Na plaži u Meljinama, nekoliko kilometara istočno od starog grada Herceg Novog, stoji dug, nizak zidom ograđen kompleks čije kamenje već gotovo tri stotine godina bdije nad ulazom u Boku kotorsku. Danas u njemu vrvi život marine i hotela, no ovo je nekoć bila jedna od najstrašnijih i najpotrebnijih institucija starog Jadrana: Lazaret, karantenska postaja u kojoj su brodovi, pomorci, trgovci i njihov teret čekali — ponekad i znatno više od mjesec dana — da dokažu kako ne prenose kugu.
Karantena: jadranski izum
Karantena je rođena na ovome moru. Dubrovnik je 1377. uveo prvo dokumentirano razdoblje izolacije za brodove u dolasku, a Venecija je ubrzo podigla namjenske otočne postaje koje je nazivala lazzaretti, po imenu izvedenom od biblijskog Lazara. Razdoblje čekanja ustalilo se na četrdeset dana — quaranta giorni na venecijanskom — i toj praksi dalo ime. Za pomorsku republiku lazaret nije bio neobavezan luksuz: nijedna luka nije mogla trgovati s Levantom, gdje je kuga neprestano tinjala, ako nije mogla primiti sumnjive brodove a da bolest ne pusti na kopno. Svaka ozbiljna luka na istočnom Jadranu naposljetku je imala svoj lazaret, a ruševine i preživjeli primjerci tih postaja — u Dubrovniku, Splitu i ovdje u Meljinama — granične su postaje u ratu protiv nevidljivog neprijatelja koji je trajao stoljećima.
Venecija dolazi u Boku
Kada je Venecija 1687. preuzela Herceg Novi od Osmanlija, namjeravala je grad pretvoriti u djelatnu luku svoga pomorskog carstva — a to je značilo izgraditi i njegov sanitarni aparat. Prva karantenska postaja ustrojena je 1700. tik ispod grada, blizu samostana svetog Antuna, no položaj na strmoj i nestabilnoj padini Herceg Novog pokazao se loše odabranim, pa je već u sljedećem naraštaju donesena odluka o preseljenju. Između 1729. i 1732. na ravnoj obali u Meljinama podignut je namjenski građen kompleks: zidom ograđen pravokutnik otvoren prema moru, s unutarnjim dvorištem, nizovima skladišta i konačišta te vlastitom kapelom. Brodovi pristigli iz sumnjivih luka sidrili su se pred zidinama; putnici i posade smještani su u izolaciju, roba se istovarivala u skladišta radi prozračivanja, sunčanja i fumigacije, a tek kada bi rok prošao bez pojave bolesti, vlasti su izdavale dopuštenje za trgovinu. Lazaret je bio carinarnica, granična kontrola i javnozdravstvena služba u jednome — jedina vrata kroz koja je vanjski svijet ulazio u Boku.
Kapela okrenuta prema glavnom dvorištu posvećena je, sasvim prikladno, svetom Roku, srednjovjekovnom svecu kojemu se katolička Europa utjecala kao zaštitniku od kuge. Današnja građevina kapele potječe iz austrijskog razdoblja — sagrađena je 1830. i obnovljena 1882., kako bilježi natpis nad vratima — ali njezina posveta nosi izvorno značenje ovoga mjesta: ovdje je i molitva bila usmjerena protiv zaraze.
Od karantene do bolnice
Devetnaesto je stoljeće polako učinilo klasičnu karantenu suvišnom, no Lazaret nikada nije izgubio vezu s medicinom i morem. Pod austrougarskom vlašću kompleks je uklopljen u pomorsku infrastrukturu carstva, a uz stare zidine izrasla je i druga skupina zgrada koja je služila vojnom logoru. U dvadesetom su stoljeću Meljine postale sinonim za svoju vojnu bolnicu — pomorska bolnica koja je služila naraštajima pomoraca i civila stoji neposredno uz stari karantenski kompleks, pa se medicinsko poslanje ovoga mjesta nastavilo gotovo neprekinuto od doba jedrenjaka do današnjih dana. Mještani i danas jednako lako kažu “Meljine” misleći na bolnicu kao i na samo selo.
Što je ostalo
Lazaret je preživio ondje gdje su se mnoga njegova jadranska braća urušila, a tijekom 2010-ih prošao je pomnu obnovu kao središnji dio kompleksa Lazure Marina & Hotel. Nizovi zgrada iz osamnaestog stoljeća danas primaju sobe, restorane i dvorane; središnje je dvorište natkriveno staklom i služi kao glavno predvorje; obnovljena je i kapela svetog Roka — tijekom radova 2015. na svjetlo su izašli ulomci freske iz venecijanskog razdoblja, a umjetnik Nino Radoš stvorio je za kapelu nova djela nadahnuta njima. To je rijetkost na ovoj obali: velik povijesni kompleks spašen prenamjenom, a ne izgubljen njome, gdje kavu možete popiti unutar zidina podignutih da kugu zadrže na moru.
Posjet
Lazaret se nalazi neposredno na šetnici Pet Danica, na njezinu istočnom kraju — iz starog grada Herceg Novog do njega vodi ravna šetnja uz samo more od četrdesetak minuta, pokraj plaža Škver i Topla. Prostor, gat marine i kavane otvoreni su šetačima bez naknade; kapela i dvorište obično se mogu razgledati, osim kada je u tijeku neki događaj. Dođite pred večer, kada zidine poprime boju meda, a jarboli marine se ocrtavaju na obrisima Orjena — i uz piće posvetite misao trgovcima koji su nekoć četrdeset dana zurili u isti taj prizor, čekajući da ih proglase zdravima.
