Svaka turistička industrija ima svoje rodno mjesto, a ono crnogorsko skromna je točka na obali vanjskog dijela Boke kotorske: oronula stara zgrada uz plažu u Zelenici, nekoliko kilometara istočno od Herceg Novog. Riječ je o hotelu Plaža, otvorenom 1902. — prvom hotelu na crnogorskoj obali i najstarijoj hotelskoj zgradi u zemlji. Milijuni noćenja, čitava nacionalna ekonomija ljeta, vuku podrijetlo iz ove jedne kuće, jednoga mađarskog poduzetnika i uskotračne željezničke pruge koja više ne postoji.
Čovjek iz Budimpešte na Boki kotorskoj
Utemeljitelj crnogorskog hotelskog turizma nije bio mještanin nego pridošlica: Antal Mađar iz Budimpešte, koji je u Boku kotorsku došao 1895. tražeći ozdravljenje u njezinoj blagoj klimi — i ostao. U Zelenici je zatekao zelenu obalu s pitomom plažom na austrougarskom priobalju koje je tek počinjalo otkrivati ideju ljetovanja na moru, dok je habsburška rivijera oko Opatije doživljavala procvat sjevernije. Mađar je prije svih uvidio da se bokeljski spoj mora, planina i zimskog sunca može prodati — pod uvjetom da ljudi doista mogu doći dotle.
Pruga koja je otvorila obalu
Dio koji je nedostajao stigao je 1901., kada je Austro-Ugarska dovršila uskotračnu prugu koja je povezivala Sarajevo, preko Hercegovine i dubrovačkog zaleđa, sa završnom postajom na samoj obali u Zelenici. Vanjski dio zaljeva odjednom se priključio na željezničku mrežu velikoga carstva: putnik je mogao ući u vlak u Beču ili Budimpešti i, uz presjedanja, sići praktički na plažu. Parobrodarske linije iz Trsta i Rijeke pristajale su u lukama zaljeva i upotpunjavale mrežu. Teško je pretjerati u ocjeni što je to značilo — prije pruge crnogorska je obala od svakog mjesta bila udaljena danima mukotrpnog putovanja; nakon nje, Zelenika je postala odredište s voznim redom. Voljeni vlakić, u cijeloj regiji zapamćen po nadimku Ćiro, uvukao je obalu u turističko doba, a sačuvani vagon izložen u Zelenici i danas ga podsjeća na sjećanje.
Prvi hotel
Mađar je bio spreman. Godine 1902., godinu dana nakon dolaska prvoga vlaka, otvorio je hotel Plaža — „Beach Hotel” — na obali kraj kolodvora. Zgradu je sam projektirao, a s otprilike 1.255 četvornih metara bila je najveća poslovna građevina ne samo u Boki nego na cijeloj crnogorskoj obali: pravi hotel u srednjoeuropskoj lječilišnoj maniri, podignut ondje gdje nikada ništa slično nije postojalo. Nije stao na opeci. Godine 1904. objavio je, na njemačkom, prvi turistički vodič kroz Boku kotorsku i Crnu Goru — predstavljajući odredište austrougarskoj javnosti s temeljitošću čovjeka koji ni iz čega stvara čitavu industriju, jer upravo je to i činio.
Antal Mađar umro je 1909., samo sedam godina nakon otvaranja svojega hotela, a posao je naslijedio i nastavio njegov sin Adorjan. Hotel je preživio Prvi svjetski rat, propast carstva koje je sagradilo prugu i međuratnu kraljevinu, ostavši u obiteljskim rukama gotovo pola stoljeća.
Nacionalizacija i dugotrajni spor
Godine 1949. socijalističke su vlasti nacionalizirale hotel Plaža i obitelj Mađar izgubila je imovinu koju je njezin utemeljitelj izgradio. Zgrada je pretvorena u zatvoreno dječje odmaralište kojim je upravljala organizacija iz Sarajeva i nestala je iz javne hotelske ponude. Ta je sarajevska veza bacila dugu sjenu: nakon raspada Jugoslavije vlasništvo nad zgradom postalo je predmetom dugotrajnog pravnog spora između crnogorskih institucija i tvrtke sa sjedištem u Sarajevu, zapetljaja koji se godinama vukao po sudovima. Dok su se odvjetnici prepirali, prvi hotel crnogorske obale stajao je zatvoren i polako propadao uz svoju plažu — povremeno predmet najava da će uskoro biti vraćen u funkciju, od kojih se nijedna dosad nije ostvarila. Paradoks je bolan i vrlo lokalan: zemlja koja živi od turizma dosad nije uspjela oživjeti rodno mjesto vlastitog turizma.
Što danas možete vidjeti
Zgrada i dalje stoji neposredno iza zeleničke plaže, dostojanstvena u propadanju, s još uvijek čitljivim mjerilom — na prvi je pogled jasno da je ovo nekoć bilo najraskošnije zdanje na obali. Pruge više nema; njezin je trup uz obalu prema Herceg Novom postao obalna šetnica, pa je upravo trasa koja je dovela prve goste danas promenada kojom mještani šeću svake večeri. Između starog hotela, Ćirina vagona i mora, Zelenika u nekoliko stotina metara sabija cijelu priču o postanku crnogorskog turizma.
Posjet
Zelenika leži na istočnom nastavku šetnice Pet Danica: pratite obalnu stazu istočno od Herceg Novog kroz Meljine i za otprilike sat vremena ravne šetnje uz samu razinu mora stižete do plaže i staroga hotela. Zgrada nije otvorena za posjetitelje i valja joj se diviti izvana, ali plaža ispred nje javna je, a ambijent — palme, more, Orjen u pozadini — smjesta objašnjava Mađarov izbor. Nema se što platiti niti ulaznicu kupiti; dođite u kasno poslijepodne, kada svjetlo omekša staro pročelje, i nazdravite kavom u obližnjem kafiću čovjeku iz Budimpešte koji je sve to započeo.
