Pitajte bilo koga u Herceg Novom gdje da prošetate i odgovor stiže sam od sebe: šetalište, obalna promenada koja se neprekinuto pruža uz more od Igala do Meljina. Njegov zvanični naziv, Šetalište Pet Danica, svakodnevno koristi na hiljade ljudi, a ipak začuđujuće malo posjetilaca ikada postavi očigledno pitanje: ko je bilo pet Danica? Odgovor je jedna od najpotresnijih priča na ovoj obali — pet mladih djevojaka iz sela oko zaliva, sve su nosile isto svjetlucavo ime i nijedna nije doživjela da vidi morsku stazu nazvanu njima u čast.
Najprije o samoj stazi
Šetalište postoji zato što je umrla jedna željeznica. Austro-Ugarska je 1901. otvorila usku prugu od Sarajeva do stanice na obali u Zelenici, a njeni posljednji kilometri išli su tik uz rub mora pored Herceg Novog — dionica koja je ovoj obali dovela prve turiste. Kada je vozić, s milošću upamćen kao Ćiro, posljednji put prošao krajem šezdesetih, grad je naslijedio savršeno niveliran koridor u nivou mora duž cijele svoje obale. Šine su podignute, postavljena je kaldrma, a trasa je postala ono što je danas: nekih sedam kilometara neprekidnog primorskog šetališta koje povezuje Igalo, Toplu, luku starog grada na Škveru i Meljine, zajedno s nekadašnjim željezničkim tunelom — za koji lokalno predanje tvrdi da će se ispuniti želja onome ko ga pretrči u jednom dahu.
Pet djevojaka nazvanih po zvijezdi Danici
Danica je staro narodno ime koje znači jutarnja zvijezda — Venera u osvit dana — i početkom dvadesetog vijeka bilo je često u selima iznad zaliva. Kada je Drugi svjetski rat 1941. stigao u Jugoslaviju, mladost Boke pristupila je partizanskom otporu u izuzetno velikom broju, djevojke rame uz rame s momcima. Među borcima iz hercegnovskog kraja bilo je pet seoskih djevojaka koje su dijelile isto ime, a većina ih je služila u redovima Pete crnogorske proleterske brigade:
- Danica Bojanić, rođena 1922. u Draguljima, u krivošijskoj visoravni iznad Risna. Poginula je 1942. kod sela Popi, u dolini rijeke Sutjeske.
- Danica Đurović, rođena 1922. u Žlijebima, kamenom selu na padinama visoko iznad Herceg Novog. Služila je u minobacačkoj posadi i nije se vratila iz juriša u aprilu 1943.
- Danica Kosić, rođena 1922, koja je, kao i ostale, napustila zaliv kao tinejdžerka i nije se vratila iz rata.
- Danica Tomašević, rođena 1925. u Svrčugama, delegat voda i mitraljezac Pete crnogorske proleterske brigade. Poginula je 13. juna 1943. na Sutjesci, u osamnaestoj godini.
- Danica Popivoda, rođena 1924. u Bijeloj na sjevernoj obali zaliva, koja se uzdigla do komandne dužnosti u Lovćenskom bataljonu i pala 1944. na Lipi u čevskom kraju, s dvadeset godina.
Sutjeska, 1943.
Datum pogibije Danice Tomašević smješta je u samo središte najstrašnije epizode jugoslovenskog rata. U maju i junu 1943. sile Osovine opkolile su glavninu partizanskih snaga u planinama oko kanjona rijeke Sutjeske, u onome što su Nijemci nazvali operacija Schwarz. Proboj je uspio, ali po zastrašujućoj cijeni — poginula je otprilike trećina opkoljenih boraca — a 13. juni 1943, dan kada je poginula osamnaestogodišnja mitraljeska iz Svrčuga, bio je najcrnji dan proboja, isti onaj dan kada je legendarni komandant Sava Kovačević poginuo vodeći svoju diviziju na obruč. Jedan jugoslovenski list kasnije je mlade Bokeljke na Sutjesci opisao kao buket osamnaestogodišnjih djevojaka koji je uvenuo u epopeji — možda sentimentalne riječi, ali godine na spiskovima poginulih ih opravdavaju. Pet Danica poginulo je između 1942. i 1944, nijedna nije imala više od ranih dvadesetih.
Ime umjesto spomenika
Sedamdesetih godina, kada je hercegnovsko primorsko šetalište zvanično uređeno i imenovano, grad ga je odlučio posvetiti Pet Danica — spomen-obilježje kojim se hoda, a ne u koje se gleda. Bio je to tipično jugoslovenski gest, ali je nadživio državu koja ga je načinila: ideologija je izblijedjela, ime nije, i u tome ima nečeg tiho ispravnog. Šetalište je gradski demokratski prostor — penzioneri, mališani, kupači, turisti, ribari — i po imenu pripada petorici seoskih djevojaka kojima su uskraćeni obični dugi životi kakvi se uz njega proživljavaju svakoga večera.
Posjeta
Šetalištu ne trebaju ni ulaznica ni raspored — ono je jednostavno tu, besplatno, danju i noću, duž cijele gradske obale. Dobar način da ga doživite jeste da krenete sa zapadnog kraja kod Instituta Igalo na šetalištu Pet Danica i pođete na istok s morem sa svoje desne strane, kroz Toplu i ispod starog grada do Škvera, nastavljajući sve do Meljina ako vam noge dozvole — oko sedam ravnih kilometara od kraja do kraja, uz kafiće i kupališta cijelim putem. Rano jutro i sat prije zalaska sunca najljepša su raspoloženja ovog šetališta. Dok hodate, sjetite se čije ime nosi staza kojom koračate: Bojanić, Đurović, Kosić, Tomašević, Popivoda — pet jutarnjih zvijezda iz sela iznad zaliva.
