
Sedamdeset sedam ljudi u kestenovoj šumi na osmanskoj strani stare granice — zbog čega je najstarije selo stotinu metara uz brdo, a obala je došla kasnije.
Kostanjica je malo, mirno naselje razvučeno duž unutrašnjeg dijela Bokokotorskog zaliva, između Risna i tjesnaca Verige, na padinama okrenutim prema Perastu. Ovdje se dramatične planine strmo obrušavaju ka mirnim, tamnim vodama najjužnijeg evropskog zaliva nalik fjordu, a grad gleda pravo prema dvama peraškim ostrvcima, Gospi od Škrpjela i Svetom Đorđu. U uobičajenom smislu ovdje ima malo toga za raditi, i baš u tome je poenta: Kostanjica je za putnike koji traže mir, samoću i tihi ritam istinske primorske zajednice, a ne resorte, barove ili gužve. Dani su ovdje jednostavni i bez žurbe. Obala nudi netaknuta, prazna kupališta gdje je voda čista i duboka odmah uz stijene i male šljunkovite uvale, a lokalni ribari i dalje donose ulov koji se na stolu pojavljuje kao svježi plodovi mora. Pokoji porodični pansion i kuće uz more pružaju toplo, autentično crnogorsko gostoprimstvo, ono u kojem domaćini dijele domaću rakiju i upućuju vas na najbolje mjesto za kupanje. Pogledi prema Perastu i preko ostrva posebno su lijepi u mekoj svjetlosti ranog jutra i večeri. Ono što čini Koštajnicu tako privlačnom jeste njen položaj. Istinski je mirna, a ipak svega nekoliko minuta od najpoznatijih znamenitosti zaliva: Perast leži tik preko vode i na kratkoj vožnji uz obalu, Risan sa svojim rimskim mozaicima je blizu na zapadu, a stari grad Kotor udaljen je oko 20 do 25 minuta vožnje. Herceg Novi je na sličnoj udaljenosti u drugom pravcu, a aerodrom u Tivtu otprilike 30 do 35 minuta, pa su dolazak i jednodnevni izleti laki. Izaberite Koštajnicu kada želite spokojnu, slikovitu bazu iz koje ćete istraživati unutrašnji dio zaliva, vraćajući se svake večeri tišini i mirnoj vodi.
Fotografije: Montenegro.com
RAW fotografija
3840 × 2160 · DNG · DJI Osmo Pocket 3
Originalni DNG iz aparata, bez obrade — razvijte ga po svome.
Preuzmite DNG (17 MB)Originalni snimak, fotografija i video Montenegro.com, pod licencom CC BY 4.0: slobodno ih dijelite i prerađujte uz navođenje Montenegro.com. Koristite ih komercijalno? Navedite Montenegro.com i postavite link na ovu stranicu.
Nekoliko sati
Dvadeset minuta, jedno kupanje i selo koje se objašnjava onim od čega je građeno.
Cio dan
Obalni pojas
Najbolje za apartmani u kućama između puta i vode, i Boka Gardens, rizort s vilama i apartmanima čija je šljunkovita plaža od 250 m za njegove goste
Kampovi
Najbolje za Đule i Lara nalaze se na obali na zapadnom kraju sela; Lara se otvara 1. jula, a zatvara 30. septembra
Morinj, 1,7 km zapadno
Najbolje za hladna izvorska voda koja se uliva u zaliv, i Ćatovića Mlini, konoba u starim vodenicama
Risan, 7,5 km oko zaliva
Najbolje za mali grad umjesto zaseoka, s rimskim mozaicima
2 smještaja u gradu Kostanjica
Pet sela Risanskog zaliva
Stanovnici po naseljima, popis 2023, s Perastom preko puta radi poređenja
Risan ima više od pet puta više stanovnika nego ostala četiri sela njegovog zaliva zajedno — a Lipci, gdje su naslikani jeleni iz bronzanog doba, spali su na sedamnaest ljudi.
Ko posjećuje Crnu Goru
Udio noćenja stranih gostiju, 2025.
MONSTAT · 2025
Popis stanovništva, opština Kostanjica
Dvjesta petnaest ljudi 1948, a broj je i poslije toga dva puta rastao — 227 u 1953, 186 u 1981. Zatim 127 u 2003, ponovo 127 u 2011, i 77 u 2023: za dvanaest godina otišlo je dvoje od petoro. Studija nasljeđa prati pražnjenje u tri talasa — iseljavanje u Ameriku nakon propasti bokeljskog pomorstva, predah između ratova kada je tivatski Arsenal zapošljavao, pa preseljenje u Tivat, Kotor i Herceg Novi poslije 1945. Od pet starih zaselaka uz brdo, samo Grad i Čelina opstaju, makar kao ruševine.
