoće svoje peškire rasprostiru već po kamenim gromadama duž Šetališta, dok na centračnim pješčanim plažama vlada razumljivo veći sezonski šareniš, potekao od suncobrama, ležaljki i kostima. Na granici Meljina i Zelenike, iza posljednje pješčane plaže, uskom betonskom stazom dolazi se do jedne od najljepših i u pravom smislu te riječi – najidiličnijih plaža Hercegnovske rivijere. Plaža Lalovina ušuškana je i uramljena liticama listastog kamena, te otud posve odvojena, posebna, jedinstveno čista, poželjna i podatna. U prošlosti bila je znana i kao Ljubavna.
Od Lazareta do Lalovine šetač opaža tipičnu primorsku arhitekturu, brojne vile i katkada raspusne mediteranske parkove.
Do samog centra Meljina danas vodi moderna saobraćajnica koja Herceg Novi povezuje s Trebinjem i Republikom Srpskom (BIH). Upravo tim putem stiže se do planinskih mjesta i ruralnih izletišta u hercegnovskom zaleđu (v. tekst: Hercegnovsko zaleđe), do Kamenog, Žlijeba, Ubala, Mokrina, Bajkovih Kruševica, od kojih bi se pod pojmom izletišta moglo na nazove samo uspon do Planinarskog doma na Subri – i dalje (do visinskih kota Kabao, Dobroštica, Subra) uz pratnju iskusnog planinara. Informacije o ovom vidu izletništva najbolje je potražiti u najbližem Turističkom društvu.
