Montenegro.com nastavlja seriju Intervjua sa ličnostima iz diaspore. Želja nam je da javnosti iz prve ruke pružimo informacije o ljudima, organizacijama, događajima, problemima i svemu što je vezano za život naše diaspore. Takođe cilj nam je da se čuju svi, svačiji glas i mišljenje. Zbog toga pozivamo i one sa kojima nijesmo u direktnom kontaktu da nam se jave. Ne želimo da iko bude zaobiđen! Isto tako pozivamo vas da nam šaljete priloge sa svečanosti, slavlja, posjeta, žurki i drugih dešavanja, da i sami učestvujete u kreiradnju ove sekcije koja je posvećena svim iseljenicima gdje god da ste, ko god da ste i kako god mislili ili se osjećali. Intervju sedmice: Vesko Karadžić Webmaster

i direktor za public relations Crnogorsko društvo Britanske Kolumbije Vesko Karadžić, pokojni Branko Milonjić, Nerkeza Anđelić, Zoran Bulatović, Ilija Milačić Montenegro.com: Gospodine Karadžić, prije svega zahvaljujemo vam se na odvojenom vremenu za ovaj razgovor. Kao što znate www.Montenegro.com od svog osnivanja prati i pomaže organizovanje naše diaspore sa posebnim akcentom na Sjevernoj i Južnoj Americi. Naš web sajt je nekada pružao besplatne usluge na webu svim asociacijama u USA i Kanadi. Od tada se mnogo stvari promjenilo kako u diaspori tako i u Crnoj Gori. Što vi mislite koji su najbolji i najkonkretniji načini podizanja nivoa saradnje sa matičnom zemljom? Vesko Karadžić: Hvala i vama što ste mi pružili šansu da iznesem svoje mišljenje na vašem veoma popularnom sajtu među crnogorskim iseljenicima. Da bi se ostvarila čvršća i kvalitetnija saradnja sa našom maticom kao prvo potrebno je dosta toga uraditi oko organizovanja samih lokalnih dijasporskih organizacija. Kao drugo, čim se napravi takva čvrsta i stabilna organizacija tek tada treba preći na posao uspostavljanja kontakata sa crnogorskim institucijama i raditi na eventualnim projektima. Ne bi trebalo da bude obrnuto jer se time dolazi u situaciju da kada dođe do započinjanja izvjesnog posla sa našom maticom da se ili nema vremena, ili nema ko da to sprovede ili se nema sredstava itd. Dakle, kuća treba da se gradi od temelja, a ne od krova. Prvo učvrstimo i ojačajmo naše mjesne organizacije, prikupimo sredstva, pa tek onda kretati u dalje projekte. Montenegro.com: Recite nam nešto više o vašoj novoformiranoj organizaciji Crnogorsko drustvo Britanske Kolumbije. Koji su vaši planovi za budućnost i veze sa ostalim organizacijama u svijetu i Crnom Gorom? Vesko Karadžić: Naše lokalno društvo je osnovano prije 7 mjeseci, a prije 3 nedjelje imali smo prvi skup crnogorskih iseljenika u Vankuveru. Da bi napravili takav skup, koji se može vidjeti na , trebalo nam je punih 11 mjeseci u toku kojih smo mi vankuverski iseljenici razgovarali i smišljali najbolji način kako da dođemo do zajedničke matrice oko planova organizacije i organizovanja skupova. Naše drustvo ima planove da se organizujemo na različit način od načina na koji su se organizovala druga društva i udruženja u Sjevernoj Americi. Mi smo uzeli u obzir sve prednosti i mane ostalih društava i napravili jedinstvenu formulu na ovom kontinentu koju želimo iskoristiti da učinimo naše društvo stvarno velikim. Time bi na mnogo kvalitetniji način radili na projektima saradnje sa našom maticom. Jer samo masovnost i motivacija članstva mogu realizovati velike projekte kao što su izgradnja naše crnogorske pravoslavne crkve, crnogorskog kulturnog centra ili nešto treće. Da bi postigli masovnost napravili smo multietničko crnogorsko društvo koje uključuje sve nacije iz Crne Gore bez ostatka: Crnogorce, Srbe, Muslimane, Bošnjake, Albance, Hrvate i druge. Dakle i Crnogorce srpskog porijekla, Srbo-Crnogorce, Crnogorske Srbe, Crnogorce protiv nezavisnosti, te ljude koji su izgubljeni u vremenu i prostoru, te ljude koji sjede na dvije stolice pa ne znaju na koju stranu da pretegnu. Mi smo tu kao autenticno crnogorsko društvo da im pomognemo da se odluče i da sjednu na našu crnogorsku stolicu. Da bi to ostvarili moramo biti maksimalno fleksibilni i ne praviti političke skupove koji bi ih odvratili od učlanjenja. Dovoljno je da oni dolaze na naše skupove na kojima su prisutni tolerancija i respekt prema drugim nacijama i mišljenjima čime utičemo na njih da shvate da buduća slobodna i nezavisna Crna Gora može funkcionisati na taj način. Znači prihvatajući multikulturalizam i toleranciju prema