Zašto vatra na crnogorskom primorju staje pred zidom, a u Kaliforniji nosi grad
S Malibuom ovdašnji požari nemaju gotovo ništa zajedničko. Evo šta to znači za goste — i dokle će tako.
STANJE — 31. AVGUST 2026. Sedamnaest dana kasnije, vanredna situacija na primorju je gotova, a saldo se nije pomjerio: nijedna kuća ovog ljeta nije izgubljena nigdje na crnogorskom primorju. Hercegnovski požar ipak je i dalje u evidenciji — u večernjem izvještaju MUP-a od 26. avgusta Đenovići i Bijelske Kruševice vode se kao aktivni i pod kontrolom, što je uobičajeno stanje izgorjelog zaleđa krajem avgusta: tinjanje u terenu u koji se ne može ući vozilom, pod nadzorom umjesto pod gašenjem, uz ekipe i vazduhoplove u pripravnosti ako se vjetar okrene. Pojačanja i vojnici napustili su primorje treće sedmice avgusta, a voda i struja u Ulcinju rade normalno. Pritisak se premjestio u unutrašnjost, na Nikšić i Cetinje, đe je posljednja sedmica avgusta bila teža nego išta što je primorje vidjelo. Potvrđena materijalna šteta iz cijele primorske epizode i dalje je poljoprivredna i elektroenergetska — jedno domaćinstvo u Briskoj Gori izgubilo je oko 300 stabala limuna, 100 stabala nara, maslinjak i sistem za navodnjavanje, uz desetak izgorjelih bandera na dalekovodu Gač — a Koperniku, hitnoj službi EU, još traje mapiranje opožarene površine pod aktivacijom EMSR922. Osam fotografija sa đenovićkih noći objavljeno je ispod. Analiza pod njima pisana je 15. avgusta, na vrhuncu požara; njeni brojevi stoje.
Druge noći vatra iznad Bijele sišla je niz brdo, projurila kroz nisko rastinje do prvih kuća i stala pred zidom.
Te sedmice o crnogorskom primorju nije napisana nedramatičnija rečenica, a u njoj je cijela priča. Iznad Herceg Novog bilo je ugroženo pedeset kuća. Ujutro je stajalo svih pedeset. Nije to zato što je Crna Gora vatru gasila bolje nego Kalifornija požar Palisades — gotovo po svim mjerilima imala je daleko manje: nijedan amfibijski bombarder, jedan jedini Air Tractor, pozajmljene helikoptere, dobrovoljna vatrogasna društva i seljane s baštenskim crijevom. Nego zato što je vatra naišla na površinu koja ne gori.
Svakog avgusta neko uslika narandžastu liniju na crnom grebenu iznad Boke i za sat vremena stigne isto pitanje. Je li ovo novi Malibu? Da otkažemo? Slike jesu slične — dvije mediteranske obale, dvije padine koje gore nad morem. Ali iza njih nijesu iste stvari, a nije to ni do sreće ni do truda. Do goriva je, do načina gradnje, do geografije i do toga ko je i kako zapalio — četiri dosadne stavke koje još prije nego iko okrene 112 uglavnom odrede koliko će noć biti teška.
Zvuči umirujuće, i narednu sedmicu-dvije jeste. Nezgodno je to što se tri od te četiri stavke mijenjaju nagore.
Noći iznad Đenovića
Osam fotografija ispod snimljeno je u Đenovićima i Bijeloj između 14. i 19. avgusta 2026 — s kapije, s parkinga, s trotoara i kroz šoferšajbnu, na potezu primorja iznad kojeg je vatreni front stajao bolji dio sedmice. To su originalne fotografije montenegro.com-a i pokazuju kako je požar zaista izgledao iz sela.
Snimljeno odozdo i noću, ovo izgleda kao kraj jednog sela. Nije bilo. Front je išao zaleđem od Bijele do iznad Zelenike, s Đenovićima na sredini, a liniju je držala Služba zaštite i spašavanja Herceg Novi — sedamnaest vozila i šezdeset četiri čovjeka — uz profesionalne ekipe iz Tivta i iz Trebinja preko granice s Bosnom, dobrovoljna vatrogasna društva iz Tivta, Perasta i Bijele, preduzetnu jedinicu Luštica Baya, Air Tractor iznad glave i vojni helikopter kojem dnevni izvještaj ministarstva pripisuje tri naleta i trideset tona vode samo iznad Đenovića.