Granica je išla ovom obalom, a Kostanjica je bila s druge njene strane. To je jedina činjenica koja objašnjava selo: dvjesta godina porodice su živjele uz brdo, a na vodi — glavnom putu zaliva — bila su skladišta i šupe za barke. Širine su u razmjeri.
Datumi iz studije zaštite graditeljskog nasljeđa Kostanjice (EXPEDITIO / Arhitektonski fakultet Podgorica, 2009, prema Milinoviću, Nakićenoviću i Butorcu), koja osmansku vlast ovdje smješta u 1483–1684, a mletačku u 1684–1797. Drugi izvori samo osvajanje datiraju u 1481–82. i navode da je gornji zaliv prije toga bio posjed herceg Stefana Vukčića; popularni vodiči za staze stavljaju Kostanjicu na mletačku stranu kroz ta dva vijeka, što studija ne čini. Datum crkve je Nakićenovićev — Milinović ga smješta kasnije u istom vijeku.
Dan na obalnom putu
Jedna traka u svakom smjeru, dvije kuhinje, a pogled radi svoje
U međuvremenu — 1687
Kostanjica — dva vijeka osmanske vlasti ovdje se završavaju u pohodu od 1684. do 1687. Lokalno predanje broji četiri utvrđene turske kuće u priobalnom pojasu i kulu na vrhu sela, povezane s osmanskim utvrđenjem na Verigama; zemljoradničke porodice živjele su iznad njih. Za udio u osvajanju sjevernog zaliva Venecija Peraštanima dodjeljuje posjede od Risna do Herceg Novog, među njima i Kostanjicu, i selo počinje da silazi do vode.
Castelnuovo: Venecija 1. septembra pod Đirolamom Kornerom počinje opsadu Herceg Novog i osvaja grad 30. septembra, okončavši dva vijeka osmanske vlasti na ulazu u zaliv.
The Acropolis — isti rat, isti mjesec. Uveče 26. septembra mletačka minobacačka granata pogađa osmanski barutni magacin u Partenonu; ubijeno je trista ljudi, a hram je razoren.
London: Njutnovi Principi objavljeni su u julu, o Halejevom trošku.
“Obalom je trasiran novi kolski put. On je narušio autentičan odnos naselja prema moru, koje je do tada bilo glavna saobraćajnica.”
Studija zaštite graditeljskog nasljeđa Kostanjice, o obalnom putu s početka 20. vijeka
Studija zaštite graditeljskog nasljeđa sela, koju je Arhitektonski fakultet u Podgorici pripremio za izmjene detaljnog urbanističkog projekta Kostanjice, a EXPEDITIO objavio 2009. Magistrala je uslijedila 1960-ih i od kuća koje su ih gradile odsjekla mnoge seoske pristane i šupe za barke.
“Došao je na Naluku i tu na samoj obali napravio jaku i veliku kuću, u kojoj su se donedavno mogli razaznati mlin za ulje i tamnica sa gvozdenim vratima.”
Lokalna legenda
čoban Ćuzo i njegovo blago, kako priča selo
Pretražite hiljade hotela i apartmana sa aktuelnim cijenama.
Možemo zaraditi proviziju putem partnerskih linkova. To nam pomaže da zadržimo Montenegro.com besplatnim za putnike.
Pretražite hotele, apartmane i pansione sa trenutnom dostupnošću.
Možemo zaraditi proviziju putem partnerskih linkova. To nam pomaže da zadržimo Montenegro.com besplatnim za putnike.
Kostanjica, koja se piše i Kostanjica, pruža se uz unutrašnji dio Bokokotorskog zaliva između Risna i Verige, na padinama okrenutim prema Perastu. Kotor je 20 do 25 minuta autom, a aerodrom Tivat oko pola sata.
Pravo preko vode na Perast i njegova dva ostrvca, Gospu od Škrpjela i Sveti Đorđe. Jutarnje i večernje svjetlo na tom dijelu zaliva razlog je što se bira ova obala, a ne prometnija naspramna.
Može, sa stijena i malih šljunkovitih uvala, a ne s uređene plaže. Voda je duboka odmah uz obalu i ostaje čista, a kupališta su prazna i u avgustu jer nema plažne usluge koja bi privlačila svijet.
U nekoliko porodičnih gostinskih kuća i kuća uz vodu, uz ribu s mjesnih barki. Hotela i barova praktično nema; obroci se obično dogovaraju s domaćinima ili u susjednim mjestima.