drugim narodima pravi se protivteža indoktrinaciji Srpske pravoslavne crkve o jednoj naciji, jednoj državi i jednom vođi. Kada je u pitanju nacionalni i državni status našeg naroda promjena svijesti kod dijela crnogorskih iseljenika ne može doći preko noći, pa čak ni za nekoliko godina. To je proces koji je dosta sporiji i od onoga u Crnoj Gori, jer većina naših iseljenika starije generacije veoma rijetko čitaju i uglavnom su slabo informisani o svemu što se događa u Crnoj Gori. Oni se pretežno oslanjaju na usmene informacije od drugih ljudi i slijepo im vjeruju i kao rezultat bivaju izmanipulisani od strane srpskih popova u dijaspori što dovodi do njihovog prebjega u srpsku naciju. Kod mlađe crnogorske emigracije nacionalna svijest je mnogo jasnije izražena i među njima ima većina onih koji su svjesni svih podvala koje nam nameće zvanična srpska politika i crkva. Naše Crnogorsko društvo Britanske Kolumbije sarađuje sa svim onim crnogorskim društvima i udruženjima u Sjevernoj Americi koji ozbiljno i profesionalno rade i imaju poštene namjere, a to su Crnogorska asocijacija Amerike Blaža Sredanovića i crnogorsko udruženje iz Toronta Voja Rašovića. Takođe imamo veoma korektne odnose sa australijskim udruženjem Miška Mandića. Montenegro.com: Kakva je danas situacija među našim iseljenicima u Kanadi, kakvi su planovi, postoji li mogućnost u dogledno vrijeme objedinjavanja postojećih iseljeničkih organizacija na teritoriji Kanade? Vesko Karadžić: Čim smo ljetos formirali prvo crnogorsko društvo u Vankuveru pristupili smo razgovorima sa vodećim crnogorskim iseljenicima iz drugih kanadskih provincija. U tim razgovorima postojala je volja i želja da se napravi kanadsko-crnogorsko udruženje. Međutim taj entuzijazam je kratko trajao. Gospoda naši zemljaci iz tih drugih kanadskih provincija su odjednom promijenili planove i na njihovoj listi prioriteta se nije našla ideja o makar neformalnom i labavom ujedinjenju svih kanadskih organizacija. Ono što je izvjesno je da treba ubrizgati novu krv među naše iseljenike na istoku Kanade, tamo gdje živi ogromna većina kanadskih Crnogoraca. Ima nekih indicija da mlađi iseljenici preuzmu vođstvo i da se napokon krene da se nešto uradi. Kada će doći do objedinjavanja kanadskih crnogorskih iseljenika ja stvarno ne znam, ali pretpostavljam da će potrajati možda još nekoliko godina da se osnuju i učvrste organizacije na obje kanadske obale. Montenegro.com: Vaše mišljenje o odnosima među organizacijama na sjevernoameričkom kontinentu, postoji li još uvjek jaka želja za jačanje veza sa Crnom Gorom i međusobno povezivanje bez obzira na mnogobrojne razlike u gledanjima koje sasvim normalno postoje? Vesko Karadžić: Odnosi među našim organizacijama na ovom kontinentu su uglavnom korektni. Razmjenjujemo informacije, knjige, časopise kojima širimo istinu o svemu što se događa u našoj staroj domovini. Bez iskrene i normalne saradnje ne može se ni kula od pijeska sagraditi, a kamoli nešto mnogo veće i komplikovanije. U svakom poslu pa i u ovom međusobno povjerenje i respekt igraju najvažniju ulogu u zajedničkim nastupima i projektima. Jer nas crnogorskih iseljenika ima veoma malo. Mi smo osuđeni da budemo jedinstveni i složni i na tom planu se i trudimo. Izuzetak čini jedna organizacija koja se zove Crnogorska asocijacija Amerike i Kanade. Oni idu suprotno od sjeverno-americkog sistema jer su u suštini razočarani činjenicom da se moraju uklapati u sistem kao što rade sva neprofitna društva na ovom tlu. Ne uradiše ni 10% od onoga što su morali i trebali uraditi. Spavaju zimskim snom 363 dana godišnje, pa se probude da se najedu i napiju na nekakvim susretima koje opet lažno predstavljaju da su to susreti Crnogoraca Amerike i Kanade, a nemaju ni jednog člana iz naše države. I još im na taj "američko-kanadski"skup dodje 15-20 ljudi, skoro duplo manje nego što je došlo na skorašnjem skupu našeg lokalnog društva u Vankuveru. No, takva organizacija neće izdržati probu vremena i ja joj predviđam da će se sama od sebe ugasiti u roku od 1-2 godine. Njihova indolentnost, neodgovornost, neozbiljnost i nekompetentnost u tom poslu su sami sebi sudija. Montenegro.com: Mnogi ljudi u Crnoj Gori a takvih na žalost ima i na nekim važnim pozicijama u državnoj administraciji zapostavljaju razvoj odnosa sa diasporom. Naravno sa druge strane se može naći i mnogo pozitivnih