Ispod te linije sedmica je bila obična. Knjižara je radila. Jadranska magistrala nije stala. Čovjek s dnevne fotografije stajao je na sopstvenoj kapiji, s rukama na bokovima, i gledao kako gori brdo iznad njegovog krova.
Izgubljenih kuća u Đenovićima: nijedne. Izgubljenih kuća na cijelom hercegnovskom požaru: nijedne. Izgorjeli su makija, šikara i bor. To je tačno onaj ishod koji predviđaju četiri promjenljive ispod — i zato narandžasti greben snimljen na ovom primorju nije slika kakvom se čini.
Šta je izgorjelo u Kaliforniji
Palisades je u januaru 2025. prošao kroz Pacifik Palisejds, Topangu i brdski dio Malibua. CAL FIRE, kalifornijska vatrogasna služba, popisala je 6.837 uništenih objekata i još oko hiljadu oštećenih, na 23.448 akara. Poginulo je 12 ljudi, evakuisano ih je oko 105.000. Treći najrazorniji šumski požar u zapisanoj istoriji Kalifornije.
Crnogorske sezone ne daju takve brojke. I to se ne odlučuje na vatrenoj liniji, nego mnogo prije nje — već kod toga kako požar uopšte nastane.
Gorivo ima svoju granicu
Južna Kalifornija i crnogorsko primorje botanički su rod. Ekolozi u svijetu broje pet žbunastih zajednica mediteranske klime — kalifornijski čaparal, sredozemnu makiju i garig, čileanski matoral, južnoafrički fajnbos i australijski kvongan — koje su se na pet kontinenata, jedna bez druge, razvile u gotovo istu biljku: tvrdolisno, mirisno, zimzeleno rastinje od jednog do tri metra, kojem vatra treba da bi se obnovilo.
Dalje od toga sličnosti nema. Kod nas gori nisko rastinje — žbunje i suva trava preko kamenjara, isprekidanog živom stijenom, suvomeđama, maslinjacima i starim međama. Ide brzo, plamen je dramatičan, dima je more. Ali to je plitko gorivo na izlomljenom terenu i za sobom izgori do kraja.
Kanjoni iznad Malibua nose nešto sasvim drugo: dublji, stariji, neprekinuti čaparal i decenije nagomilane biomase, koje topografija kanjona kao lijevkom sprovodi pravo u stambene ulice. Takvo gorivo umije da drži front dovoljno dugo i dovoljno vrelo da se desi ono što jadranskim požarima u rastinju gotovo nikad ne pođe za rukom — da pređe u gradski požar kojem vegetacija više ni ne treba, jer su dotad kuće postale gorivo.
Kuće neće da gore
Ovdje je najveća razlika i nema je potrebe ublažavati.
Crnogorsko primorje zidano je od kamena, cigle, blokova i armiranog betona, pokriveno crijepom, s razmjerno malim otvorima. Ništa od toga nije protivpožarna strategija. Tako se na istočnom Jadranu oduvijek gradilo — zbog klime, materijala koji je bio pri ruci i navike. Posljedica je uzgredna, a ogromna: požar iz rastinja koji dođe do crnogorskog sela naiđe na zid koji nema čime zapaliti.
Kalifornijski stambeni fond uglavnom je drvena skeletna gradnja. Tamošnji regulatori o tome više ne govore uvijeno: kuća s drvenim skeletom nikad nije ni projektovana da preživi letjeću žeravicu ni direktan plamen. Zato kalifornijski propis za zonu dodira divljine i naselja danas traži vatrootporan krov, otvore otporne na žar, zatvorene strehe i negorive fasadne obloge — sve to preko jezgra koje i dalje gori. Istražitelji iznova utvrđuju isto: kuće ne odnosi plameni front nego žeravica koju nosi vjetar. Uvuče se u fasadu, u drvenu terasu, u ventilacioni otvor, tinja, pa zapali kuću spolja.
