Budvanska rivijera je niz zaliva razdvojenih stjenovitim rtovima, a kroz najveći dio istorije svaki rt je značio isto: preći preko njega ili ga obići. Između budvanske gradske plaže i Bečića uzdiže se poluostrvo Zavala, strm i pošumljen krečnjački zglob okrunjen borovima i hotelskim terasama. Vozači ga zaobilaze kopnom, Jadranskom magistralom. Pješaci rade nešto mnogo bolje — prolaze pravo kroz stijenu.
Pješački tunel ispod Zavale dug je otprilike stotinu metara, probijen kroz podnožje rta u nivou mora. Osvijetljen je, popločan, hladan i u avgustu, a prolazak traje oko tri minuta — tri minuta koja povezuju dvije najpoznatije plaže u Montenegru. S jedne strane je dugi gradski luk Slovenske plaže i šetalište koje vodi nazad ka budvanskom Starom gradu. S druge, dvokilometarska krivina Bečića, plaže koja je nekada očarala pariski žiri toliko da ju je proglasio najljepšom u Evropi.
Galerija unutar prečice
Ono što tunel čini nečim više od prečice jesu njegovi zidovi. Negdje usput, prolaz je okićen i oslikan umjetničkim radovima — platnima i muralima crnogorskih gradova i pejzaža, ilustrovanim slovima i razigranim panoima koji svakome ko prošeta kroz njega objašnjavaju lokalne riječi i lokalne znamenitosti. Među djelima izlaganim tokom godina je i „Crnogorska azbuka” ruskog umjetnika Aleksandra Florenskog, ilustrovano A-do-Ž ove zemlje. Utisak je improvizovane galerije koju kao da niko nije ni planirao: ulaziš u rupu u stijeni očekujući beton i odjek, a dobiješ kratku kustosku izložbu uz zvuk dvije različite plaže koji dopire sa oba kraja.
Djeca ga ionako obožavaju zbog odjeka. Fotografi vole savršen kadar koji pravi svaki portal — svijetli disk tirkiznog mora i suncobrana na kraju mračnog prolaza. A svi ga vole u podnevnoj vrelini, kad stijena drži vazduh deset stepeni hladnijim nego što je na šetalištu napolju.
Slovenska plaža i Česi iz 1935.
Budvanski kraj tunela izlazi na južni vrh Slovenske plaže, gradske plaže duge više od kilometra i po, koja se pruža od budvanske marine do podnožja Zavale. Njeno ime zbunjuje mnoge posjetioce — nema nikakve veze sa Slovenijom. Plaža je dobila ime po slovenskim ljetovaocima, prije svega po grupi čeških turista koji su ovdje ljetovali 1935., u prvoj velikoj deceniji turizma na ovom primorju, kada je Srednja Evropa otkrivala plaže Kraljevine Jugoslavije. „Slovenska plaža” zadržala je ime kroz sve promjene država od tada, a danas je veliko demokratsko primorje Budve: 1.600 metara šljunka i pijeska, iza kojih se proteže neprekidno šetalište kafića, palmi i borova.
Šetajući šetalištem na jug od Starog grada, gledaš kako Budva metar po metar mijenja karakter — marina, hoteli, plažni barovi — sve dok rt konačno ne prepriječi put i dok se kod posljednjih kafića na kraju plaže ne ukaže ždrijelo tunela. Tu grad i zvanično prestaje, a počinje prava rivijera; ova dionica opisana je na etapi Slovenske plaže na šetnji Sedam zaliva, koja se na svom kraju ulijeva pravo u tunel.
Izlaz u Bečiće
Drugi portal izbacuje te pored kompleksa Iberostar Bellevue, na zapadnom kraju plaže Bečići — i promjena scene je trenutna. Dok je Slovenska plaža gradska i užurbana, Bečići se otvaraju široko i odmarališno smireno: dva kilometra čuvenog šarenog pijeska i sitnog šljunka, koje su milenijumima nanosila četiri potoka, a iza njih su pošumljene padine paštrovskih brda. Godine 1935 — iste one kad su Česi krstili Slovensku plažu — Bečići su u Parizu osvojili Grand Prix kao najljepša plaža u Evropi, a tridesetak godina kasnije i Zlatnu palmu kao najljepša na Mediteranu. Od izlaza iz tunela možeš proći cijelom njihovom dužinom uz sam rub vode, sve do starog ribarskog zaseoka Rafailovići i sljedećeg tunela iza njega, koji vodi dalje ka Kamenovu. Rtovi se nižu; na ovoj rivijeri nižu se i tuneli.
Vrijedi zastati i cijeniti ono što ovaj mali komad infrastrukture nenametljivo čini. Zahvaljujući njemu, možeš pješice preći od budvanskih mletačkih zidina do ribljih konoba u Rafailovićima — dva mjesta, dva zaliva, jedan rt — u cjelosti pješke, po ravnom, za manje od sat vremena, a da nijednom ne sretneš automobil. Ima na Mediteranu čuvenih šetnji uz obalne serpentine koje nude manje od toga.
Posjeta. Tunel je besplatan, otvoren u svako doba, noću osvijetljen i bez stepenica na oba kraja — kolica za bebe i invalidska kolica prolaze bez muke. Nalazi se na južnom kraju Slovenske plaže, iza posljednjih plažnih kafića ispod rta Zavala; prolazak traje oko tri minuta, a šetalište plaže Bečići počinje odmah s druge strane. Najatmosferičniji je rano ujutro, kad galerija može biti samo tvoja, a najkorisniji u podne, kad je to najhladnijih stotinu metara na cijeloj rivijeri.
