Svaka turistička industrija ima svoje rodno mjesto, a crnogorsko je neupadljivo mjesto na obali vanjskog dijela Boke kotorske: staro, vremenom nagriženo zdanje uz plažu u Zelenici, nekoliko kilometara istočno od Herceg Novog. Riječ je o hotelu Plaža, otvorenom 1902. — prvom hotelu na crnogorskoj obali i najstarijoj hotelskoj zgradi u zemlji. Milijuni noćenja, čitava nacionalna ekonomija ljeta, vuku svoje podrijetlo iz te jedne kuće, jednog mađarskog poduzetnika i uskotračne željezničke pruge koja više ne postoji.
Čovjek iz Budimpešte na Boki kotorskoj
Utemeljitelj crnogorskog hotelskog turizma nije bio mještanin, nego došljak: Antal Mađar iz Budimpešte, koji je u Boku kotorsku stigao 1895. tražeći ozdravljenje u njezinoj blagoj klimi — i ostao. Ono što je pronašao u Zelenici bila je zelena obala s pitomom plažom na austrougarskom priobalju koje je tek počinjalo otkrivati ideju ljetovanja na moru, dok je habsburška rivijera oko Opatije, sjevernije, doživljavala procvat. Mađar je prije svih drugih uvidio da se spoj mora, planina i zimskog sunca u Boki može prodati — pod uvjetom da ljudi doista mogu doći do njega.
Pruga koja je otvorila obalu
Dio koji je nedostajao stigao je 1901., kada je Austro-Ugarska dovršila uskotračnu prugu koja je Sarajevo, preko Hercegovine i dubrovačkog zaleđa, povezala s postajom smještenom na samoj obali u Zelenici. Odjednom je vanjski dio zaljeva bio priključen na željezničku mrežu velikoga carstva: putnik se mogao ukrcati na vlak u Beču ili Budimpešti i, uz presjedanja, sići praktički na plažu. Parobrodske linije iz Trsta i Rijeke pristajale su u lukama zaljeva i upotpunjavale tu mrežu. Teško je precijeniti što je to značilo — prije pruge, crnogorska je obala od bilo kuda bila udaljena danima mukotrpnog putovanja; nakon nje, Zelenika je postala odredište s voznim redom. Voljeni mali vlak, u cijeloj regiji zapamćen po nadimku Ćiro, uvukao je obalu u turističko doba, a sačuvani vagon izložen u Zelenici i danas ga podsjeća na to.
Prvi hotel
Mađar je bio spreman. Godine 1902., godinu dana nakon dolaska prvoga vlaka, otvorio je hotel Plaža na obali kraj postaje. Zgradu je sam projektirao, a s otprilike 1.255 četvornih metara bila je najveća poslovna građevina ne samo u Boki nego na cijeloj crnogorskoj obali: pravi hotel u srednjoeuropskoj lječilišnoj maniri, podignut ondje gdje ništa slično nikad nije postojalo. Nije se zaustavio na opeci. Godine 1904. objavio je, na njemačkom, prvi turistički vodič kroz Boku kotorsku i Crnu Goru — promovirajući odredište austrougarskoj javnosti s temeljitošću čovjeka koji ni iz čega izmišlja jednu industriju, jer upravo je to i radio.
Antal Mađar umro je 1909., samo sedam godina nakon otvorenja svoga hotela, a posao je naslijedio i nastavio njegov sin Adorjan. Hotel je preživio Prvi svjetski rat, kraj carstva koje je izgradilo prugu i međuratnu kraljevinu, ostavši u obitelji gotovo pola stoljeća.
Nacionalizacija i dugotrajni spor
Godine 1949. socijalističke su vlasti nacionalizirale hotel Plaža, a obitelj Mađar izgubila je imovinu koju je njihov utemeljitelj sagradio. Zgrada je pretvorena u zatvoreno dječje odmaralište kojim je upravljala organizacija iz Sarajeva te je nestala iz javne hotelske ponude. Ta je sarajevska veza bacila dugu sjenu: nakon raspada Jugoslavije vlasništvo nad zgradom postalo je predmet dugotrajnoga pravnog spora između crnogorskih institucija i tvrtke sa sjedištem u Sarajevu, zamršenoga čvora koji se godinama vukao po sudovima. Dok su se odvjetnici prepirali, prvi hotel crnogorske obale stajao je zatvoren i polako propadao uz svoju plažu — povremeno bi bio tema najava da će uskoro biti vraćen u funkciju, od kojih se nijedna još nije ostvarila. Paradoks je bolan i vrlo lokalan: zemlja koja živi od turizma dosad nije uspjela oživjeti rodno mjesto vlastitoga turizma.
Što se danas može vidjeti
Zgrada i dalje stoji neposredno iza plaže u Zelenici, dostojanstvena u propadanju, s razmjerima koji su još uvijek čitljivi — na prvi se pogled vidi da je ovo nekoć bilo najveličanstvenije zdanje na obali. Pruge više nema; njezin je trup uz obalu prema Herceg Novom postao obalna šetnica, pa je upravo ruta koja je dovela prve goste danas šetalište kojim mještani prolaze svake večeri. Između staroga hotela, vagona Ćire i mora, Zelenika u nekoliko stotina metara sažima cijelu priču o postanku crnogorskoga turizma.
Posjet
Zelenika leži na istočnom nastavku šetnice Pet Danica: pratite obalnu stazu istočno od Herceg Novog kroz Meljine i za otprilike sat vremena ravnoga hoda uz razinu mora stižete do plaže i staroga hotela. Zgrada nije otvorena za posjetitelje pa joj se treba diviti izvana, no plaža ispred nje je javna, a ambijent — palme, more, Orjen u pozadini — odmah objašnjava Mađarov izbor. Nema se što platiti ni ulaznica kupiti; dođite u kasno poslijepodne, kada svjetlo omekša staro pročelje, i nazdravite kavom u obližnjem kafiću čovjeku iz Budimpešte koji je sve ovo započeo.