Isti požar u vegetaciji tako daje dvije različite katastrofe. U Malibuu se umnožio prelazeći s kuće na kuću. U Crnoj Gori je stao pred zidom.
I to je iz godine u godinu sve važnije. Uz novije kuće na primorju sve češće idu drvene pergole, drveni podovi na terasi, trska za hlad, PVC stolarija, plastični namještaj, plinske boce i neočišćeno rastinje do same ograde. Sve su to zamke za žeravicu, zakucane na vatrootpornu kuću. Stara gradnja drži. Dobar dio onoga što joj je dograđeno poslije 2005. ne drži.
Naselja su okrenuta moru
Malibu je traka na dodiru divljine i grada: raštrkane kuće nanizane uz kanjone, duboko u vegetaciji, često s jednim jedinim putem — i za ulazak i za izlazak. Vatra dođe među kuće zato što su kuće podignute usred goriva.
Kod nas je obrnuto. Naselja su zbijena i zidana, priljubljena uz obalu i magistralu, a iza njih se strmo dižu Orjen, Lovćen i masiv Rumije — geografija opisana u našem vodiču kroz Boku Kotorsku. Vatra s tih padina po pravilu bježi uzbrdo i u unutrašnjost, dalje od pojasa u kojem gosti spavaju. Jadran je odmah ispod, rezervoar bez dna, i avion se s novim tovarom vrati za nekoliko minuta — 282 tone tog tovara u jednom danu ove sedmice.
Izloženost je ovdje koncentrisana, a ne raspršena: kuće i vikendice po zaleđu, naselja na padinama iznad zaliva, maslinjaci iznad Ulcinja i infrastruktura koja prelazi preko divljine.
Vjetar je rođak, a ne blizanac
I jedna i druga obala imaju svoj silazni vjetar i oba su, tehnički, katabatska: gust vazduh cijedi se s visova i ubrzava dok pada.
Santa Ana stiže iz pustinjske unutrašnjosti — vrela i toliko suva da joj je relativna vlažnost često jednocifrena. U januaru 2025. duvala je stalnih 40 do 60 milja na sat, a u udarima i preko 80. Isušuje gorivo i istim potezom ga tjera naprijed.
Bura pada s dinarskog zida na obalu. Silovita je — po njoj Boka i hrvatski kanali i imaju reputaciju kakvu imaju — ali je u osnovi hladan vjetar i ne isuši gorivo unaprijed kao Santa Ana.
Nije zato bezopasna. Istraživanje o splitskom požaru iz jula 2017, koji je probio u naseljeni priobalni dio, objavljeno u časopisu Natural Hazards and Earth System Sciences, pokazalo je da strujanje bure preko primorskog grebena prelazi u lomljenje gravitacionih talasa i povlači suv vazduh odozgo — površina se naglo isuši, a vatra ide u fazama, čas niz padinu, čas uz nju. Upravo je bura ove sedmice držala požar iznad Herceg Novog van kontrole. Jadran ima ozbiljan požarni vjetar. Nema pustinjski.
I na kraju — mi
Goran Janković, komandir Službe zaštite i spašavanja u Šavniku, kazao je 13. avgusta da ljudski faktor izaziva više od 95 odsto požara na otvorenom u Crnoj Gori.
Ta izjava, prenesena posvuda, ostatak pripisuje „nepažnji ili drugim pojavama“ u ekstremnoj vrućini i dugoj suši — a to ne stoji, jer nepažnja jeste ljudska radnja i spada u tih 95 odsto, ne izvan njih. Suština je ipak jasna, i vatrogasci je tako i misle: gotovo svaki požar na ovom primorju zapali čovjek, iz nemara ili s namjerom, a prirodni udio — praktično samo grom — izuzetak je. Jedan od požara na Luštici 2025. pripisan je udaru groma. Otprilike toliko.
Spaljivanje baštenskog i poljoprivrednog otpada. Divlje deponije. Bačeni opušci. Ostavljen roštilj. Varnice s mašina. Kvarovi na dalekovodima iznad suvog terena — požar na Žageru se ove sedmice širio baš uz dalekovod, dok nije stigao do kuća i crkve.