primjera. Koje je vaše gledanje i iskustvo u vezi sa ovim? Vesko Karadžić: Nasa organizacija nema ličnog negativnog iskustva sa crnogorskim institucijama i pojedincima iz Crne Gore. Naše pozitivno iskustvo se veže za Centar za iseljenike Crne Gore koji su za ovu svrhu i formirani. Ako neko sa vaznih pozicija u Crnoj Gori i zanemaruje kontakte sa našom dijasporom onda to i nije tako alarmantno. Treba da postoje zvanične institucije koje po ugledu na Centar za iseljenike treba da budu usko specijalizovane za saradnju sa dijasporom. Treba da se organizuju i kulturne manifestacije na ovom prostoru sto bi povuklo mnoge naše iseljenike da napokon napuste srpsku crkvu i okrenu se baštinjenju naše crnogorske kulture. Ali za sve to treba sredstava koje dosta često i nije lako dobiti. Ja u potpunosti razumijem da sada nije najbolji trenutak da crnogorska vlada finansira ovakve projekte koje neće imati povratni rezultat na referendumu, nego tek na duži rok. Oni su najvjerovatnije sada skoncentrisani na pozitivan ishod referenduma koji naravno svi mi Crnogorci od srca želimo i trenutno nemaju ni vremena da troše na nešto što nije na prvom mjestu na njihovoj listi. Nadamo se da kada naša država konačno dobije nezavisnost da ćemo se hladnijeh glava bolje organizovati i oni tamo i mi ovamo. Mi očekujemo veliki priliv članstva poslije međunarodnog priznanja naše države, jer imamo utisak da se mnogi naši Crnogorci kolebaju i neće da se učlanjuju zato što čekaju ishod referenduma. Ja sam po ovom pitanju optimista. Montenegro.com: Kako vam se dopada nova koncepcija našeg sajta i koj je vaše gledanje na ulogu koju je Montenegro.com odugrao krajem devedesetih i početkom novog vijeka? Vesko Karadžić: Veoma mi se dopada vaš sajt. To je višenamjenski sajt: da se odmaraju oči na njemu gledajući prirodne ljepote naše stare domovine, da se pročitaju vijesti, članci, naruče knjige i dr. Isto tako dopada mi se što je vaš sajt multi-lingvalan t.j. komunicira na više jezika što mu daje dodatnu vrijednost. Ja se u potpunosti slažem sa tim konceptom jer moramo prilaziti i ljudima koji imaju naše porijeklo iako ne znaju naš jezik. Ima mnogo njih koji bi željeli da saznaju više o našoj državi i da se učlane u naše dijasporske organizacije. I zašto zbog takvih ljudi ne komunicirati na jeziku koji oni razumiju. Tako rade i ostale dijasporske organizacije drugih nacija, pa zašto ne bi i mi. Poznata mi je uloga koju je montenegro.com odigrao tokom devedesetih do prije nekoliko godina. Personalno izražavam duboko poštovanje prvenstveno prema vašoj kuraži koju ste ispoljili u tim godinama. Sigurno nije bilo lako se nositi sa svim tim obavezama da se redovno odgovara zahtjevima svojih posjetilaca. Naše društvo iz Vankuvera vas zdušno podržava i želi vam uspjeh u vašem poslu i nadam se da ćemo se mi sjeverno-američki organizatori naći jednog dana svi skupa da proslavimo međunarodno priznanje naše države. Montenegro.com: Recite nam malo više o sebi, koja je vaša profesija, hobby i planirate li skori dolazak u Crnu Goru? Vesko Karadžić: Ja sam po profesiji Geolog. Radio sam u Republičkom zavodu za geološka istraživanja u Podgorici i emigrirao sam u Vankuver 1997. godine. Oženjen sam i imam dvoje djece. U početku kada sam stigao u Vankuver radio sam na Univerzitetu Britanske Kolumbije na geostatistickom projektu za proračun rudnih rezervi. Poslije završetka projekta sam završio koledž za razvoj softvera čime sam dogradio svoje kvalifikacije i time stekao iskustva u pravljenju internet aplikacija što mi je i pomoglo da izgradim prvi sajt crnogorskih iseljenika u Kanadi. Prošle godine sam radio na jednom projektu geoloških istrazivanja zlata u Nevadi. Sada skoro sam počeo raditi za internacionalnu kompaniju HATCH kao Geolog-Programer-Geostatisticar. Hobi mi je sport t.j. košarka, plivanje, zatim tzv. "public speaking" ili govorništvo pred grupom, pravljenje i modifikacija sajtova, public relations. Planiram da dodjem u Crnu Goru na jesen ove godine kada ću iskoristiti priliku da još jednom posjetim našu staru prijestonicu Cetinje. Naravno da neću zaobići ni vas, a ni ostale ljude i institucije sa kojima sam u kontaktu svih ovih godina. Montenegro.com Još jednom hvala na razgovoru. Sljedeće sedmice Intervju sa gospodinom Jorge Luis Machado sa Hoover Library – Stanford University California. Apartmani u Crnoj Gori