Prošetajte do južnog kraja petrovačke šetališne staze i grad se prirodno zaustavlja: niska, vremenom istrošena tvrđava na stijeni, isturena u more, a iza nje plutaju ostrvca Katič i Sveta Nedjelja. Ovo je Kastello — ponekad zapisan i kao Kastio — i četiri vijeka je gradu davao ime i oblik.
Podignut protiv gusara
Venecija je tvrđavu podigla u 16. vijeku, u vrijeme kad je jadranska obala bila opasno mjesto za držanje luke. Gusari i pljačkaši krstarili su morem između venecijanskog i osmanskog svijeta, a ovako otvoren zaliv morao je imati zube. Kastello je bio ti zubi: zbijeno uporište na stijeni, s stalnom venecijanskom posadom, koje je motrilo prilaze zalivu i malu flotu barki što je iz njega isplovljavala.

Tvrđava je bila i skladište. Unutar zidina nalazila su se stovarišta u kojima se čuvalo vino i drugi proizvodi prije nego što bi bili utovareni na brodove i otpremljeni — trgovački pogon iza vojne svrhe. Sve dok je stražarila, naselje ispod nje nije se zvalo Petrovac, nego Kaštel Lastva, ili prosto Kastio, po samoj tvrđavi.
Ime seže dalje u prošlost od Venecije. Najstariji zabilježeni naziv ovdašnjeg naselja bio je Lastva, ime koje se javlja još u srednjovjekovnom Ljetopisu popa Dukljanina, pa je venecijanska tvrđava jednostavno prikačila svoju riječ — kastel, zamak — mjestu koje je već imalo dug identitet. Tek negdje pred kraj Prvog svjetskog rata grad je odbacio ime tvrđave i postao Petrovac, u čast kralja Petra I. Pa ipak, starija riječ tvrđave i dalje živi u govoru mještana: mnogi stijenu i njeno uporište i danas zovu Kastio.
Lazaret
Oko tvrđave i uz nju Venecijanci su podigli Lazaret, sanitarnu stanicu koja je bila jedna od obalskih odbrana od prijetnje smrtonosne koliko i bilo koji gusar: bolesti. Brodovi i putnici koji su pristizali iz luka gdje je mogla vladati kuga zadržavani su ovdje u karantinu prije nego što bi im bilo dopušteno da se pomiješaju s gradom. Tokom svog dugog vijeka Lazaret je služio i drugim teškim svrhama — kao mjesto uprave i kao zatvor u oba svjetska rata — ali logika njegovog osnivanja bila je javno zdravlje, prisilna pauza koja je epidemiju držala s druge strane zidina. U doba kad medicina nije mogla mnogo protiv kuge, karantinski zid bio je najdjelotvornije sredstvo javnog zdravlja koje je jedna luka imala, a prometna trgovačka obala poput ove nije mogla bez njega. Niski kameni sklopovi Lazareta uz tvrđavu i danas su dio onoga što Petrovcu daje prepoznatljivu siluetu.

Obelisk iznad
Iznad tvrđave uzdiže se obelisk, spomenik borcima i mještanima poginulim u Drugom svjetskom ratu. Ujedno je i najviši vidikovac tvrđave: s platoa pored njega otvara se čitav Petrovac — crveni krovovi, šljunkovita plaža, pećine u stijenama ispod i tirkizna voda koja se pruža sve do ostrvaca. Mali je to spomenik, ali obilježava prelazak tvrđave iz djelatne odbrane u mjesto śećanja i pogleda.
Tvrđava u kojoj možete śesti
Danas je Kastello omekšan u ugostiteljstvo. Obnovljen za ugostiteljsku namjenu, sada u starom kamenu smješta terasu i lounge bar, s vjerovatno najboljim mjestom u Petrovcu: sto na bedemima dok sunce zalazi iza rta, a dolje se pale svjetla na šetalištu. Ima u tome nečeg prikladnog — zdanje podignuto da strance drži vani sada postoji da ih pozove unutra na večernje piće nad zalivom. Tvrđava i njen Lazaret zajedno ostaju najprepoznatljivija slika grada.
Tvrđava drži čitav priobalni pojas. Petrovačko šetalište vodi do nje pored kamenih kuća starih gradskih porodica, a u toplim mjesecima je to popločano priobalje središte večernjeg života grada — kafići i restorani izlivaju se pod zidine, muzika i djeca i miris ribe s roštilja, a na kraju svega osvijetljena tvrđava. Kastello leži na trasi starog obalnog puta kroz Petrovac; možete ga smjestiti u tu širu priču na petrovačkoj etapi šetnje Rimskim putem, koja tvrđavu povezuje s antičkim i venecijanskim slojevima grada.
Posjeta
Tvrđava stoji na kraju priobalnog šetališta, pet minuta ravne šetnje od centra Petrovca, a put do nje slobodan je i otvoren. Bar na terasi radi sezonski, a najživlji je i najljepši u toplim večerima; popnite se u zalazak sunca zbog pogleda s platoa kod obeliska i ponesite nešto gotovine za piće ako želite da se zadržite na bedemima.