Od svega u ovom tekstu, to je podatak koji najviše vrijedi: vjetar, gorivo i način gradnje gost ne bira, a ovo jedino jeste u njegovim rukama.
RAČUNICA
Pet brojeva na kojima stoji cijela priča
6.837 — objekata uništenih u požaru Palisades, januar 2025. Procjena štete, CAL FIRE
0 — izgorjelih kuća iznad Herceg Novog ove sedmice, od otprilike 50 ugroženih Služba zaštite i spašavanja, avgust 2026.
282 tone / 137 polijetanja — vode izbačene za jedan dan nad Bijelom, Baošićima, Vladimirom i Zoganjem Direktorat za zaštitu i spašavanje, avgust 2026.
>95% — požara na otvorenom u Crnoj Gori koje zapali čovjek Goran Janković, Služba zaštite i spašavanja Šavnik, 13. avgust 2026.
1.079.538 ha — izgorjelo u EU tokom 2025, skoro dvostruko više od prosjeka 2006–2024. Zajednički istraživački centar Evropske komisije / EFFIS, mart 2026.
Protivteže
Ovdje bi se udobna priča završila. Četiri stvari joj ne daju.
Sistem reagovanja je tanak. Crna Gora nema nijedan amfibijski bombarder klase Canadair. Preko Direktorata za zaštitu i spašavanje, u Ministarstvu unutrašnjih poslova, lete Air Tractor AT-802 i Antonov AN-32P, a uz njih idu policijski i vojni helikopteri, opštinske vatrogasne jedinice, dobrovoljna društva i, po pravilu, mještani s baštenskim crijevom. Dva-tri požara u isto vrijeme i to je odmah rastegnuto do kraja; vatrogasci otvoreno govore da ekipe rade bez smjene i da državi trebaju pravi avioni. Ono što nedostaje stiže spolja: Crna Gora je u Mehanizmu civilne zaštite EU, pa je Komisija u avgustu 2025. aktivirala rescEU sredstva stacionirana u Češkoj, Hrvatskoj i Italiji, dok su Srbija, Mađarska i Bosna i Hercegovina avione ponudile bilateralno.
I na Jadranu ima katastrofa na dodiru naselja i divljine. Splitski požar iz 2017. regionalni je protivprimjer i nije daleka istorija. Dok je ovaj tekst nastajao, požar kod Omiša na hrvatskoj obali stigao je do kuća, povrijeđeno je devetnaest ljudi, a iz okolnih sela izmješteno je oko 2.000 stanovnika.
I ovdje su gosti već ostajali bez planova. U julu 2017. vatra je prešla preko Luštice, najmanje stotinu turista izvučeno je iz kuća i iz kampova, a Vlada je aktivirala Mehanizam civilne zaštite EU pošto je priznala da sama ne izlazi na kraj.
Trend ide samo u jednom smjeru. Od pedesetih naovamo sela širom Sredozemlja su se ispraznila, a s njima su otišli čobani i sitni posjednici koji su vegetaciju držali niskom i isprekidanom; napuštene terase zarasle su u neprekinuto gorivo. Dodajte vrućinu. Zajednički istraživački centar zabilježio je 2025. kao najrazorniju sezonu u EU otkad se evidencija vodi, od 2006 — 1.079.538 hektara, 7.783 požara u 25 država članica, skoro dvostruko više od prosjeka 2006–2024, uz sezone koje počinju ranije i sežu sve dalje na sjever.
Crnogorski primorski požari i dalje su, po samoj strukturi, manje katastrofalni od kalifornijskih. Ali ih je više nego prije, gorivo je povezanije nego prije, a terase koje su nekad sjekle nalet vatre polako se zatvaraju. Zid još drži. Rezerva iza njega tanja je iz decenije u deceniju.
Šta požar ovdje zaista znači za odmor
Rijetko plamen. Gotovo uvijek infrastruktura, i to ovim redom.
Struja i voda. Najčešća posljedica u praksi, i ponovi se u gotovo svakom ozbiljnom požaru, jer vatra ide baš onim koridorom kojim dalekovodi srednjeg napona prelaze preko divljine. Ove sedmice je CEDIS isključio 10 kV vod na Gaču, pa su Briska Gora, Zoganje i Ćetkovići ostali u mraku. Bijela i Baošići ostali su bez struje i vode. Cio Ulcinj ostao je bez vode jer pumpe vise o vodu pored kojeg je gorjelo, pa je opština tražila od građana da štede.