Jedna od boljih mirnih baza. Perast je preko vode i kratka vožnja uz obalu, Risan s rimskim mozaicima nekoliko minuta zapadno, a Kotor i Herceg Novi sasvim udobno unutar pola sata.
Putnicima koji žele mir i pogled prije nego noćni život, i koji imaju auto. Ako tražite restorane, prodavnice i večernju vrevu, odsjednite u Kotoru ili Herceg Novom, a ovamo dođite u posjetu.
Ne — najbliži je aerodrom Tivat (TIV), 13 km putem.
Od oko 13 °C u februaru do 25 °C u avgustu. Iznad 22 °C je od junu do septembru — to je sezona kupanja. Regionalni prosjeci sa stanice Bar, ne mjerenje za sam grad.
1,8 km putem, oko 3 min vožnje.
Britansko Ministarstvo inostranih poslova (FCDO) nema upozorenje protiv putovanja u Crnu Goru; svoje smjernice je posljednji put revidiralo 13. avgusta 2026. To je njihova procjena države u cjelini, ne naša i ne ocjena o ovom gradu, pa je pročitajte sami prije puta. Broj za hitne slučajeve u Crnoj Gori je 112.
majPrve trešnje — prema pričanju mještana voće ovdje sazrijeva ranije nego bilo gdje drugo u zalivu — kostanjičke trešnje stizale su na kotorsku pijacu 1. maja
junSveti Ivan Krstitelj — Rođenje sv. Ivana Krstitelja, 24. jun — zaštitnik seoske crkve i mjesta
julSezona kampovanja — Auto Kamp Lara prima šatore i kombije od 1. jula do 30. septembra; Autocamp Đule je na istoj obali
oktU kostanje — berba kestena trajala je od 5. oktobra do 5. novembra i na nju je izlazilo cijelo selo; šume se i danas pružaju od obale do oko 200 metara visine
Lokalni tanjir
Riblje kuhinje na ovoj obali imaju jedan meni: ono što je stiglo tog jutra, na žaru, s blitvom, maslinovim uljem i limunom. Ostale seoske berbe su neobičnije. Kesten je ovdje bio izvor života do druge polovine prošlog vijeka — berba je trajala od 5. oktobra do 5. novembra i išli su svi mještani. Sušara je sušila lovorov list za risanski Ljekobilje, a u vrijeme kada je pisana studija nasljeđa mala privatna destilerija u selu prerađivala je lovor, pelin i smilje za farmaceutsku industriju.
Gdje Konoba Ribar, na magistrali na istočnom kraju sela, od jedanaest do ponoći; druga kuhinja je na sredini obale i otvara se u osam
Kostanjica u brojkama
najraniji datirani pomen: vinograd ovdje, koji je Novak Dobriković iz Perasta ostavio opatiji Sv. Đorđa
popis 2023 — 40 muškaraca i 37 žena, nakon 127 u 2011.
sv. Ivan Krstitelj uz obalu, 19. vijek; Sv. Gospođa na Banovini, 1925.
Gospa od Škrpjela i Sveti Đorđe — studija selo naziva njihovim prirodnim vizuelnim okvirom
tjesnac Verige, tri kilometra niz obalu, gdje su nekada preko vode zatezani lanci
do trajektnog pristaništa Kamenari, a ukupno trinaest kilometara do aerodroma Tivat
EXPEDITIO i Arhitektonski fakultet Podgorica, „Kostanjica: prirodno i kulturno nasljeđe“ (2009) · MONSTAT, popisi po naseljima 1948–2023 · Kotorska biskupija
Oblik zaliva
Mjesta na stvarnim pozicijama; voda nacrtana kao traka
Shematski prikaz — nije pomorska karta.
Najbolje vrijeme: maj · jun · septembar
| Mjesto | Putem | Vožnja |
|---|---|---|
| Morinj | 1,8 km | oko 3 min |
| Lipci | 3,3 km | oko 6 min |
| Kamenari | 3,8 km | oko 6 min |
| Bijela | 6,4 km | oko 9 min |
| Kotor | 20 km | oko 30 min |
| Budva | 32,2 km | oko 44 min |
| Podgorica | 91,9 km | oko 2 h 2 min |
Rute označene sa ⛴ prelaze trajektom Kamenari–Lepetane. Udaljenosti putem izračunate na osnovu OpenStreetMap podataka, © OpenStreetMap contributors. Vremena vožnje su bez gužve i ne računaju ljetnji saobraćaj ni čekanje na trajektnoj rampi.
Sjeverna obala u jednom krugu: jeleni stari tri hiljade godina, rimski podovi, barokni grad i zaselak za prenoćište.