Putevi. Dionice Jadranske magistrale i putevi u unutrašnjosti zatvaraju se bez najave, dok avioni rade iznad ili dok ekipe drže liniju uz samu ivicu puta. Računajte na zaobilaznicu, ne na to da ćete negdje ostati zarobljeni.
Dim. Najpotcijenjeniji rizik i jedini koji stigne i do onih koji plamen nikad ne vide. Najteže pada astmatičarima, ljudima s HOBP i srčanim tegobama, maloj djeci i starijima. Boka ga zadržava, takva je geometrija zaliva.
Plaže i lokaliteti. Lokalno i kratko. Zatvaraju se iz predostrožnosti, ne zbog katastrofe — a kad na ovom primorju imate više od stotinu plaža, zatvaranje obično znači nekoliko kilometara vožnje, a ne izgubljen dan.
Ništa od ovoga nije razlog zbog kojeg avgustovsko putovanje najčešće krene naopako. Ono što goste zaista dočeka u punoj sezoni — dvaput izdat stan, rent-a-car koji nikad nije postojao, taksi koji stane na granici — s vatrom nema veze.
AKO STE OVDJE DOK GORI
- 112 je broj hitne službe, s bilo kog telefona.
- Držite flaširanu vodu u stanu i u autu, a uređaje napunjene. Kad nestane struje, nema klime, nema lifta, a često ni pritiska u vodovodu — ponekad satima.
- Ne ulazite autom u dim. Ako baš nemate kuda: polako, prozori i ventilacija zatvoreni, svjetla upaljena.
- Ne penjite se brdskim putevima da biste slikali požar. Prilazni putevi su jednotračni. Jedan auto radoznalca u serpentini zaustavi cisternu.
- Kad se dim spusti u zaliv, zatvorite prozore i prebacite klimu na recirkulaciju.
- Dan s gustim dimom shvatite isto kao upozorenje o kvalitetu vazduha kod kuće.
- Uputstva policije i Službe zaštite i spašavanja slušajte bez rasprave. Preventivna evakuacija ovdje znači da tridesetak ljudi na jednu noć siđe niz brdo.
- Nikakve otvorene vatre, nigdje, od juna do septembra. Ni logorske vatre na plaži, ni spaljivanja baštenskog otpada kod iznajmljene kuće, ni opuška kroz prozor auta, ni jednokratnog roštilja na suvom. Crna Gora nehatno izazivanje požara goni krivično — a bez kuće će najprije ostati komšija koji ovdje živi cijele godine.
Da otkažete? Gotovo sigurno ne. Primorski gradovi, plaže i stari gradovi rijetko su direktno pogođeni; spremite se na izgubljeno popodne, na zaobilaznicu i na nekoliko sati bez vode — i spremni ste kako treba.
Ali dim čitajte pošteno, a ne udobno. Ovo primorje čuva zid koji je nečiji đed sazidao iz razloga koji s vatrom nemaju veze, na padini po kojoj se nekad napasala stoka a danas ne napasa, ispod mora do kojeg avion siđe za nekoliko minuta — samo što takvih aviona država nema dovoljno.
To je dobra rezerva. Nije i trajna.
Česta pitanja o požarima u Crnoj Gori
Treba li da otkažem putovanje na crnogorsko primorje zbog požara?
U gotovo svakom slučaju ne. Primorski gradovi, plaže i stari gradovi rijetko su direktno pogođeni — izložena su naselja na padinama i u zaleđu, a ne obalni pojas. Računajte radije na ono što do gostiju stvarno stigne: nekoliko sati bez struje ili vode, zaobilazak na putu i jedno-dva zadimljena popodneva.
Je li primorje bezbjedno ako gori u brdima iznad njega?
Uglavnom jeste, i to zbog geografije. Vatra s tih padina ide uzbrdo i u unutrašnjost, dalje od pojasa u kojem gosti odsjedaju, a more je odmah ispod, pa avionu treba par minuta do nove vode. Slušajte uputstva službi i klonite se brdskih puteva — najkorisnije što gost tokom požara može uraditi jeste da se ne nađe na planinskom prilazu.
Hoće li mi dim pokvariti odmor?
Može da vas košta dan ili dva, ne i cijelo putovanje. Boka je zatvoren zaliv i drži dim, pa se on zadrži i kad je požar već pod kontrolom, a razbistri se obično kad se vjetar promijeni. Ako neko u društvu ima astmu, HOBP ili srčano oboljenje, dan s gustim dimom shvatite tačno kao upozorenje o kvalitetu vazduha kod kuće.
Šta zapravo bude poremećeno — jesu li to plaže?
Rijetko plaže, i gotovo nikad plamen. Riječ je o infrastrukturi: prvo struja i voda, jer vatra ide koridorima kojima dalekovodi srednjeg napona prelaze preko suvog terena, pa onda zatvaranje puteva dok avioni rade iznad. U požarima u avgustu 2026. cio Ulcinj ostao je bez vode jer su pumpe visile o vodu pored kojeg je gorjelo.
Postaju li požari u Crnoj Gori sve gori?
Jesu — i po učestalosti i po dužini sezone, kao i u ostatku Sredozemlja. Sezona 2025. bila je najgora u EU otkad se prati, od 2006: 1.079.538 izgorjelih hektara, blizu dvostruko više od prosjeka 2006–2024. Tiši uzrok je pražnjenje sela: terase po kojima se nekad napasala stoka zarasle su u neprekinuto gorivo.
Zašto crnogorski požari unište toliko malo kuća u poređenju s kalifornijskim?
Zbog toga od čega su kuće. Primorje je zidano u kamenu, cigli, bloku i armiranom betonu, pod crijepom, pa vatra iz rastinja kad dođe do seoskog zida po pravilu nema šta da zapali. Kalifornijski stambeni fond uglavnom je drvena skeletna gradnja i zato tamo žeravica koju nosi vjetar od požara u vegetaciji napravi gradski požar koji ide s kuće na kuću. Iznad Herceg Novog je u avgustu 2026. bilo ugroženo pedesetak kuća — nijedna nije izgorjela.
Koji je broj hitne službe u Crnoj Gori?
112, s bilo kog telefona, i sa stranih mobilnih. Pokriva vatrogasce, policiju i hitnu pomoć.
Mogu li pomoći ako je požar u blizini?
Nemojte na svoju ruku izlaziti na vatrenu liniju. Najviše koristi gost napravi tako što požar ne izazove — više od 95 odsto požara na otvorenom ovdje zapali čovjek — i tako što brdske prilaze drži prohodnim, da cisterna može proći.
Povezani tekstovi
- Je li Crna Gora bezbjedna? Praktični vodič — šira slika rizika, u kojoj je požar samo jedan dio
- Crna Gora u punoj sezoni: 5 stvari koje vam nijedan vodič ne kaže — ono što zaista remeti avgustovsko putovanje
- Boka Kotorska: kompletan vodič — geografija koja zadržava dim u zalivu
- Kompletan vodič kroz Herceg Novi i Herceg Novi — opština u središtu požara 2026.
- Ulcinj — južno zaleđe u kojem je gorjelo kod Vladimira, Gača i Briske Gore
- 25 najljepših plaža u Crnoj Gori — alternativa kad je jedan dio obale zatvoren
Izvještavanje i izvori: procjene štete CAL FIRE, požar Palisades januar 2025; izvještaj Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije / EFFIS o sezoni 2025, mart 2026; DG ECHO o Mehanizmu civilne zaštite EU i rescEU; Natural Hazards and Earth System Sciences o splitskom požaru 2017; saopštenja Ministarstva unutrašnjih poslova i Direktorata za zaštitu i spašavanje, avgust 2026; Portal Analitika, RTCG, Vijesti, CdM; CEDIS; Ambasada SAD u Podgorici; UN-SPIDER i ReliefWeb o požarima u Crnoj Gori 2017; recenzirana literatura o napuštanju zemljišta na Mediteranu i kontinuitetu goriva.
